Ramazanska Cosa

Discussion in 'Generalne Diskusije' started by GAZIJA, Aug 11, 2009.

  1. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    O postu



    [​IMG]Post ima veliki značaj i jedan je od pet temeljnih stubova vjere Islama. Propisan je druge godine po hidžri. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je ispostio devet ramazana. U početku je bila obavezna jedna od dvije stvari; post ili nahranjivanje siromaha. Mudrost toga je postepenost u propisivanju vjerskih obaveza kako bi se lakše prihvatile, kao što je bio slučaj sa zabranom alkohola. Nakon toga je post postao stroga obaveza, a nahranjivanje siromaha postade obaveza onom ko nije u stanju postiti niti se očekuje da će kasnije biti u stanju.


    Uzvišeni Allah je učinio ibadete raznovrsnima kako bi iskušao Svoje robove; da li će izvršiti samo ono što se slaže sa njihovom prirodom ili će izvršiti sve što Allah traži. Razmislimo li o ibadetima poput namaza, zekata, posta ili pak hadždža vidjećemo da su neki od njih isključivo tijelesni ibadeti, dok su drugi isključivo meterijalni ibadeti u kojima se žrtvuje imetak, a neki su pak kombinovani tako da se ulažu tijelesni trud i materijalna sredstva. Po tome se razlikuje škrt od plemenitog, jer možda je nekom lahko klanjati stotinu rekata, ali, za novac ga ne pitaj. Drugom je opet lahko dati novac ali mu je teško klanjati. Stoga je šerijat propisao različite ibadete kako bi izašli na vidjelo iskreni Allahovi robovi a i oni koji sljede svoje prohtjeve.

    Naprimjer, namaz je isključivo tjelesni ibadet, dok je zekat isključivo materijalni ibadet, a hadždž je sastavljen od tijelesnog i materijalnog ibadeta. Takav je i džihad na Allahovom putu, u njemu je tijelesna i meterijalna žrtva.

    Ponekad ibadet predstavlja suzdržavanje od onog što je čovjeku drago a ponekad iziskuje odricanje od onog što čovjek voli. Post je primjer suzdržavanja od onog što je čovjeku drago, a zekat je primjer davanja onog što čovjek voli. Imetak je drag čovjeku i neće ga dati osim za nešto što mu je još draže tj. Allahovo zadovoljstvo...


    Na vrijednost posta upućuju mnogi hadisi, spomenut ćemo neke od njih. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko posti ramazan vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi biće mu oprošteni grijesi koje je počinio, a ko bude klanjao u noći Lejletulkadr vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi biće mu oprošteni grijesi koje je počinio." (Buharija i Muslim)

    U drugom hadisu kaže Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu,: "Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je radovao ashabe dolazkom ramazana, govori je: "Došao vam je mjesec ramazan, mjesec mubarek, Allah vam je propisao da ga postite, u njemu se otvaraju vrata dženneta a zatvaraju vrata džehennema, u njemu se okivaju šejtani i u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci." (Ovo je tekst hadisa kojeg bilježi En-Nesai, a u značenju je zabilježen kod Buharije i Muslima.)

    Prenosi Sehl ibnu Sa'd da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Doista u džennetu ima kapija koja se zovu Er-Rejjan, kroz nju će na Sudnjem danu ulaziti postači i niko drugi s njima neće ulaziti kroz tu kapiju. Biće upitano: 'Gdje su postači?' Pa će ulaziti, a kada uđe posljednji od njih zatvorit će se pa niko poslije njih neće ući kroz tu kapiju." (Hadis bilježi Muslim i drugi.)

    Postiti mjesec ramazan je stroga obaveza. Rekao je Uzvišeni Allah: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili."(El-Bekara, 183)

    Od Abdullah ibn Omera, radijallahu anhuma, se prenosi da je rekao: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadždža i postu mjeseca ramazana."(Buharija i Muslim)

    Postiti ramazan je obaveza svakom punoljetnom i razumnom muslimanu koji je upoznat sa propisom posta i njegovom obavezom. Pored toga, Islam, svojom lahkoćom i plemenitošću, dozvoljava ostavljanje posta sljedećim osobama: Putniku, trudnici i dojilji, ukoliko se boji da će post naštetiti njoj ili njenom djetetu, osobi koja nije u stanju postiti zbog starosti ili bolesti. Ženi u vrijeme menstruacije (hajza) ili nifasa je haram postiti, a kada bi postila, post joj ne bi bio ispravan.

    Ranije smo naveli neke od hadisa koji upućuju na vrijednost posta, međutim, neće svaki postač ostvariti te nagrade. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,: "Koliko je postača koji od svog posta nemaju ništa osim gladi i žeđi..."( Ahmed i Ibnu Madže, sahih) Zato, upoznajmo se sa onim što kvari post i sa adabima posta, kako bi izišli iz ramazana sa što većom nagradom i oprostom od Allaha.

    Uzvišeni Allah u jednom ajetu spominje osnove svega onog što kvari post. To su jelo piće i polni odnos. Rekao je Uzvišeni: "Zato se sada sastajte sa ženama vašim u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio i jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći." (El-Bekara, 187)

    Postaču je jasno da se mora suzdržati od jela pića i polnog odnosa, međutim, postoje mnoge druge stvari oko kojih je u nedoumici da li mu kvare post ili ne. U narednim redovima je pojašnjenje tih nejasnoća:

    - Postaču je dozvoljeno ispirati usta i nos. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,: "...i pretjeruj prilikom izapiranja nosa osim kada postiš." (Ebu Davud, Tirmizija, Nesai, Ibnu Madže, sahih) Postaču je dozvoljeno, čak i kada ne uzima abdest ili gusul, da izapire usta i nos, ali je zabranjeno da u tome pretjeruje iz bojazni da se ne napije. Vlažnost koja nakon pranja bude u ustima ne kvari post makar se i progutala zajedno sa pljuvačkom. Ukoliko bi postač oprezno izapirao usta ili nos ali mu se desi da i pored opreznosti nehotično popije nešto vode, to mu neće pokvariti post po ispravnijem mišljenju učenjaka.

    - Ukoliko je postač u potrebi za kušanjem hrane, kao na primjer kuhar kada želi znati da li je hrana dovoljno slana, može ispitati ukus hrane tako što će je staviti na jezik pazeći da nešto ne ode niz grlo. Rekao je ibnu Abbas t: "Nema smetnje da postač ispita kiselost ili nešto drugo ukoliko hrana ne ode niz grlo." (Ibnu ebi Šejbe, hasen ligajrih) Bezpotrebno probavanje hrane je pokuđeno, ali ne kvari post kao što ga ne kvari ispiranje usta.

    - Žvakaća guma koja nema ukusa i ne luči tekućine je pokuđena jer suši grlo i povećava žeđ, a ako luči tekućine koje silaze niz grlo onda kvari post kod džumhura učenjaka.

    - Obavljanje hidžame i davanje krvi ne kvari post po ispravnijem mišljenju. Prenosi se od Ibnu Abbasa t da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, obavio hidžamu dok je postio. (Buharija) Međutim, u drugom hadisu Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Pokvario je post onaj ko drugom obavlja hidžamu i onaj kome se obavlja." (Ebu Davud i Tirmizija, sahih) Ovim hadisom se misli da hidžama može uzrokovati prekid posta. Stoga je hidžama pokuđena onom koga će oslabiti a zabranjena onom koga će toliko oslabiti da će morati prekinuti post. U značenju hidžame je i davanje krvi.

    - Nenamjerno povraćanje ne kvari post za razliku od namjerno izazvanog povraćanja. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,: "Nije dužan napaštati onaj koga nadvlada povraćanje, dužan je napostiti onaj ko ga namjerno izazove." (Ahmed, Ebu Davud, Tirmizija, Nesai, Ibnu Madže, sahih)

    - Ukoliko muž za vrijeme posta poljubi ženu neće time pokvariti post, jer je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, znao poljubiti neku od svojih žena za vrijeme posta. (Buharija i Muslim) Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je vladao svojim prohtjevima, a onaj ko ne vlada svojim prohtjevima ne treba se stavljati na kušnju jer nadražaj koji dovede do izlaska sjemena kvari post.

    - Ako bi se desilo postaču da zaspe te u snu postane džunub to mu neće pokvariti post i na tome su učenjaci složni, a ako bi imao u toku noći odnos sa ženom pa tako osvanuo kao džunub ni to mu nebi pokvarilo post po mišljenju većine učenjaka. Dokaz za to je hadis Aiše, radijjallahu 'anha, u kojem kaže da je Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, znalo zateći jutro a on džunub zbog odnosa, pa bi se okupao i postio. (Buharija i Muslim)

    - Nema smetnje da se postač okupa radi rashlađivanja. Iz predhodnog hadisa od Aiše, radijallahu 'anha, razumijemo da se Poslanik ,sallallahu 'alejhi ve sellem, kupao za vrijeme posta. Ashabi su znali gledati Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako sipa na glavu vodu dok je postio, s namjerom da ublaži vrućinu ili žeđ. (Ebu Davud, sahih)

    U našem vremenu se pojavilo mnoštvo drugih stvari koje postača stavljaju u nedoumicu, stoga je potrebno ukazati na njihov propis kako bi znali da li kvare post ili ne.

    Islamski pravni kolegij sa sjedištem u Džiddi je donio sljedeći zaključak (93/1/10):

    Post neće biti pokvaren upotrebom:

    - Kapi za oko, uho ili nos te uzimanjem tableta koje se stavljaju ispod jezika ukoliko postač bude izbjegavao gutanje onog što dođe do grla.

    - Materija koje se unose u tijelo putem kože poput kreme i masti, kao što ni kupanje ne kvari post.

    - Medicinskog pribora koji se unosi u tijelo radi pregleda, osim ako se unose u želudac pa se pri tom unese tečnost.

    - Inekcija koje se daju u kožu, mišiće ili vene ukoliko nisu hranjive, poput infuzije.

    - Uspavljujućih gasova, ukoliko se bolesniku ne daju hranjive tvari.

    - Dozvoljeno je popravljanje, vađenje ili čišćenje zuba ukoliko postač bude izbjegavao gutanje onog što dođe do grla.

    Ljekar - musliman treba savjetovati pacijente da odgode upotrebu pomenutog do vremena iftara ukoliko odgoda ne šteti.

    Ukoliko postač pojede ili popije iz zaborava, ili ako mu prašina uđe u usta bez namjere, to mu neće pokvariti post. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko zaboravi, za vrijeme posta, pa nešto pojede ili popije neka upotpuni post, njega je Allah nahranio i napoio." (Buharija i Muslim)

    Sunnet je požuriti sa iftarom, a sehur odgoditi, jer je Poslanik, sallallah 'alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi su u dobru sve dok požuruju sa iftarom."(Buharija i Muslim)

    Musliman je obavezan kloniti se gibeta, nemimeta, laži, svađe, prepiranja, lažnog svjedočenja, javnih i tajnih grijeha u svim vremenima a naročito za vrijeme posta. Rekao je Uzvišeni Allah u hadisu kudsi: "Sva djela sina Ademovog njemu pripadaju osim posta, post je Moj, Ja za njega nagrađujem. Post je zaštita, pa kada neko od vas posti neka ne prilazi ženi i neka se ne svađa, a ako ga neko bude vrijeđao ili napadao neka kaže: Ja postim!" (Buharija i Muslim) Rekao je naš voljeni Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko se ne prođe lažnog govora i rada po njemu, pa, Allahu nije potrebno da ostavlja hranu i piće."(Buharija)

    Vrijeme posta treba ispuniti učenjem Kur'ana, zikrom, spominjanjem Allaha, dijeljenjem sadake, lijepim ahlakom, dobročinstvom i drugim dobrim djelima, a noći treba oživjeti namazom i dovom.

    Molim Allaha tebareke ve te'ala da nam znanje poveća, da nam olakša i omili rad po njemu i da primi naša dobra djela u ramazanu i nakon njega.

    Pripremio: mr. Hakija Kanurić

    Islamski Univerzitet u Rijadu

    amber.ba
  2. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Ramazan je mjesec Kur'ana

    Amir Smajić, hfz.
    Islamski Univerzitet Hadisi-šerifa, Medina
    ----------------------------------------------

    Ramazan je mjesec Kur'ana

    To je, doista, govor koji rastavlja istinu od neistine, lakrdija nikakva nije. Ko ga ostavi od silnika ponizit će ga Allah, a ko bude tražio uputu pored njega otići će u zabludu. On je čvrsto Allahovo uže, mudri zikr, i Pravi put. Ne mogu ga se zasititi učenjaci i njegova čuda ne prestaju. Ko sa njime govori, istinu govori, ko radi po njemu biće nagrađen, ko sudi po njemu pravedan je, a ko poziva ka njemu upućen je na Pravi put.

    Zahvala Allahu Gospodaru svih svjetova, salavat i selam donosimo na našeg vjerovjesnika Muhammeda, pečata svih poslanika i predvodnika svih bogobojaznih, koji je poslan kao milost svim svjetovima i kao uzor svim dobročiniteljima, i kao dokaz protiv svih Allahovih robova, a zatim: doista je Allah poslao Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, sa najpotpunijom vjerom i najkorisnijom za potrebe ljudi u njihovom životu na ovome svijetu i poslije njega, kao što kaže Uzvišeni Allah: "Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera." (Prijevod značenja El-Maide, 3.), i kaže Uzvišeni: "Doista ovaj Kur'an upućuje na ono što je najbolje, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika." (Prijevod značenja El-Isra, 9.).

    Tako da je Allah sa ovom vjerom zapečatio sve vjere i učinio je korisnom i važećom za svako mjesto i vrijeme, i kao ona koja popravlja stanja ljudi bilo da su vezana za njihovu vjeru i dunjaluk ili vezana za zajednicu i pojedinca. Temelji na kojima je sagrađen islam su različitih vrsta, neki od njih su djela vezana za čovjekovo tijelo, neki od njih za njegov imetak, neki od njih i za njegovo tijelo i imetak, u nekima od njih se traži činjenje djela a u nekima ostavljanje nečega dragog. Ta raznolikost u ibadetima je kako bi vjera obuhvatila sve vrste djela i obaveza, te se tako usavršilo robovanje Uzvišenom Allahu sa svake strane, i duše navikle i ustalile na pokornost Allahu u svakom pogledu....


    Od temelja islama i njegovih ruknova je i post mjeseca Ramazana, kao što je došlo u dva 'Sahiha' u hadisu od Ibnu Omera, radijellahu 'anhuma, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Islam je sagrađen na pet stvari: Svjedočenju da nema drugog istinskog božanstva pored Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, udjeljivanju zekata, obavljanju hadždža, i postu mjeseca Ramazana." Ovo je predaja kod imama el-Buharije, a kod imama Muslima: "...i postu mjeseca Ramazana, i obavljanju hadždža." Reče čovjek: "... obavljanju hadždža, i postu mjeseca Ramazana." Pa reče Ibnu Omer: "Ne! Postu mjeseca Ramazana. Tako sam čuo od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem." Allah je odabrao post mjeseca Ramazana ovom ummetu, zato što je to mjesec u kojem je objavljen Kur'an, koji je najveličanstvenija nebeska knjiga koja je spuštena kao uputa čovječanstvu, da popravi njihova vjerovanja, ubjeđenja, život na ovom svijetu, njihov put ka Gospodaru, i njihove međusobne odnose. To je Knjiga, za koju ako se stvorenja ne budu držala, biti će od propalih.

    Doista je Allah počastio ovaj ummet sa Kur'anom u kojem su kazivanja o onome prije i vijesti o onome poslije njega, i sud u međusobnim sporovima. To je, doista, govor koji rastavlja istinu od neistine, lakrdija nikakva nije. Ko ga ostavi od silnika ponizit će ga Allah, a ko bude tražio uputu pored njega otići će u zabludu. On je čvrsto Allahovo uže, mudri zikr, i Pravi put. Ne mogu ga se zasititi učenjaci i njegova čuda ne prestaju. Ko sa njime govori, istinu govori, ko radi po njemu biće nagrađen, ko sudi po njemu pravedan je, a ko poziva ka njemu upućen je na Pravi put. Uzvišeni Allah ga je opisao sa veličanstvenim opisima, od kojih je da je uputa bogobojaznim. "Elif-lam-mim. Ova knjiga, u koju nema sumnje, Uputa je onima koji se boje." (Prijevod značenja El-Bekare, 1-2.) On je uputa i svim ljudima: "U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je uputa ljudima, jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanje dobra od zla." (Prijevod značenja El-Bekare, 185.) Kao što ga je opisao i da je duša sa kojom se oživljavaju srca: "Na takav način mi tebi objavljujemo dušu od onoga što ti se objavljuje." (Prijevod značenja Eš-Šura, 52.)

    On je taj koji ukazuje na najispravniji put i donosi velike radosti: "Doista ovaj Kur'an ukazuje na ono što je najispravnije, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika, a da smo za one koji u onaj svijet ne vjeruju - bolnu patnju pripremili." (Prijevod značenja El-Isra, 9-10.) On razdvaja istinu od laži i opominje: "Neizmjerno neka je blagoslovljen Onaj Koji robu Svome objavljuje Furkan - koji razdvaja istinu od laži da bi svjetovima bio opomena." (Prijevod značenja El-Furkan, 1.) Kao što ga je Allah, 'azze ve dželle, opisao da je lijek, uputa, i milost: "O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašega, i lijek za vaša srca, i uputa i milost vjernicima." (Prijevod značenja Junus, 57.) Uzvišeni Allah je pripremio veliku nagradu za one koji nauče Kur'an i druge njemu podučavaju, i učinio ih najboljim od ovog Ummeta. Kaže Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Najbolji od vas je onaj koji nauči Kur'an i njemu druge podučava." (Hadis bilježi el-Buhari) I kaže Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko prouči harf iz Allahove knjige ima dobro djelo, a dobro djelo se desetorostruko nagrađuje. Ne kažem da je Elif-lam-mim harf, nego je elif harf, lam harf, i mim harf." (Hadis bilježi et-Tirmizi i kaže da je sahih-vjerodostojan)

    Natjecali su se oni koji se natiču u dobru da zadobiju ovu veliku nagradu i počast, duše se predale njegovom čitanju, učenju, primjenjivanju njegovih propisa, i uzimanju pouka iz njegovih priča i opomena. Islamski učenjaci bi ostavljali isčitavanje hadisa i učenje znanja u Ramazanu i prihvatili se mushafa. Neki od njih bi proučili Kur'an svake treće noći, neki u dvije noći, a neki čak i svake noći. Sunnet je da se Kur'an prouči jednom svakog mjeseca kao što bilježi imam el-Buhari u hadisu Abdullaha ibn 'Amra, radijellahu 'anhuma. Učenje Kur'ana je lahko, njegovo pamćenje brzo, a razumijevanje olakšano, kaže Uzvišeni: "A mi smo Kur'an okakšali za učenje pa ima li ikoga ko bi pouku primio?" (Prijevod značenja El-Kamer, 17.) Razmisli samo kako je njegovo učenje i pamćenje olakšano mališanima. Kaže Ibnul-Kajjim:

    "Nekoliko je vrsta izbjegavanja Kur'ana: izbjegavanje njegovog slušanja, vjerovanja u njega, rada po njemu, razmišljanja o njegovim značenjma, i liječenja sa njime od duševnih i tjelesnih bolesti, i to ulazi pod riječi Uzvišenog: "Poslanik je rekao: 'Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur'an izbjegava!'" (Prijevod značenja El-Furkan, 30.)
    Kaže Šejhul-islam Ibnu-Tejmijje, rahimehullah: "Ono što se traži jeste razumijevanje Kur'ana i rad po njemu, i ako ovo nije cilj onoga koji ga pamti nije od sljedbenika znanja i dina." Onaj ko se lijepo bude družio sa Kur'anom, učio ga, razmišljao o njegovim značenjima, i sprovodio njegove propise u praksu, doista će Kur'an biti njegova vodilja sve dok ga ne dovede do najuzvišenijih stepena Dženneta, kao što je došlo u hadisu da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Reći će se učaču Kur'ana: Uči i penji se! Uči kao što si učio i na dunjaluku, jer doista je tvoj stepen u Džennetu kod zadnjeg ajeta kojeg proučiš." (Hadis bilježi Ebu Davud u 'Sunenu' i vjerodostojnim ga je ocjenio šejh el-Albani u 'Sahihul-Džami' 8122)

    Dragi brate, čitaoče Kur'ana, ako želiš da se okoristiš od Kur'ana dobro usmjeri svoje srce prilikom njegovog učenja i svoj sluh prilikom slušanja, i budi prisutan pred Onim kome se obraćaš, jer je to doista Allahov govor usmjeren tebi preko jezika Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže Uzvišeni: "U tome je, zaista, pouka za onoga ko razum ima, i ko sluša, a priseban je." (Prijevod značenja Kaf, 37.) Kaže Osman ibnu Affan, radijellahu 'anhu: "Da su vam srca doista čista ne bi se mogla zasititi od učenja Kur'ana." Kaže Hasan el-Basri, rahimehullah, savjetujući: "O sine Ademov, tako mi Allaha, ako budeš učio Kur'an i vjerovao u njega; tvoja tuga na dunjaluku će se produžiti, tvoj strah povećati, a tvoj plač učestaliti." A što se tiče licemjera i lijenih njihovo stanje je kao što je opisao Evs ibn Abdullah: "Prenošenje teških stijena im je lakše i draže od učenja Kur'ana." Budi marljiv, moj brate u islamu, u iskorištavanju svog vremena, natjeraj sebe na trud i marljivost. Kada bi sebi rasporedio da učiš dva ili tri džuz'a nakon svakog namaza postigao bi veliko dobro, još kada bi to radio u mesdžidu imao bi i udio u hadisu Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Mesdžid je kuća svakog bogobojaznog, i Allah se obavezao da će onog čija kuća bude mesdžid obasuti svojom milošću i okakšat mu prelazak sirat-ćuprije ka Njegovom zadovoljstvu u Džennetu." (Hadis je zabilježio et-Taberani i vjerodostojnim ga je ocjenio šejh el-Albani u 'Et-Tergibu wet-terhibu')

    I nemoj svoje žudnje i težnje zadovoljiti sa time, nego teži da budeš od onih koji nose sa sobom velike ciljeve, i da proučiš Kur'an u svake tri noći, jer su tako radili i naši ispravni predhodnici iskorištavajući ove vrijedne dane, i kloni se beskorisnog društva od besposličara i bezumnih. Neki od selefa bi oporučivali svojim prijateljima govoreći: "Kada izađete od mene razdvojite se, jer će možda neki od vas učiti Kur'an u putu, a kada ste zajedno pričate međusobno." Na svakom kome je Allah povjerio nekoga u emanet je da ih podstiče na učenje Kur'ana i njegovo pamćenje, i da im pripremi hedije i poklone kao podsticaj, kako bi postigli i zaslužili veliku nagradu, a i njemu pripalo od nagrade isto kao i njima, zato što je onaj koji ukazuje na dobro kao i onaj koji ga čini, i da bi naše kuće bile kao kuće ispravnih predhodnika ovog ummeta u kojima se nije čuo osim glas Kur'ana.

    Edebi učača Kur'ana

    Obaveza je na njemu da ima iskrenu namjeru prilikom učenja Kur'ana, i da sa tim želi zadobiti Allahovo lice, a ne nešto drugo od onoga sa čime se želi ono što je kod stvorenja, od lijepog spomena kod ljudi, hvale, njihove naklonjenosti prema njemu i sličnog. Također da sa time ne želi da zadobije nešto od ovosvjetskih koristi, od imetka, položaja u društvu, časti, uzdizanja nad svojim vršnjacima, pohvale kod ljudi, okretanja ljudi ka njemu i slično. Treba da mu bude na umu edeb koji treba da ima sa Kur'anom, da mu bude na umu da doziva svoga Gospodara i uči Njegovu knjigu. Treba da je uči kao da vidi Uzvišenog Allaha, jer ako on Njega ne vidi pa doista On vidi njega, a to tako da zamisli kao da stoji pred Uzivšenim Allahom i On ga gleda i sluša. Pohvalno je kada bude želio učiti Kur'an da očisti svoja usta sa misvakom ili nečim sličnim, i da prilikom njegovog učenja sjedi okrenut prema kibli, ispravljen, u stanju stahopoštovanja, smiren i opušten, normalnog položaja glave ne dižući je previše niti kao što to rade oholnici.

    Od Sunneta je da Kur'an uči po redoslijedu mushafa, i pohvalno je da uči razgovjetno, uljepšavajući glas, pod uslovom da ne izađe iz granica dozvoljenog od izgovaranja svakog harfa sa njegove pozicije i davajući mu njegovo pravo. Pohvalno mu je također da što više plače prilikom učenja, ili barem da to nastoji onaj ko nije u stanju da plače, učiće tužno i skrušeno. A način da čovjek postigne plač je da svoje srce napuni tugom, jer od tuge kreće plač, a tugu treba da postigne razmišljajući o onome što se nalazi u njemu od prijetnji, opomena, ugovora, i preuzetih obaveza, zatim razmisli o izvršavanju njegovih naredbi i klonjenju od njegovih zabrana pa se tim ražalosti. Ako ga ne pogodi tuga i žalost kao što je to stanje onih čija su srca čista, pa neka ga onda pogodi tuga zbog toga što to nije u stanju jer je to od najvećih musibeta. Od Sunneta je i da što više poveća učenje Kur'ana u svakom vremenu bez izuzetka. Allahu naš učini Kur'an veličanstveni proljećem naših srca, svjetlom naših prsa, radošću naših tuga, odlaskom naših briga i poteškoća, i putokazom ka tvojim Džennetima, Džennetima punim balagodati.

    Naša posljednja dova je: "Zahvala neka je Allahu Gospodaru svih svjetova!"


    studio-din.com
  3. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    U susret ramazanu

    [​IMG]Koje su blagodati ramazana? Zašto je to poseban mjesec?


    Hvala Allahu Uzvišenom koji nas je poučio Knjizi jasnoj, koji nas je učinio da budemo od onih koji upućuju istini neprolaznoj i odlikovao znanjem koje izvodi ljude iz tmine na svjetlo dana. Neka je Njegov blagoslov i selam na prvaka među odabranim, našeg uzora i miljenika, Muhammeda, s.a.v.s, njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji ga budu slijedili na putu istine.

    Dolazi nam blagoslovljeni i među mjesecima najodabraniji mjesec, ramazani-šerif. Skoro da je nemoguće pobrojati blagodati koje se kriju u njemu. To je mjesec posta u kojem se pravovjerni sustežu od jela i pića i svih prohtjeva koji su im inače dopušteni. Na taj način oni nastoje eliminisati griješenje i oponašati bezgrešna duhovna bića meleke, koji su neprekidno u pokornosti svome Stvoritelju. Uz to, pripisanim i dobrovoljnim ibadetima oni se nadaju Božijem oprostu i proviđenju na oba svijeta.

    Ramazan je predmet posebnog respekta, čak i onih koji nisu revnosni u svakodnevnom prakticiranju vjere. Radost u srcima ljudi zbog dolaska mjeseca ramazana jasan je pokazatelj njihovog imana. U jednoj predaji stoji da će svakog onog ko bude obradovan dolaskom ramazana, Allah poštedjeti od vatre. Također se kaže: Kada nastupi prva noć ramazana Uzvišeni Allah rekne: 'Ko je taj što Nas voli, pa da i Mi njega volimo, ko je taj što Nas traži, pa da i Mi njega potražimo, ko je taj što Nas moli za oprost, pa da mu oprostimo svetošću ramazana.' Poslije Uzvišeni Allah naredi melekima, kiramen katibinima, da u ramazanu takvima pišu samo dobra djela, a ne upisuju loša, a Allah im pobriše ranije učinjene grijehe.1

    Od Ibn Abasa navodi se predaja da je Allahov poslanik, s.a.v.s, rekao: "Kada bi sljedbenici moga ummeta bili svjesni ramazana, željeli bi da cijela godina bude ramazan."2

    To zbog toga što su u njemu sabrana mnoga dobra, pokornost Allahu, dž.š, primljena, dove uslišane, grijesi oprošteni, a Džennet jedva čeka da poštovaoce ramazana što prije primi.

    U djelu Durretun-nasihin kaže se: "Dženet čezne za četvericom: za onim ko uči Kur'an, za onim ko kontroliše i čuva svoj jezik, za onim koji opskrbljuje gladne osobe i za onim koji posti mjesec ramazan."3

    U predaji koja govori o važnosti ramazana kaže se: "Kada se pojavi mlađak i najavi dolazak ramazana, obraduje se Arš i Kursijj, meleki i ono što je ispod njih, govoreći: 'Blago li se ummetu Muhammedovom, s.a.v.s, zbog onog što im je dato. Za njih mole oprost Sunce, Mjesec, zvijezde, ptice u zraku, ribe u vodi i sve što je živo na zemlji, danju i noću, osim šejtana prokletnika. Tako, kada muslimani uz ramazan ujutro osvanu, ne bude ostavljen nijedan a da mu ne bude oprošteno. Uzvišeni Allah rekne melekima: 'Darujte vaše namaze i zikr u ramazanu ummetu Muhamedovom, s.a.v.s.'"


    ramazanOd Omera bin el-Hattaba spominje se predaja da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: "Kada se jedan od vas u ramazanskoj noći probudi pa se preokrene s jedne na drugu stranu u postelji, melek mu rekne: 'Kum barekellahu fike ve rahime kellah - Ustani, Allah te blagoslovio i smilovao ti se'. Ako ustane s nijetom da klanja namaz, za njega moli postelja govoreći: 'Allahu daj mu postelju uzdignutu', a ako obuče odjeću, ona moli: 'Gospodaru, podaj mu dženetsku odjeću', a ako obuče nešto od obuće, obuća moli: 'Gospodaru, učvrsti mu noge na pravom putu', a ako uzme posudu, ona moli: 'Gospodaru, daruj mu dženetsko posuđe', a ako uzme abdest, voda moli: 'Gospodaru, očisti ga od grijeha i pogrešaka', a ako ustane i klanja namaz, njegova kuća rekne: 'Gospodaru, učini njegov kabur prostranim i svijetlim i povećaj svoju milost na njega'. Allah ga tada pogleda pogledom milosti i rekne mu dok mu se on obraća dovom: 'O moj robe, od tebe je dova, a od Nas je uslišanje, od tebe je molba, a od Nas je udovoljenje, od tebe je traženje oprosta, a od Nas je praštanje.'"

    [​IMG]U hadisu Allahovog poslanika, s.a.v.s, koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, kaže se: "Ko ramazanske noći provede u ibadetu: klanjajući (teravih namaze i druge nafile), vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi."4


    Zato je poželjno da svaki musliman maksimalno poštuje svetost mubarek ramazana apstinirajući od svih nevaljalština i mobilišući svoje snage u pokornosti Allahu, dž.š. To će učiniti ako bude ustrajan u namazu, u zahvaljivanju i slavljenju Allaha, dž.š, u čestom spominjanju njegovog imena i učenju Kur'ana. Spominje se da je Uzvišeni Allah rekao Musau, a.s., da je dao ummetu Muhammedovom, s.a.v.s, dva svjetla, kako im ne bi naudile dvije tmine. Musa je upitao: 'Ja Rabbi, koja su to dva svjetla?', a Uzvišeni mu je odgovorio: 'To su svjetlo ramazana i svjetlo Kur'ana.' Musa, a.s, je na to dodao: 'A koje su to dvije tmine, Gospodaru?', a Uzvišeni je rekao: 'Tmina u kaburu i tmina na Sudnjem danu'.


    Već smo kazali da je jedna od glavnih odlika ramazana propisani post i objavljivanje Kur'ani kerima. U hadisi kudsiji (posebnom obraćanju Allaha, dž.š, Poslaniku, s.a.v.s.) stoji da je Uzvišeni rekao: "Svako djelo pripada čovjeku osim posta, post je moj i ja ću posebno za njega nagraditi."5

    To je zato što je post tajna između roba i njegovog Gospodara i što njegovo manifestiranje ne može posvjedočiti niko, što nije slučaj s drugim ibadetima i dobrim djelima. To je tajna koju poznaje samo Allah, dž.š, zbog koje se obavezao na posebnu nagradu. Neki islamski učenjaci kažu da je nagrada za svaki drugi oblik pobožnosti Džennet, a za post je nagrada susret sa Allahom i gledanje u Njega, subhanehu ve teala, kao i neposredni razgovor između roba i Gospodara, bez prevodioca i bilo kakvog posrednika. Zato se u nekim predajama navodi: "Kada nastupi Sudnji dan pojavit će se ljudi krilati poput ptica, pa će letjeti iznad dženetskih perivoja. Jedan od dženetskih čuvara će ih upitati: 'Ko ste vi?' 'Mi smo iz ummeta Muhammedovog, s.a.v.s.' Čuvari će ponovo upitati: 'Jeste li polagali račun?' Reći će: 'Nismo!' Oni će upitati i drugi put: 'A jeste li prešli Sirat ćupriju?' Odgovorit će: 'Nismo.' 'Pa kako ste onda dospjeli na ove položaje?' Oni će odgovoriti: 'Robovali smo Allahu tajno na dunjaluku, pa smo i na ahiretu u Džennet dospjeli tajno.'6


    ramazan1Veličanstvenost ramazana ogleda se i u tome što je objavljivanje Kur'ana otpočelo u ovom blagoslovljenom mjesecu. Allah, subhanehu ve teala, je u svojoj Knjizi kazao: 'U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima, jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla.'7

    Iz hadisa koji prenosi Ahmed bin Hanbel od Vaila bin Eska'a da se razumjeti da se specifičnost ramazana ogleda, pored ostalog, i u tome što su i neke druge relevantne objave objavljene u mjesecu ramazanu. Tako u hadisu spomenuti prenosilac navodi, da ja Allahov poslanik, s.a.v.s, rekao: "Suhufi (poslanice Ibrahimove) su objavljeni prve noći mjeseca ramazana, Tevrat je objavljen šeste noći mjeseca ramazan, Indžil trinaeste noći mjeseca ramazana, a Allah je objavio Kur'an dvadesetčetvrte noći mjeseca ramazana."8


    Druženje s Kur'anom, a posebno u ramazani-šerifu od izuzetne je važnosti. Učenje Kur'ana najbolje je sjećanje na Allaha i Njegovo spominjanje kako je Resulullah, s.a.v.s, rekao: "Najbolji među vama je onaj koji uči Kur'an i njemu druge poučava."9

    Pored ostalog, to je i zbog toga što je Kur'an Allahov govor i što u sebi sadrži lijek za srce, kao što Uzvišeni veli: 'Mi objavljujemo u Kur'ano ono što je lijek i milost vjernicima.'10

    U tom smislu, Svevišnji također kaže: 'Oni koji Allahovu knjigu čitaju i namaz obavljaju i od onog čeme ih mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati, a da ih On prema onome što su radili na nagradi i još im iz obilja svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je.' 11

    Jedan od velikih zaljubljenika u Kur'an i najbolji učač među ashabima, r.a, Abdullah bin Mesud je rekao: "Ko hoće da sazna da li voli Allaha, neka se provjeri s Kur'anom, pa ako se ispostavi da voli Kur'an, neka zna da voli i Allaha, jer je Kur'an Allahov govor."12


    Znaj, brate i sestro, da su zdravlje i život u ramazanu Allahova milost i počast - zbog toga što je to za tebe idealna prilika da se kroz poslušnost Stvoritelju uzdigneš u duhovne sfere iz dunjalučkog blata u koje su mnogi zapali. Raduj se njegovom dolasku i trudi se da ga što spremnije dočekaš. Isto tako, žali za njegovim odlaskom jer za njim žale nebesa i zemlja, kao i duhovna bića koja su svjesna njegovih odlika i vrijednosti.

    Od Džabira se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. rekao: "'Kada nastupi zadnja noć ramazana, rasplaču se nebesa i zemlja i meleki zbog onoga što je snašlo ummet Muhammedov, s.a.v.s.' Neko je upitao: 'Allahov Poslaniče, a šta je to što zadesi ummet te noći?' A on je odgovorio: 'Odlazak ramazana je musibet zbog toga što su dove u njemu uslišane, sadake primljene, dobročinstva umnožena, a kažnjavanje odgođeno.'13

    I zaista rastanak s ramazanom teško pada. Ako za njim plaču nebesa, zemlja i meleki, kako bi tek trebalo da mi plačemo?

    Gospodaru naš, očisti naša srca i zbliži ih! Daruj nam mnogo ramazana i učini da naš život bude u zadovoljstvu Tebi, o Najmilostiviji. Odagnaj od nas zulum, zavist, i neprijateljstvo naših dušmana i budi nam zaštitnik i pomagač. O kako si Ti divan Zaštitnik i divan Pomagač!


    1) Vidi: Durretun-Nasihin, Usman bin Hasan Eš-Šakir, str. 9

    2)

    3) Vidi: Durretun-Nasihin, str. 9

    4) Bilježi Buhari

    5) Bilježi Buhari

    6) Vidi: Durretun-Nasihin, str. 13

    7) El-Bekare, 185.

    8) Kraj ovog hadisa je u koliziji sa početkom sure El-Kadr. U toj suri kaže se: Mi smo ga objavili u Noći sudbine - Kadr. Budući da je Noć sudbine u jednoj od neparnih noći zadnjih deset dana ramazana, odnosno po mišljenju većine učenjaka ta noć je dvadeset i sedme noći ramazana, te činjenice ukazuju na slabost navedenog hadisa. Opširnije vidi u djelu “Tefsir ibn Kesir”, prijevod na bosanski, str. 120.

    9) Bilježi Buhari

    10) El-Isra, 82.

    11) Fatir, 29-30.

    12) Vidi: Bistro more pobožnosti i suptilnosti, Ahmed Ferid str. 98

    13) Vidi: Durretun Nasihin, str. 14



    Hafiz Halil Mehtić

    Preuzeto iz Novih Horizonata
  4. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Dragi gost ramazan

    [​IMG]Zašto je ramazan najbolji mjesec? Koje su koristi posta? Kako dočekati ramazan?

    Dobro nam došao, o ramazanu! Ponovno si stigao poslije dugog rastanka, da usrećiš dobre i odane vjernike i vjernice koji su te se veoma mnogo zaželjeli i već dugo čeznu za tobom. Došao si da iznova oživiš drvo čvrstog i potpunog vjerovanja u srcima onih koji čeznu za istinom i uputom. Došao si, o ramazanu, da kažeš očima: postite i klonite se pogleda u zabranjeno, da kažeš jeziku: kloni se i suzdržavaj od laži, ogovaranja i klevetanja, da kažeš ušima: postite i suzdržavajte se od slušanja harama, da kažeš stomaku: suzdržavaj se od jedenja harama, da kažeš nogama: suzdržavajte se i prestanite ići ka haramu, i da kažeš srcu: prestani s mržnjom, zavisti i svim vrstama pakosti. Po drugi put dobro nam došao, o dragi gostu.

    Molimo Allaha, s.v.t., da se maksimalno okoristimo tvojim skupocjenim vremenom i velikim blagodatima i vrijednostima!

    Fadileti ramazana

    Plemeniti Gospodar je Svojom odredbom i mudrošću učinio da su neka vremena vrednija od drugih, pa je petak učinio vrednijim danom nad ostalim danima, a ramazan vrednijim od ostalih mjeseci.

    Veli Uzvišeni: Gospodar tvoj stvara šta hoće, i On odabira. (Kasas 68)

    Uzvišeni Allah je odabrao ovaj plemeniti mjesec i plodnu ibadetsku sezonu, davši mu mnoge specifičnosti i vrijednosti, od kojih ćemo spomenuti samo neke:

    1. On je najbolji mjesec, jer je to mjesec Kur’ani Kerima, u njemu je otpočelo spuštanje njegove objave. Veli Uzvišeni: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. (Bekare 185). To je mjesec u kome je objavljena Knjiga koja ispunjava razume mudrošću i jasnoćom, ispunjava srca čistotom i koji je ispunio cio dunjaluk pravdom i ispravnošću u svakom pogledu, izveo čovječanstvo iz tmine kufra na svjetlo istinske vjere i uzdigao ga iz najvećeg džehla-neznanja i poniženosti na najveće stepene spoznaje, moći i dostojanstva. Stoga kažemo: Mjesec u kome je objavljena ovakva knjiga uistinu zaslužuje da bude najboljim i najvrednijim mjesecom.

    2. On je mjesec posta koga je Allah učinio jednim od temeljnih ruknova islama, kako veli Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ”Islam je sagrađen na petoro: šehadetu - potvrđivanju da nema božanstva osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana i obavljanju hadždža onih koji su u mogućnosti.” (Muttefekun alejhi)

    3. On je mjesec oslabađanja od vatre džehennemske, kako je to rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s.

    4. On je mjesec sabura - strpljivosti, a za sabur nagrada je Džennet, kako se navodi u hadisu.

    5. On je mjesec džihada i odlučujućih pobjeda u našoj historiji kao što su: bitka na Bedru u kojoj je Uzvišeni Allah razdvojio istinu od laži i učinio da pobijedi tevhid-jednoća Allahova i njeni sljedbenici, i da širk i njeni pripadnici dožive veliki i sramotni poraz. U ovom mjesecu osvojena je Mekka, poslije čega se islamska da’va proširila na istok i zapad, i kroz ovu pobjedu razvila se strategija koja je uveliko pomogla brzim osvajanjima i širenju islamske države, tako da je njen pravedni sistem zavladao na pola Zemljine kugle za manje od jednog stoljeća.

    6. On je mjesec hajra, berićeta i svake vrste dobročinstva.

    7. Početak ovog mjeseca je rahmet-milost, sredina magfiret–oprost, a završetak oslobađanje od vatre džehennemske.

    8. Nafila u ovom mjesecu je ravna farzu, a jedan farz je jednak 70 farzova u drugim mjesecima.

    9. Kada nastupi prva noć ramazana, otvore se kapije džennetske i zatvore se kapije džehennemske. U okove se stave buntovni šejtani i svake noći poviče telal s nebesa: - O ti koji radiš dobro, povećaj ga, i o ti koji radiš zlo, prekini s njim!

    10. U njemu je veličanstvena noć, noć Kadr, o kojoj kaže Uzvišeni: A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. (Kadr 2-3). Kome bude uskraćeno dobro te noći, bit će mu uskraćeno svako dobro.

    11. Zaista Uzvišeni Allah u zadnjoj ramazanskoj noći oprašta postačima.

    Ovo su neke vrijednosti i specifičnosti ramazana koje se bilježe u Kur’anu i Sunnetu Allahova Poslanika, s.a.v.s., koje je Milostivi Allah iz Svoje milosti prema nama odredio kako bismo povećali stepen svoje pokornosti Njemu i tako stekli mnogobrojna dunjalučka i ahiretska dobra i koristi.


    Koristi posta

    Cjelokupni post, kao vjerska institucija, u sebi nosi mnogobrojne koristi. Uzvišeni Allah ga je propisao i u njemu odredio velike mudrosti ljudima i mnogostruke koristi u njihovom fizičkom i duhovnom egzistiranju bez obzira radilo se o pojedincu ili grupi. Od mnogobrojnih koristi posta možemo navesti sljedeće:

    1. Postizanje ogromnih sevapa i nagrada koje nemaju određenih granica. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Svaki posao koji čovjek učini njemu pripada i za taj posao nagrada je od 10 do 700 puta uvećana. Rekao je Uzvišeni Allah: ”… Post Meni pripada i Ja za njega posebno nagrađujem. On ostavlja svoje strasti i jelo zbog Mene. Postač ima dvije radosti: prilikom iftarenja i prilikom susreta sa svojim Gospodarem. Zadah postača je kod Allaha ljepši i prijatniji od mirisa miska.” (Muttefekun alejhi)

    Za svaki ljudski posao nagrada se uvećava od 10 do 700 puta, osim posta, nagrada za njega se ne svodi u ovaj okvir. Za njega Allah mnogo više nagrađuje jer ovaj ibadet je najbliži potpunoj odanosti i iskrenosti u nijjetu u odnosu na druge ibadete. On je skrivena pokornost nevidljiva za druga [​IMG]stvorenja. Osoba - postač je u mogućnosti da konzumira hranu i piće kada se osami u svojoj kući da ga ni jedno stvorenje ne vidi, ali on se bori protiv svoga nefsa i zabranjuje mu udovoljavanje prohtjeva i želja mada ih može ostvariti. On to sve čini iz straha od kazne i želje za nagradom, pa mu zbog toga Uzvišeni Allah zahvaljuje na tome, i stoga je odredio specifičnu nagradu za ovaj posao u odnosu na druge ibadete i poslove, pa je poslije rekao: ”On ostavlja svoje strasti i jelo radi Mene.” Neki od selefija (naših dobrih i uzoritih prethodnika) je rekao: ”Blago li onome koji napusti svoje strasti pripremajući se za vrijeme i susret koga nije vidio.” U postu se objedinjavaju tri vrste sabura:

    a) sabur u pokornosti Allahu, s.v.t.

    b) sabur u klonjenju od griješenja.

    c) sabur u patnjama i Allahovoj odredbi – kaderu, jer je Allah rekao: Samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni. (Zumer 10). Zbog ovoga se bilježi od Allahova Poslanika da je nazvao mjesec ramazan: ”Mjesec sabura, a nagrada za sabur je Džennet.” (bilježi Ibn Huzejme u svom Sahihu).

    2. Post je bedem pomoću kojeg se vjernik zaštićuje od vatre džehennemske, kao što je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ”Post je štit.” (bilježi Buhari). “Post je vaš štit od vatre džehennemske isto kao što koristite štit - pancir u borbi.” (bilježe Ahmed, Ibn Madže i Ibn Huzejme). Prenosi se od Ebu Se’ida el-Hudrija da je rekao: “Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: ‘Ko bude postio jedan dan na Allahovom putu - tj. u džihadu, Allah će ga udaljiti od vatre džehennemske 70 godina.’” (bilježe Ahmed, Tirmizi i Nesai).

    3. On je razlog ulaska u Džennet na posebna vrata koja se nazivaju “Er - Rejjan”. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Zaista, u Džennetu postoje vrata koja se nazivaju Er - Rejjan, kroz njih će na Sudnjem danu u Džennet ući samo postači i niko drugi mimo njih neće moći kroz ta vrata ući.” (Muttefekun alejhi).

    4. Post je razlog oprosta grijeha kako to veli Allahov Poslanik: ”Ko isposti ramazan s pravim imanom i očekujući nagradu za to jedino od Allaha, bit će mu oprošteni raniji (manji) grijesi.” (Muttefekun alejhi). Također se u drugim hadisima navodi da meleki traže oprost za postače sve dok se ne iftare.

    5. Post je jedan od razloga šefa’ata - zauzimanja na Sudnjem danu, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Post i Kur’an su dva zagovornika - šefa’adžije za čovjeka na Sudnjem danu. Post će reći: - O Gospodaru, ja sam mu uskratio jelo i piće u toku dana, pa mi dozvoli da se za njega zauzimam...” (bilježe Ahmed, Hakim i drugi). Hafiz Ibn Redžeb u komentaru ovog hadisa kaže: ”Post će se zauzimati za one koji su se istinski suzdržavali od hrane, pića, svih zabranjenih strasti i uživanja, bez obzira da li se ta zabrana odnosila samo za ramazan kao što je nagon jela, pića i spolnog općenja ili to bile opće zabrane poput haram govora, gledanja u haram - zabranjene stvari i sticanja opskrbe na nedozvoljen način. Pa ukoliko post spriječi postača da čini sve ove zabrane, on će se uistinu zauzimati za njega kod Uzvišenog Allaha na Sudnjem danu.” U protivnom, neće se za njega zauzimati.

    6. Post je jedan od razloga uslišavanja dove, kako to navodi Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ”Uistinu, postaču, prilikom iftara, uslišava se tj. ne odbija se njegova dova.” (bilježe Ibn Madže i Hakim). Ukoliko postač isposti svoj post, njegov nefs se potčinjava Allahovim naredbama i odredbama, njegovo srce omekša i ponizi pred Svemoćnim Stvoriteljem, oslabe njegovi ovodunjalučki materijalni prohtjevi, smire se njegovi nagoni; stoga, njegova dova biva uslišana, jer se istinski približio Milostivom Allahu, s.v.t.


    7. Post je fenomenalna priprema za naš nefs i tijelo za podnošenje mogućih poteškoća i obavljanja plemenitih dužnosti poput džihada, požrtvovanja za druge i pružanja svih vrsta pomoći onima koji su u potrebi za tim.

    8. Post u čovjeku razvija, s druge strane, osjećaj milosti, blagosti, milosrđa, bratsva, solidarnosti i međusobnog potpomaganja koje na najbolji način povezuje muslimane. To rezultira čišćenjem muslimanskog društva od zla i mnogobrojnih poroka. Kada postačev stomak osjeti prazninu i bol gladi i žeđi, iz dubine njegova srca i duše probudi se osjećaj milosti i njegove dužnosti spram siromašnih. On samo jedan mjesec osjeća tegobu gladi, a kako je tek onima koji cio život provode s tim neugodnim i bolnim osjećajem? Zato se u njemu probudi osjećaj za dobrom i plemenitošću i oslabi šejtanski nagon za škrtošću, jer on jedino kroz svoje stanje može osjetiti i spoznati pravo stanje siromašnih. Majci pravovjernih, Aiši, r.a., su jednog dana, dok je postila, pristigla sredstva od 100 hiljada dirhema. Ona ih je veoma brzo podijelila siromasima, a iftarila se s komadom hljeba! Na to joj je rekla njena služavka: “Da si i nama ostavila jedan dirhem, pa da sebi kupimo mesa?!” Na to joj je Aiša odgovorila: “Da si me na to podsjetila, učinila bih to.” Jedan od selefa je upitan: “Zbog čega je propisan post?” Odgovorio je: ”Da bogataš doživi osjećaj gladi i da ne zaboravi gladne i siromašne.” Na ovaj način, bogati pomažu siromasima i tako se popravlja socijalno stanje u društvu i nestaje međusobne mržnje i netrpeljivosti među staležima.

    9. Post je jedan veliki kurs i škola kroz koju vjernik čisti svoj duh, popravlja svoje moralne vrijednosti i oplemenjuje se plemenitim svojstvima poput: sabura, blagosti, odlučnosti, entuzijazma, samokontrole, reda, iskrenosti, istinitosti i povjerljivosti. Post, pored toga što je nagrada za njega posebno velika i ne zna je niko drugi do Onaj koji je i dodjeljuje, prevaspitava čovjeka i u njega usađuje najuzvišenije plemenite osobine i na taj način ga priprema da živi sretnim i mirnim životom u sredini koja ga okružuje.

    10. Post je sredstvo za očuvanje čednosti i moralne čistoće. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”O mladići, ko je od vas u mogućnosti izdržavati ženu, neka se ženi, to je najbolje za očuvanje pogleda i svojih spolnih organa. A ko nije u mogućnosti, onda neka posti i to je za njega spas.” (Muttefekun alejhi). Allahov Poslanik nam u ovom hadisu pojašnjava da je post efikasno sredstvo za duhovno čišćenje ljudi i očuvanje njihove čednosti i poštenja. Naime, šejtan se kreće po čovjeku poput cirkulacije krvi, ali post sužava te kanala šejtanskog cirkulisanja i kada se čovjek prisjeti Allaha i Njegove moći, tada slabi šejtanska moć, a istovremeno jača imanska moć i tako se povećava ta’at - pokornost kod vjernika, a umanjuje se broj grijeha. Stoga savjetujemo našu braću omladince, koji se iz različitih razloga ne mogu ženiti, da utočište potraže kod Allaha i zatraže pomoć od Njega, Jedinog, koji nam može istinski pomoći, a zatim da pomoć potraže u postu kako bi ugasili plamen strasti i poročnih želja. Posebno u ovom vremenu kada naši dušmani na najraznovrsnije načine i koristeći sva sredstva, podstiču omladinu na nemoralan život i zinaluk, i neka je Svevišnji Allah na pomoći našoj omladini.

    11. Post je preventiva i lijek protiv gojaznosti, stomačnih naslaga i sala, zloćudnih tumora, i još mnogih stomačnih i drugih bolesti. Ovo su dokazala savremena medicinska istraživanja u cijelom svijetu, a onaj koji je uvijek istinu govorio, naš Poslanik, s.a.v.s., prije toliko stoljeća rekao je: ”Postite, bit ćete zdravi.” (bilježe Taberani i Ebu Ne’im). Post postaču donosi, uz Allahovu pomoć, zdravlje, fizičku i psihičku snagu. Danas, čak i na zapadu, doktori postom liječe mnoge bolesti i preporučuju svojim pacijentima da što češće upotrebljavaju post kao lijek i preventivnu mjeru mnogim bolestima. Imam Ibnul Kajjim je rekao: ”Post je štit -preventiva od mnogih duševnih, srčanih i fizičkih bolesti. Njegove koristi su mnogobrojne i veoma teško ih je pobrojati i on ima začuđujući efekat u očuvanju zdravlja, on u sebi ima posebnu specifičnost koja uzrokuje, brže ili sporije, osjećaj sreće i zadovoljstva u duši i srcu.” Kao potvrdu ovim riječima, da se podsjetimo riječi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koje smo već citirali: ”... postač ima dva veselja - zadovoljstva...” Post je veoma važan faktor i uvjet prave i istinske sreće na dunjaluku i ahiretu, a naučnici su potvrdili da je sreća i zadovoljstvo jedan od najvažnijih faktora koji utječu na imunitet ljudskog tijela i zaštitu od organskih bolesti.

    12. Post podstiče čovjeka na povećanje ibadeta i pokornosti i klonjenja od grijeha i raznih poroka. Postač konstantno, od rane zore pa sve do zalaska sunca, vrijeme provodi u ibadetu i nezamislivo je da ovaj ibadet, ukoliko ga je obavljao kako je Uzvišeni Allah propisao, ne ostavi na njemu pozitivne tragove. Veli Uzvišeni Allah: O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili - bili bogobojazni. (Bekare 183). Uzvišeni Allah nam u ovom ajetu pojašnjava da je cilj propisivanja posta sticanje i povećanje takvaluka - bogobojaznosti, a post je jedan od načina sticanja takvaluka. Takvaluk je jedan od znakova šerijatski potpuno ispravnog posta, tj. posta za koga slijedi oprost grijeha i druge nagrade i koristi koje smo malo prije spomenuli.
  5. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Znakovi potpunog i ispravnog posta

    [​IMG]Draga naša braćo i sestre! Zaista post, šerijatski potpun i ispravan, kome svi trebamo težiti, čini da rob shvati i spozna sebe, svoje potrebe, svoju nemoć i neimaštinu u odnosu na njegova Gospodara i Stvoritelja. On ga podsjeća na velike blagodati koje mu je dao Svevišnji i stoga se osjeća obaveznim da Mu zahvaljuje na tome i iskoristi Njegove blagodati u pokornosti. Stoga poveća stepen i oblik svog ibadeta kroz povećani broj nafila, činjenja zikra, učenja Kur’ana, i činjenja dobročinstava Allahovim stvorenjima i činjenja ostalih dobrih djela. Ovakav post, koga Allah voli, vodi čovjeka ka napuštanju svih pokuđenih i zabranjenih poslova, jer je Svevišnji Allah zabranio postačima jedenje, pijenje i spolno općenje i pored toga što su to prirodni nagoni (koji su inače drugim danima dozvoljeni), pa kako da postač tada ne napusti činjenje velikih i malih grijeha, koji su u osnovi konstantno zabranjeni u svakom vremenu?! Pa ukoliko ga njegov nefs podstakne na činjenje ili samo približavanje grijehu, on razmisli i ispravno zaključi, pa se obrati svom nefsu riječima: - Kako da učinim grijeh prema Allahu, s.v.t., a znam i svjestan sam da je moja duša u Njegovom vlasništvu i jedino On s njom suvereno vlada? Kada ga njegov nefs podstakne da pije alkohol, on joj odgovori riječima: - Kako je moguće da se danju suzdržavam od konzumiranja hrane, a noću da pijem alkohol? Zar nije isti Onaj koji je zabranio i jedno i drugo? Kako to da vjerujem u jedan dio Knjige - Kur’ana, a da drugi zaniječem? Ukoliko mu njegov nefs uljepša i podstakne ga na posmatranje u zabranjene stvari, kao da naprimjer gleda u razgolićene žene u filmovima ili otkrivene žene na ulici, osvijesti se i kaže: Zar je razumski da se sustežem od halal stvari, koje je Allah privremeno zabranio, a istovremeno činim harame, koji su jasno i zauvijek zabranjene?! Isto tako, ako bi ga njegov nefs podstakao na uzimanje i sticanje novca na nedozvoljen način poput: mita, korupcije, kamate, prevare pri mjerenju i procjenjivanju, prisjeti se da je on postač i kaže svom nefsu: nezamislivo je da istovremeno činim i ibadet i grijeh. Ovo su bili samo neki praktični primjeri, koji nam dokazuju da se postač s potpunim postom neminovno okorištava, tako što napušta sve zabrane, bez obzira bile one privremenog karaktera poput jela i pića ili se radilo o zabranama stalnog karaktera poput: alkohola, kockanja, kamate, zinaluka, krađe, duhana itd., jer ove zabrane druge vrste su mnoge teže i štetnije za čovjeka. Post neće biti šerijatski i upotpunjen osim ukoliko njegovo početno ishodište i završetak ne budu iman i iščekivanje nagrade za taj posao jedino od Allaha, kako to veli Allahov Poslanik s.a.v.s.: ”Ko isposti ramazan sa čvrstim ubjeđenjem - imanom i očekujući nagradu samo od Allaha, s.v.t., bit će mu oprošteni raniji grijesi.” (Muttefekun alejhi). Ulema je komentarišući ovaj hadis ukazala da se riječ iman u ovom hadisu odnosi na čvrsto ubjeđenje da je post ibadet koga je Allah propisao Svojim robovima, stoga je obaveza onima koji ga izvršavaju da to čine u želji za posebnom nagradom i strahujući od kazne za njegovo neizvršavanje. Zatim, da se njegov nefs u toku ramazana osjeća ugodno i lijepo, da ne osjeća prisilu i teškoću niti da su mu dani ramazanski predugi, jer očekuje nagradu za to djelo jedino od Allaha, Gospodara svjetova. Ovo su, draga braćo i sestre, neke koristi i znakovi šerijatskog i potpunog posta kojeg nam je Uzvišeni Allah propisao u ovom mubarek mjesecu. Stoga Mu se zahvalimo iskreno i iz dubine našeg srca na ovoj velikoj blagodati i ni’metu, a iskažimo svoju zahvalnost i svojim jezicima i dobrim djelima. Zato što bolje i ljepše dočekajmo našeg dragog i plemenitog gosta.

    Kako dočekati ramazan?

    Da li ćemo ga dočekati s nemarnošću, omalovažavanjem i rušeći njegove svetosti, ili ćemo ga dočekati s dužnim poštovanjem i veličanjem? Hoćemo li ga dočekati u ljenčarenju, igri i zabavi ili u pripravnosti, angažovanosti u činjenju dobrih djela i svih vrsta pokornosti? Hoćemo li ga dočekati zlovoljni, neraspoloženi i zabrinuti ili ćemo ga dočekati veseli, radosna srca i velike nade u Allahov, s.v.t., oprost i milost?


    Da li ćemo ga dočekati s bogatom sofrom prepunom raznovrsnih jela i mnoštvom drugih uživanja, ili sa skromnošću, umjerenošću i strahopoštovanjem prema Svevišnjem Allahu, s.v.t.? Šta mislite kada bi vas, vama od srca drag gost i prijatelj, nazvao i obavijestio da će vas ubrzo posjetiti i da će kod vas ostati nekoliko dana, šta biste učinili? Kakav bi vaš osjećaj bio? Nema sumnje da biste se radovali i bili sretni. Potom bi se na najbolji način pripremili da ga što bolje primite i ugostite. Ako je ovo slučaj s vama dragim gostom, kako tek onda se trebamo radovati i pripremiti za gosta koji je drag Allahu, Gospodaru svjetova, Allahovom Poslaniku i svim muslimanima? Kako tek treba dočekati ovog gosta koji u svojoj torbi nosi za nas mnoštvo dobra, nura i bereketa? Svaki onaj koji uistinu spozna prave osobine i vrijednosti ovog gosta, dužan je da ga na najbolji mogući način dočeka. Da za njega pripremi onakav doček kakav mu dolikuje i da se maksimalno od njega okoristi. Naši dobri prethodnici selefus-salih bi ramazan dočekivali na takav način da su na 6 mjeseci ranije upućivali dove Uzvišenom Allahu da dočekaju ovaj veličanstveni mjesec. Kada bi se približio ovaj mjesec, upućivali bi ovu dovu: ”Allahumme kad ezallena šehru ramadan ve hadar. Ve sellimhu lena ve sellimna lehu. Verzukna sijamehu ve kijamehu, verzukna fihil - džedde vel - idžtihade vel - kuvvete ven - nešat. Ve e’izna fihi minel - fiten.” - “O Allahu, približio nam se mjesec ramazan i daj da ga dočekamo. Pokloni nam njegov post i kijam - noćni namaz. U njemu nam podari moć, ustrajnost, trud i aktivnost. Sačuvaj nas u njemu od fitneluka!” Ukoliko zaista vjerujemo u vrijednost i svetost ovog mjeseca, i da on sa sobom nosi mnoge blagodati i vrijednosti, tada ga moramo dočekati na sljedeći način:

    1. S ogromnom radošću i potpunim veseljem, da mnogo zahvaljujemo Allahu, s.v.t., koji nam je podario ovu veliku blagodat i učinio da je dočekamo.

    2. Upućujući dove Milostivom da učini da njegov post istinski doživimo, da ibadeti u njemu budu način i sredstvo da postanemo ustrajni i postojani u Allahovoj vjeri.

    3. Smirene duše i zadovoljni, težeći da učinimo što više dobra, i da se međusobno nadmećemo u sticanju sevapa i klonjenju od pokuđenih i zabranjenih stvari i da na taj način steknemo Allahovo zadovoljstvo i visoke džennetske stepene.

    4. Čisteći svoja srca od mržnje, zavisti i drugih bolesti shvativši veličinu svojih pogreški i nedostataka, te čineći iskrenu i potpunu tevbu - pokajanje od svih vrsta grijeha. Jer, grijesi čine da njegov počinilac postane tvrda i surova srca, ukoliko se ne pokaje, i ono oboli i oslabi njegova moć. Tada se svjetlo njegova imana postepeno gasi, nestaje stida i ispravnog rezonovanja, umanjuju mu se blagodati, a povećavaju iskušenja, nesreće, poniženost i propast. Uskraćuje mu se svjetlo istinskog znanja i moć prave pokornosti, a to je sve razlog sticanja srdžbe Allahove, nesreće na dunjaluku i ahiretu, razlog sticanja prokletstva, te jedan od najvećih uzroka nereda na Zemlji. U globalu možemo reći da su kazne i pojedincima i društvu za počinjene grijehe mnogobrojne, i ovom prilikom ih ne možemo sve nabrojati i ograničiti, ali možemo skrenuti pažnju na sljedeće:

    a) Vrata tevbe - pokajanja su stalno otvorena sve dok ne dođe duša do grla tj. prilikom smrtnog časa ili kada Sunce izađe sa zapada na dan kada bude Smak svijeta. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Ko učini tevbu Allahu, s.v.t., prije nego mu nastupi smrtni čas, Allah će mu primiti tevbu.” (bilježe Ahmed i Tirmizi). Također, Allahov Poslanik je rekao: ”Ko se pokaje prije nego li izađe Sunce sa zapada, Allah će primiti njegovo pokajanje.” (bilježi Muslim).

    b) Onaj koji učini tevbu za grijeh je isti kao onaj koji uopće nema grijeha, jer Milostivi Allah oprašta sve grijehe bez obzira kakvi bili i koliko ih bilo. Veli Uzvišeni Allah: ”Reci: ”O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, zasigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv. I povratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego što vam kazna dođe, - poslije vam niko neće u pomoć priskočiti.” (Zumer 53- 54). U jednom hadisi-kudsiji se kaže: ”O sine Ademov - čovječe, sve dok Me moliš i nadaš se Mome oprostu, ja ću ti opraštati uz sve ono što je pri tebi, ne mareći (da li će nekome drugome biti pravo ili ne). Sine Ademov, kada bi tvoji grijesi dosezali do neba, pa Me ti zamolio da ti oprostim, Ja bih to učinio, ne mareći. Sine Ademov, kada bi Mi došao s grijesima koji bi ispunili čitavu Zemlju, a pri tom nisi nikoga smatrao Meni ravnim (nisi širk činio), podario bih ti isto toliko oprosta.” (bilježi Tirmizi). U poznatom hadisu koji je vjerodostojan (Muttefekun alejhi), navodi se da je Milostivi Allah primio tevbu - pokajanje ubici koji je ubio 100 ljudi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Pokajnik za grijeh je kao onaj koji nema grijeha.” (bilježi Ibn Madže). Tevba - pokajanje uistinu briše i eliminiše ono što je prije nje. Ne samo to, nego je Allahova milost i dobročinstvo još veće i uzvišenije, kako veli Uzvišeni: Oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kad pravda zahtijeva, i koji ne bludniče; - a ko to radi, iskusit će kaznu, patnja će mu na onom svijetu udvostručena biti i vječno će u njoj ponižen ostati;ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela čine, Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je. (Furkan 68-70).

    Došao je jedan oronuli starac koji se teško kretao oslanjajući se na štap, i stao pred Allahova Poslanika i rekao mu: ”Jesi li vidio čovjeka koji je počinio sve grijehe, nije ostavio ni mali ni veliki grijeh, a da ga nije počinio. Ima li za takvoga tevba? A on mu reče: ”Jesi li prihvatio Islam? Čovjek mu odgovori: ”Ja potvrđujem da nema drugog boga osim Allaha i da si ti Allahov Poslanik!” Allahov Poslanik mu reče: “Čini dobra djela i napusti loša, pa će Svevišnji Allah učiniti da ti i jedna i druga djela budu dobra.” A čovjek reče: ”A moji veliki i mali grijesi!?” On mu reče: “Da, i pored tvojih grijeha, jer Allah je najveći.” Allahov Poslanik nije prestao izgovarati – “Allah je najveći”, sve dok čovjek nije iščezao od naših pogleda. (bilježe Taberani i Bezzar). Uistinu je Allah najveći, jer On naša loša djela zamjenjuje dobrim ukoliko je naša tevba iskrena i ukoliko poslije nje počnemo činiti dobro. Poslije ove spoznaje, šta čekamo? Šta se ispriječilo između nas i iskrene tevbe od svih ranijih grijeha i pogreški?

    c) Tevba - pokajanje jednog čovjeka se ne prima ukoliko se ne ispune tri sljedeća preduvjeta:

    - Automatski prestanak griješenja.

    - Osjećaj grižnje savjesti i kajanja za ono što je činio.

    - Čvrsta odlučnost da se više nikada neće vratiti činjenju tog grijeha.

    To je ako su u pitanju samo grijesi spram Uzvišenog Allaha, a ako se radi o pravima ljudi, tada se pridodaje i četvrti uvjet:

    - Vraćanje uzetog i uzurpiranog njegovu vlasniku i traženje halala od njega. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: ”Ko je svome bratu nanio nepravdu, moralnu ili materijalnu, bolje je neka od njega traži halal danas (odmah) nego da od njega to traži na Dan Sudnji kada neće biti od pomoći ni dinari ni dirhemi (nikakvo dunjalučko bogatstvo). Ukoliko bude kod njega dobrih djela oduzet će mu se onoliko koliko je srazmjerno veličini nepravde koju mu je nanio, a ukoliko ne bude kod njega dobrih djela od druge osobe će se oduzeti i umanjiti od loših djela i pridodati njemu.” (bilježi Buhari).

    d) Uzvišeni Allah je svim muslimanima naredio činjenje tevbe riječima: I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite. (Nur 31). Neos*!*!*!*!a je činjenica da je čovjek sklon griješenju i da je dijapazon griješenja veoma velik, tako da nekada ne izvrši u potpunom obliku propisane ibadete ili počini neki od grijeha i pogreški. Stoga smo dužni da stalno i konstantno činimo tevbu bez obzira da li naši grijesi bili mali ili veliki, jer se mali grijesi, ukoliko se u*!*!*!*!o čine, javno rade i ne stidi se zbog njih, mogu pretvoriti u velike grijehe. Ponekad mali grijesi mogu biti opasniji za čovjeka od velikih, ukoliko ih ima puno i stalno se čine, i na to je upozorio Allahov Poslanik riječima: ”Nikada ne potcjenjujte i ne omalovažavajte male grijehe, jer primjer onih koji to čine je kao primjer ljudi koji su zanoćili u dolini pa je svaki od njih donio po jednu granu, te su zapalili vatru i skuhali hranu. Kada osoba potcjenjuje i omalovažava grijehe, ti grijesi ga uistinu odvedu u propast.” (bilježi Ahmed). Ranija ulema je divno rekla: “Nema malog grijeha ako se on konstantno čini (postaje veliki), i nema velikog grijeha, ako se za njega traži oprost (jer bude oprošten).” “Ne gledaj na sitnost grijeha, nego gledaj u Onog prema kome si pogriješio.“ Zbog svega ovoga, ne dolikuje jednom muslimanu da ustraje u činjenju grijeha, posebno u ovom odabranom i mubarek mjesecu u kome se umnogostručava kazna za počinjenje grijehe.[​IMG]



    O ti koji ostavljaš namaze, kako će biti primljen tvoj post, a ostavljaš drugi rukn islama? O ti koji uzimaš kamatu i na nepošten način stičeš svoj imetak, kako ćeš postiti od dozvoljenih stvari, a iftariti se haramom? O ti, koji si neposlušan svojim roditeljima, kako ćeš svoju dušu oplemeniti postom, a Džibril, a.s., je uputio dovu Allahu protiv tebe, i na tu dovu Poslanik je aminao? O ti, koji ne izvršavaš mnoge obaveze i koji činiš mnoge opasne zabrane - harame, kako možeš željeti da ti post bude primljen i ispravan, a ti si u takvom stanju? Zar se ne stidiš Svevišnjeg Gospodara? Zar nisi čuo za hadis Allahova Poslanika: ”Ko ne napusti nedoličan i lažan govor i postupke po njima, radi Allaha, nije potrebno ni da ostavlja svoju hranu i piće.” (bilježi Buhari). Požurimo, draga braćo i sestre, da učinimo iskrenu i potpunu tevbu Allahu, jer, hvala Njemu, vrata tevbe su otvorena i Uzvišeni Allah voli da Njegovi robovi čine tevbu.

    5. Od bitnih stvari prilikom dočeka ovog mjeseca je i: sticanje znanja i razumijevanja fikhskih propisa vezanih za post, te način Poslanikove, s.a.v.s., prakse za vrijeme ramazana. Neophodno je da musliman nauči šartove posta, vadžibe, sunnete i stvari koje kvare post, šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno postaču da čini, propise vezane za osobe koje su oslobođene posta, propise vezane za sadekatul - fitr i sve druge propise vezane za ramazan. U islamu pravilo glasi: “Prvo dobro izuči neku stvar prije nego je počneš prakticirati.” Uzvišeni Allah veli: Znaj da nema boga osim Allaha i traži oprost za svoje grijehe!. (Muhammed 19). Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Kome Allah želi dobro, učini da on razumije (propise) vjere.” (Muttefekun alejhi).

    6. Također je neophodno da pripremimo praktični program i raspored dnevnih aktivnosti u toku ovog mubarek mjeseca kako bismo najadekvatnije iskoristili njegovo skupocjeno vrijeme. Prijedlog ovog praktičnog programa detaljno ćemo obraditi u nekoliko narednih stranica. Međutim, ukoliko sagledamo trenutno stanje islamskog svijeta, na našu veliku žalost, primjetit ćemo da većina muslimana ne veličaju i ne provode ovaj mjesec onako kako to od nas traži Uzvišeni Allah, niti ga dočekuju u skladu s propisima naše uzvišene vjere. Većina njih, nažalost, za njega se pripremaju najraznovrsnijim grijesima i porocima kao što su: razne priredbe i zabave gdje se pleše i šizi, pjesmama i muzičkim večerima, nemoralnim televizijskim programom, zajedničkim sijelima na kojima se miješaju muškarci i žene, rasipanje i pretjerivanje u jelu i piću… Oni koji se budu povodili za ovim pogrešnim postupcima za vrijeme ovog mjeseca, oni se neće okoristiti od ramazana i mimoići će ih mnogobrojna dobra, a možda time propuštaju priliku koja im se više nikada neće pružiti. La havle ve la kuvvete illa billahi (nema snage niti moći osim sa Allahom). Ramazan je velika šansa koja se možda neće moći nadoknaditi. Pravi i iskreni vjernik je svjestan da je ramazan jedinstvena sezona u kojoj se stiču veliki i mnogobrojni sevapi i da je to mjesec koji se možda više nikada neće povratiti, prilika koja mu se možda više nikada neće pružiti. Jer, musliman je svjestan da ga smrt, kao nepobitna istina u koju svako vjeruje, svakog momenta može zadesiti i na svakom mjestu. Ovo uvjerenje je čvrsto usađeno duboko u srcima posebno kod istinskih vjernika. Uzvišeni Allah kaže: Svako biće će smrt okusiti! I samo na Sudnjem danu dobit ćete u potpunosti plate vaše, i ko bude od vatre udaljen i u Džennet uveden - taj je postigao što je želio; a život na ovom svijetu je samo varljivo naslađivanje.(Ali Imran 185). Uzvišeni je, također, rekao: A čovjek ne zna šta će sutra zaraditi i ne značovjek u kojoj će zemlji umrijeti. Allah, usitinu, sve zna i o svemu je obaviješten. (Lukman 34). Svako od nas mora da bude svjestan da ga smrt može zadesiti prije nego li dočeka sljedeći ramazan. Pa zašto onda propuštamo ovu jedinstvenu priliku koja nam se možda neće pružiti više nikada? A Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Ko isposti ramazan sa čvrstim ubjeđenjem (imanom) i očekujući nagradu samo od Allaha, bit će mu oprošteni raniji grijesi.” (Muttefekun alejhi). Također je rekao: “Rekao mi je Džibril, a.s.: ‘Neka Allah ponizi svakog čovjeka koji doživi i provede ramazan, a ne oproste mu se grijesi!’ Rekao sam: Amin!” (bilježe Ahmed, Tirmizi, Hakim, Ibn Huzejme).

    Draga braćo i sestre! Uistinu je ramazan lijepa prilika da zaslužimo Allahov, s.v.t., oprost od grijeha i spas od vatre džehennemske, zato ga moramo maksimalno i na najljepši način iskoristiti. Ovo je lijepa prilika i velika šansa za tevbu - pokajanje i za obraćanje Uzvišenom Allahu, pa nemojte da je propustimo! Ramazan je duhovna škola i godišnja stanica za opskrbu gorivom imana. Šta je s onim ljudima koji su poput nas od istog mesa i krvi, koji govore istim jezikom, a koji krše i gaze svetosti ovog mubarek mjeseca ne posteći ga, da nas Allah sačuva od toga, i veliki broj njih to i ne krije. Ako se nekome od takvih ukaže na to, on kaže da je bolestan, ili da ne može postiti ili navodi neka druga lažna opravdanja. Rekao je Uzvišeni Allah: O vjernici! Propisan vam je post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili - bili bogobojazni, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu - onda neka posti isti broj drugih dana. (Bekare 183-184). Islamska ulema kaže: “Ovaj ajet u osnovi ukazuje na strogu obaveznost posta i jedino njegovo obavljanje izbjegava osoba koja je nesretna i kojoj je uskraćen svaki hajr. U riječima Uzvišenog Allaha: ”…kao što je bio propisan onima prije vas” je olakšanje vjernicima da je ova institucija posta bila naređena, od strane Uzvišenog Allaha, ranijim narodima i da su je prakticirali raniji poslanici, vjerovjesnici i dobri ljudi. To čini da musliman, kada sazna da je to bila tradicija najodabranijih i najplemenitijih ljudi, vjerovjesnika i dobrih ljudi, on sa zadovoljstvom slijedi tu tradiciju i nije mu teško i na*!*!*!*!o. U riječima: ”…da biste bili bogobojazni” ukazuje se na mudrost i prioretni cilj posta, a to je takvaluk. Zatim Uzvišeni Allah veli: ”neznatan broj dana” - broj ovih dana je zaista neznatan i mali u odnosu na dane u godini, samo jedan mjesec i u tome zaista nema teškoće i preopterećenosti za vjernike nego, naprotiv, u ovom mjesecu vjernici povećavaju svoju uputu i istinski iman.


    Kako smo već spomenuli, post je jedan od (osnovnih) pet ruknova islama na kojima se zasniva naša vjera i ona nije potpuna ukoliko nije obuhvaćeno svih pet principa. Islamski ummet se složio na njegovoj strogoj obaveznosti i svako ko svjesno zaniječe njegovu obaveznost smatra se kafirom – nevjernikom, osim ako ne zna propise ili je odskora primio islam. A onaj ko ne posti, a priznaje njegovu obaveznost, on time čini jedan od velikih i najopasnijih grijeha. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas je u veoma oštrom tonu upozorio na tu opasnost: ”Ko ne posti jedan dan ramazana bez opravdanog razloga ili bolesti, neće moći nadoknaditi taj jedan dan kad bi cio svoj život postio.” (bilježe Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže.) Od Ibn Abbasa r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik rekao: ”Tri su suštinska temelja islama, ko napusti jedan od njih on time postaje kafir i njegova krv postaje dozvoljenom. To su šehadet - potvrđivanje da nema boga osim Allaha, namaz i post ramazana.” (bilježe Ebu Ja’la i Ed–Dejlemi, a hafiz Ez-Zehebi za ovaj hadis kaže da je sahih). Hafiz Ez-Zehebi kaže: ”Kod mu’mina je opće prihvaćeno pravilo da je onaj ko ne posti ramazan, bez šerijatski opravdanog razloga, gori od osobe koja čini zinaluk i notornog alkoholičara, čak se sumnja u njegov islam.” U Sahihu Ibn Huzejme i Ibn Hibbana te u Mustedreku Hakima, bilježi se hadis u kome navodi da je Uzvišeni Allah pokazao Poslaniku patnje nepostača, patnje od kojih se koža naježi i kosa nakostriješi. Allahov Poslanik ih je vidio u velikom azabu, izloženim velikim patnjama, dozivajući u pomoć poput zavijanja vukova, ali im pomoći nema. Na kraju nogu su zavezani i obješeni poput zaklane i oguljene ovce, krv im u velikim količinama curi iz njihovih usta - o Allahu, sačuvaj nas od patnji džehennemskih! Allahov Poslanik je rekao: ”I uspeo sam se na vrh jednog brda kad čuh veoma jake krikove. Upitah: ‘Kakvi su ovo glasovi?’ Rekoše mi: ‘To su krikovi stanovnika Vatre.’ Zatim su me doveli do njih i ja se nađoh među ljudima koji su bili obješeni debelim užadima za gležnjeve njihovih nogu a iz njihovih usta curi krv. Upitah: ‘Ko su ovi? Rekoše mi: ‘To su oni koji su se iftarili prije nego li je bilo vrijeme iftara...’” Ako je ovakva kazna predviđena za one koji se iftare prije vremena, kakva će tek biti za one koji ne poste cio mjesec, ili poste samo nekoliko dana i koji po svom odnosu spram posta liče maloj djeci?

    Mi, navodeći ove tekstove koji upozoravaju na žestoku kaznu na budućem svijetu, pozivamo one koji se nehatno odnose prema postu da se vrate svome Gospodaru i da tako ostvare cilj zbog kojeg su i stvoreni na ovoj Zemlji, a to je ibadet. Veli Uzvišeni Allah: Džinne i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet čine. Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da Me hrane, opskrbu daje jedino Allah, Moćni i Jaki! (Zarijat 56-58). Moramo shvatiti da oni ovim svojim ne postom štete jedino sebi i da je Uzvišeni Allah neovisan od nas i našeg ibadeta. Oni time pokazuju svoju slabost i nemoć pred svojim strastima i da one upravljaju njima. Vjernicima je jasno da su oni, koliko god imali veliko tijelo, obična djeca. Čak i oni shvataju da njima upravljaju strasti i da su poput životinja. Oni griješe prema svome Gospodaru, jer se suprotstavljaju Njegovim naredbama i omalovažavaju dužnosti prema Njemu, pa se pitamo u kakvom stanju će se susresti s Njim na Sudnjem danu! Oni griješe prema sebi: jer je post odgojni sistem koji u čovjeku izgrađuje najplemenitije osobine, a eliminiše negativna svojstva i nagone. Zato ih prolazi veliko dobro koje ramazan sa sobom nosi. Oni griješe prema svome Ummetu: jer bivaju poraženi pred svojim strastima, a kako će se tek suprotstaviti vanjskim neprijateljima fizički i gdje im je sabur i ustrajnost koja je potrebna za džihad? Oni griješe prema sebi, jer su im na taj način uskraćene: nagrada, sevapi, fadileti i koristi posta. U svakom pogledu oni su gubitnici i ne znamo kako će primati čestitke za vrijeme Bajrama, a kako će se tek sresti s Allahom na Dan obračuna?! Ljudi bi trebali, na dane Bajrama, da im izražavaju saučešće, jer su oni sebe unesrećili na svakom planu i jer su u njima zamrli svi osjećaji živog imana. Veli Uzvišeni Allah: Zar je onaj koji je bio mrtav, a kome smo Mi dali život i svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće, kao onaj koji je u tminama iz kojih ne izlazi? (En’am 122). Mufesiri kažu: Primjer koji je Allah ovdje naveo odnosi se na vjernika-mu’mina koji je bio mrtav, tj. u potpunoj zabludi, pa ga je Allah oživio tj. oživio njegovo srce imanom i podario mu uputu i dao mu svjetlo Kur’ana pomoću kojeg se među ljudima kreće i pomoću kojeg razdvaja isitinu od zablude. Pa jesu li oni isti kao oni koji lutaju ponorima zablude i laži i jedini izlaz vodi patnji džehennemskoj, osim ukoliko ih Allah ne uputi? Na one koji gaze i omalovažavaju svetosti ovog mubarek mjeseca, odnosi se ovaj primjer, jer oni u*!*!*!*!o i iz inata vole da ostanu u tminama.

    Molimo Allaha, s.v.t., Njegovim lijepim imenima da u našim srcima oživi iman, da nas uputi na pravi put, učvrsti u ovoj našoj vjeri, da podari što bržu iskrenu tevbu u ovom mubarek mjesecu svim muslimanima koji su se ogriješili o svetosti ramazanske i čine zulum sami sebi. Ovom prilikom im donosimo radosne vijesti da, ukoliko se istinski pokaju i uđu u okrilje imana, Islama i pokornosti, da im se briše ono što je bilo ranije. Takvim poručujemo: “Zaista život ima jednu novinu u okviru imana i pokornosti Allahu! Zaista je ovaj mjesec posebna prilika za potpuni oprost grijeha! Kako je sretan onaj ko se prepusti svome Gospodaru, a kako je nesretan onaj ko Mu je nepokoran i ko slijedi svoje strasti! Kakogod postač ima dvije radosti - manju prilikom iftara i veću prilikom susreta Uzvišenog Gospodara – tako postač ima brojne žalosti i na ovom i na onom svijetu! La havle ve la kuvvete illa billahi (nema snage niti moći osim s Allahom).

    Braćo i sestre u vjeri, pošto post ramazana ima ovako veliki značaj u islamu i zauzima visok stepen, neophodno je da svaki musliman nauči i upozna najosnovnije propise koji su vezani za ovaj mjesec, kako bi njegov post bio čist od manjkavosti i pogrešaka.



    Izvor: ikculm.de
  6. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Spremamo li se za Ramazan?

    Od planiranja za Ahiret jeste i planiranje kako iskoristiti Ramazan u pokornosti i ibadetima prije njegova dolaska. Dobra priprema je pola posla. Kako kvalitetno dočekati Ramazan ako se počnemo pred njegov sam dolazak spremati? Kako ga iskoristiti maksimalno kada nas preduhitri brzina vremena kojom on dođe

    i prođe? A mi ostanemo zatečeni jer nismo osjetili onoliko koliko smo se nadali i htjeli zvuk Qur’ana, slast namaza, jačinu zikra, čvrstinu pokajanja i poseban miris Ramazana.
    U ovom mjesecu se djela naša umnogostručavaju. Zato krenimo na vrijeme sa našim pripremama za ovaj mjesec milosti.
    U hadisu Poslanika, sallallahu a'lejhi ve selleme, stoji da je rekao''Došao vam je vaš mjesec zakletvom Allahovog Poslanika, ne dođe bolji mjesec muslimanima od ovoga mjeseca, niti dođe gori (lošiji) mjesec po munafike (licemjere) gori od njega. Doista Allah piše njegove sevabe i njegove nagrade prije nego i nastupi, a piše njegove grijehe (grijehove) prije nego i nastupi, stoga što vjernik priprema svoj imetak u njemu za snagu obavljanja ibadeta, dok munafik u njemu se priprema za ogovaranje vjernika i traženje njihovih manjkavosti (nedostataka, grešaka), pa je on (ramazan) dobitak za vjernike a šteta (propast) za pokvarenjake''. (Bilježi ga Ahmed i El-Bejheki od Ebu Hurejre)

    Nekoliko načina koji nam mogu pomoći u našem spremanja za Ramazan su:

    1. Dova Allahu subhanehu ve te ala da Ramazan dočekamo zdravi i jaki u našoj vjeri kako bi bili što bolji, što jači vjernici tokom ovog mjeseca milosti. Priča Enes, radijellahu anhu: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi kada nastupi mjesec Redžep govorio: „Allahu naš, daj nam bereketa u Redžepu i Šabanu, i daj da dočekamo Ramazan.“ (Ahmed i Taberani)

    2. Radost ovom posebnom gostu koji na putu ka nama, jer u ovom mjesecu se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju Dženneta.

    3.Planiranjem unaprijed kako da provedemo Ramazan gdje će najviše biti mjesta za ibadete a najmanje za besposlice. Planirajmo da što više:
    - proučimo Kur'ana,
    - klanjamo nafile namaza pored obaveznih,
    - zikrimo
    - dovimo
    - udjeljujemo sadaqu
    - kajemo se Allahu i zahvaljujemo Mu na svim blagodatima
    - čitamo islamsku literaturu;

    4. Naša jaka namjera da dočekamo i provedemo Ramazan u dubokoj pokornosti Allahu, u činjenju što više dobrih djela, ne smije izostati u našoj pripremi.

    5. Doček Ramazan sa pokajanjem od naših grijeha i sa čvrstom odlukom da se nikada više na vratimo na njih. "I pokajte se Allahu svi vi, o vjernici, kako bi uspjeli.“ (Prevod značenja, En Nur, 31)

    6. Čišćenjem naše duše i osvježavanjem našeg znanja o pitanjima Ramazana razumjevanjem ramazanskih propisa.

    7. Ne zanemarivanjem da'we, pozivanje u našu vjeru tewhida. U našem vremenu je od posebnog značaja pozivanje u tewhid, u vremenu kada je ovaj poziv pod plaštom žestokih napada Allahovi neprijatelja. U hadisu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem se navodi: "Tako mi Allaha, da Allah uputi preko tebe samo jednog čovjeka, bolje ti je od najboljeg blaga." (Muttefekun alejhi)

    8. Doček Ramazan sa novom stranicom u našem životu: sa tewbom, sa čvrstim slijeđenjem sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa dobročinstvom prema našim roditeljima i famliji, miskinima i siromašnima te sa jačanjem naše veze sa braćom i sestrama u islamu.

    Spremajmo se sada (ako već nismo) za mjesec milosti. Ramazan bi trebali šest mjeseci ispraćati, a pet ostalih provesti u pripremi za slijedeći dolazak. Zato ne dozvolimo da naša srca nisu još očišćena i da su zaprljana svakodnevnim grijesima a gost samo što nije stigao. Ako se sami ne pripremimo za njegov dolazak niko to za nas neće uraditi.
  7. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    DOČEK NAJDRAŽEG GOSTA

    Kuhinja je mjesto gdje svaka domaćica provede pola radnog dana. Nemojmo dozvoliti da naši Ramazanski dani prođu na taj način. Tačno je da moramo pripremati hranu i brinuti se o porodici. Ali u Ramazanu uradimo to na razuman i mudar način. Rasporedimo vrijeme i učinimo naš boravak u kuhinji minimalnim. Ramazan je mjesec berićeta i male količine hrane zadovoljit će naše potrebe. Dok su naše ruke zauzete kuhanjem, mi "zaposlimo" naš jezik sa zikrom, istigfarom, dovom, slušanjem dersa ili Kur'ana.

    Nakon dugog odsustva ponovo nam je pokucao na vrata. S čežnjom smo ga iščekivale, kao voljenu osobu nakon dugog odsustva. Ovaj dragi gost godinu dana nam nije dolazio. Svaki put prije njegova dolaska brojimo dane, sate i minute. Srca mu se raduju. Ramazan!!! "Došao vam je Ramazan, mubarek mjesec, u kojem vam je Allah propisao post!" (Sahih Nesai, 2016. Albani) Ovo je mjesec Kur'ana, iftara, ibadeta i noćnog namaza: "Ako čovjek klanja s imamom sve dok ne završi upisuje mu se noćni namaz." (Ahmed, Ebu Davud, hadis sahih, Sahihu Džamia 1615. Albani) Džennetska vrata se u njemu otvaraju, a Džehennemska zatvaraju: "Kada dođe Ramazan otvore se Džennetska vrata, zatvore se Džehennmska vrata i šejtani se stave u okove!" (Buhari 1899, Muslim 1079) Objava Kur'ana je počela u njemu: "U mjesecu Ramazanu je počelo objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla..." (Prijevod značenja El-Bekare 185.) Ima blagodati koje nema nijedan drugi mjesec: "Ko provede Ramazan vjerujući i očekivajući nagradu, biće mu oprošteno predhodno učinjeno - mali grijesi." (Buhari 37, Muslim 759)

    Dali smo se za njega pripremile???

    Ono što je najvažnije kod žena muslimanki prije dolaska Ramazana, jeste da lijepo urede i dotjeraju njihove kuće, da sve miriše od čistoće i ljepote. Nema sumnje da je to pohvalno čak i ibadet ako ga poprati iskren nijet. Sestro moja! Kad već završimo sa "generalnim kućnim čišćenjem", vratimo se nama samima. Prije nego što nam dođe Ramazan "zavirimo" u naša srca, pokušajmo ih malo "pripremiti i očistiti": "I svi se, o vjernici, pokajte Allahu, da biste uspjeli.“ (Prijevod značenja En-Nur, 31.) Nemojmo sebi dozvoliti da nam dođe Ramazan, a nismo se iskreno Allahu pokajale za sve što smo radile u protekloj godini. Iskrena tevba briše "prašinu s naših srca": "On prima pokajanje od robova Svojih i prašta rđave postupke i zna šta radite." (Prijevod značenja Aš-Šura 25.) Tevba će učiniti naša srca nježnim i spremnim za Ramazanske ibadete. Kad počne Ramazan nemojmo sebi dozvoliti da nam njegovi dani protiču na uobičajen način. Podsjećajmo sebe da kada jedan Ramazanski dan završi neće se više nikada vratiti. Nek naš cilj bude Allahova nagrada za postača: "On pripada Meni, i ja ću za njega nagraditi..." (Buhari 5927,Muslim 1151-161.), imajući na umu: "Zaista se djela cijene prema namjerama..." (Buhari 1.) Moleći Allaha, subhanehu ve te'ala, da budemo od onih koji će ući na vrata Rejjan: "U Džennetu imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih će ući postači na Sudnjeme Danu i više niko osim njih" (Buhari 1797, Muslim 2766)

    Raznovrsnost ibadeta

    Usmjerimo našu pažnju na razne vidove ibadeta. Za svako dobro učinjeno djelo bit ćemo, sa Allahovim dopustom, nagrađene. Naših pet dnevnih namaza trebaju biti naša iskrena veza sa Gospodarem svjetova u cijeloj godini, a u ovom mubarek mjesecu posebno. Nastojmo ih izvršavati u potpunosti, čuvajući njihove sunnete, jer: "Ko klanja u danu i noći dvanaest rekjata (sunneta), sagradit će mu se kuća u Džennetu." (Muslim 728-101,102) Kada se suprug zaputi na teravih namaz u mesdžid, a mi to nismo u mogućnosti iz različitih razloga, iskoristimo to i s preostalom porodicom klanjajmo onoliko koliko smo u mogućnosti. Nemojmo biti žalosne zbog ostajanja u kući, jer je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Nemojte vašim ženama zabranjivati odlazak u mesdžide, a njihove kuće su bolje za njih." (Ebu Davud,sahih,Miškatu el-Mesabih 1062 Albani) Nastojmo da obavljamo noćni namaz koliko smo u mogućnosti. Ako ništa onda dva rekjata u zadnjoj trećini noći koja će biti popraćena dovom, jer: "Naš Gospodar se spušta u zadnjoj trećini noći, pa kaže: 'Imali ko da me doziva pa da mu se odazovem!?', i kaže: 'Imali ko da nešto traži pa da mu dam!?, i kaže: 'Imali ko da traži oprosta pa damu oprostim!?'" (Buhari 1145, Muslim 1808) Nemojmo dozvoliti da nam prođe ijedna Ramazanska noć, pa da same sebe lišimo ovog velikog dobra. Nemojmo dozvoliti da nas san i dugo sjedenje spriječi od ustajanja na sehur. U njemu je berićet i praktikovanje Sunneta Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ustajte na sehur, zaista je u sehuru berićet!" (Buhari 1823.), i: "Zaista Allah i meleci blagoslove one koji sehure!" (Ibnu Hiban, Tabarani, hasen, Sahihu Džamia 1844. Albani) Okvasi svoja usta makar sa malom količinom vode i tako zadobij obećane nagrade za to. Uvećajmo učenje Kur'ana u Ramazanskim danima i noćima. Na taj način ćemo najbolje iskoristiti naše vrijeme. Jer Ramazan je mjesec Kur'ana. Sjeti se na koji način su naši ispravni prethodnici učili Kur'an u Ramazanu. Koliko su hatmi završavali? Neki u tri dana, neki u sedam, a prenosi se da je Imam Šafija, Allah mu se smilovao, znao proučiti Kur`an u Ramazanu šezdeset puta. Znači svaki dan dvije hatme. Mi donesimo čvrstu odluku da ćemo bar jedanput upotpuniti Kur'an u Ramazanu. Održimo naše dato obećanje!!! Allah, subhanehu ve te'ala, nam je podario imetak kako bi nam on bio ukras i iskušenje na ovom svijetu: "Bogatstvo i sinovi su ukras na ovom svijetu!" (Prijevod značenja Al-Kahf 46.), i: "Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika." (Prijevod značenja At-Tagabun 15.) Udjelimo onoliko koliko smo umogućnosti i pričinimo na taj način radost našoj siromašnoj braći i sestrama u vjeri. Učinimo da osjete slast Ramazanskih dana i da dožive svoj bajram. Zajednički iftari bi trebali krasiti naša islamska društva i okupljanja. Sa njima se na najljepši način pokazuje povezanost i međusobna muslimanska ljubav. Najlakši način da se zadobije velika i obećana nagrada: "Ko nahrani postača pripada mu nagrada kao njemu (postaču)." (Ahmed, Tirmizi, hadis sahih, Sahihu Džami`a 6415. Albani) Pripremi ili kupi određene vrste jela i udjeli ih komšijama, prijateljici ili odnesi ih u mesdžid, ili pozovi nekog od postača. Kuhinja je mjesto gdje svaka domaćica provede pola radnog dana. Nemojmo dozvoliti da naši Ramazanski dani prođu na taj način. Tačno je da moramo pripremati hranu i brinuti se o porodici. Ali u ramazanu uradimo to na razuman i mudar način. Rasporedimo vrijeme i učinimo naš boravak u kuhinji minimalnim. Ramazan je mjesec berićeta i male količine hrane zadovoljit će naše potrebe. Ukoliko budemo primorane na dug boravak u kuhinji, u tom slučaju, nek nam nijet bude iskren. Nadajmo se Allahovoj nagradi, misleći na to kako će se sa tom hranom iftariti postači. Dok su naše ruke zauzete kuhanjem, mi "zaposlimo" naš jezik sa zikrom, istigfarom, dovom, slušanjem dersa ili Kur'ana. Na taj način ćemo istovremeno postići dva cilja. Nakon završenog pripremanja hrane, a prije iftara, nemojmo zaboraviti da molimo Onoga koji nam je omogućio da ispostim taj ramazanski dan. Molimo Allaha, subhanehu ve te'ala, za dunjalučko i ahiretsko dobro, jer: "Tri se dove ne odbijaju: dova roditelja djetetu, dova postača i dova putnika." (Ahmed,Tirmizi, hadis hasen, Sahihu Džamia 3032 Albani) Porodica, a naročito suprug, bi trebao da bude tolerantan u toku Ramazana, ukoliko se desi da supruga njene kućne poslove ne obavlja na način kako je to radila prije Ramazana. Neka se strpi, nadajući se Allahovoj nagradi, jer Ramazan je samo jedan mjesec u godini, neka je potpomogne i posavjetuje kako da ga na najbolji način sprovede. Uvidjeće nakon Ramazana da se njegova supruga vratila obavljanju svih obaveza na najbolji način, jer svi mi skupa želimo i molimo Allaha da nam dâ nagradu koju nam je obećao kada je rekao: "Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio." (Prijevod značenja Al-ahzab 35.)

    Naša djeca i Ramazan

    I na kraju nemojmo zaboraviti naše najmlađe i najmilije, našu milu dječicu prije i u toku samog Ramazana. Podsjećajmo ih prije Ramazana da se njegovo vrijeme približilo. Dajmo im do znanja da nam je drago zbog toga. Zatim u toku Ramazana veću djecu navikivajmo na post, a mlađoj govorimo o postu kako bi ga zavolili. Zaposlimo ih prilikom pripremanja iftara, da poslužuju, da dijele jedni drugima hurme prilikom samog iftara. To zasigurno ostavlja pozitivan trag u srcu kao što je ljubav prema postu, spoznaja da ima nagrada za izpošteni dan, a nakon dunjaluka sa Allahovim dopustom Džennet. Sjećanja na te porodične iftare naša djeca će nositi sa sobom tokom cijelog života. Prisjetimo se kako su to naše majke činile sa nama i kako su bili dragi ti iftarski trenuci. Molim Allaha, subhanehu ve te'ala, da nam podari da provedemo Ramazan na najbolji način. Da nam podari nagradu posta. Radost prilikom susreta našeg Gospodara. Da budemo od onih koji će na Džennetska vrata Rejjan biti pozvani, onako kao što nas je obavjestio naš Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Džennet ima vrata koja se zovu Rejjan, na njih će ući samo postači na Sudnjem Danu i niko drugi. Reći će se: 'Gdje su postači?' Ustat će i niko neće ući mimo njih i kada uđu zatvorit će se vrata". (Buhari 1896, Muslim 1152.) A u drugoj predaji: "I ko uđe kroz njih napit će se, a onaj koji se napije neće ožedniti nikada više." (Nesai hadis sahih Sahihu Džamia 5184 Albani).

    Piše: Ummu-Mu’az Smajlović, (Ummu-Qura, Mekka Mukerema)
    www.el-asr.com
  8. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Kako su naši pobožni preci provodili ramazan (Šejh Selman el-Auda)

    [​IMG]Da bismo uzeli najveći dio koristi koji ovaj blagoslovljeni mjesec nudi, trebamo se ugledati na Poslanika, a.s., njegove ashabe i najraniju generaciju muslimana.


    Poslanik, a.s., je rekao: "Najbolji od mog ummeta bit će oni od generacije najbliže meni. Nakon njih najbliže njima, a poslije oni najbliže njima." (Sahih al-Buhari (2652) i Sahin Muslim (2533))

    Obratit ćemo pažnju na neke stvari kojima su ashabi i pobožne generacije poslije njih posvećivali posebnu pažnju tokom mjeseca Eamazana :

    Čitanje Kur'ana

    Allah kaže: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana. (Sura al-Bekara: 185)

    Zbog početka objave Kur'ana u mjesecu ramazanu, možemo uočiti da su ashabi i tabiini običavali povećavati učenje Kur'ana. Ibrahim al-Nakhai kaže: "El-Esved bin Jezid je običavao završiti učenje cijelog Kur'ana svake dvije noći u ramazanu. Spavao bi između akšama i jacije. Izvan ramazana, završio bi učenje Kur'ana svakih šest noći."

    Abd el-Malik bin Ebu Sulejman nam prenosi da bi Said bin Džubejr također završio učenje cijelog Kur'ana svake dvije noći ramazana.

    Također se spominje i da bi i el-Velid normalno završio Kur'an svake tri noći, a u ramazanu bi ga cijelog pročitao sedamnaest puta.

    Selam bin Ebu Muti nam prenosi da bi Katadi normalno trebalo sedam dana da pročita cijeli Kur'an, ali u ramazanu je to radio svaka tri dana, dok bi u posljednjih deset noći proučio cijeli Kur'an svaku noć.

    El-Kasim bin Ali opisuje svog oca – Ibn Esakira, poznatog autora "Historije Damaska": "Uvijek je običavao prisustvovati namazu u džematu i bio je ustrajan u učenju Kur'ana. Uvijek bi proučio cijeli Kur'an petkom. Iako, u ramazanu, to bi činio svaki dan i povlačio se u istočni minaret džamije."

    El-Dahabi piše slijedeće o Ebu Berekat Hibah Allah bin Mahfuzu: "Učio je islamsko pravo i čitao Kur'an. Bio je poznat po dobročinstvu i svojim dobrim djelima. Tokom mjeseca ramazana pročitao bi cijeli Kur'an trideset puta."


    Ustajanje na namaz usred noći



    salam-ramadhan El-Saib bin Jezid pripovijeda: "Omer bin el-Hattab je naredio Ubaju bin Kaabu i Tatmimu el-Darii da predvode ljude u molitvi tokom ramazana. Svaki od njih bi proučio hiljadu ajeta na jednom kijamu, sve dok se mi nismo morali podupirati štapovima zbog dužine vremena koje moramo stajati. Završavali bismo namaz tek nešto prije zore." (Musannaf Abd el-Rezzak (7730) i Sunen el-Bejheki (4392))

    Abdullah, sin Ebu Bekra, pripovijeda da je čuo oca kako govori: "Kada bi završavali namaz tokom ramazana, sluge su morale žuriti da pripreme hranu u strahu od nastupanja zore." (el-Muwatta' (254))

    Abd el-Rahman bin Hurmuz nam prenosi: "Imami bi završili učenje sure el-Bekara u osam rekata. Kada bi imami odlučili da je prouče u dvanaest rekjata, ljudi su to smatrali kao nastojanje imama da im olakšaju." (Musannaf Abd el-Rezzak (7734) i Sunen el-Bejheki (4401)).

    Nafi pripovijeda da je Ibn Omer običavao obavljati namaz u svojuj kući tokom ramazana. Kada bi ljudi izašli iz džamije, on bi otišao u Poslanikovu džamiju, noseći bocu vode sa sobom i ne bi napuštao džamiju sve do iza sabaha. (Sunen el-Bejheki (4384))

    Imran bin Hudejr nam prenosi da bi Ebu Midžlaz predvodio namaz tokom ramazana za ljude u njegovom komšiluku. Učio bio cijeli Kur'an na namazu u toku sedam dana. (Musannaf Ibn Ebu Šajbah)

    Velikodušno darivanje onima kojima je potrebno

    Ibn Abbas kaže: "Allahov Poslanik, a.s., bio je najizdašniji od svih ljudi u činjenju dobra, a najvelikodušniji je bio tokom ramazana. Džibril bi se sastajao svake godine s njim tokom mjeseca ramazana kako bi mu Poslanik mogao učiti Kur'an. Kada bi se Džibril sastao s njim, postajao je kao blag povjetarac." (Sahih el-Buhari (1902) i Sahih Muslim (2308)).[​IMG]

    El-Muhalleb navodi slijedeće opažanje vezano za ovaj hadis - Ibn Battal, Komentar Sahih el-Buhari (4/22-23):

    "Ovo pokazuje blagoslov činjenja dobra i da angažman na činjenju dobra otvara vrata učinkovitosti drugih, onih kojima se dobro čini. Praksa činjenja nekih dobrih djela potpomaže u daljnjem činjenju drugih dobrih djela. Ovdje možemo vidjeti da je blagoslov posta i sastanka s Džibrilom povećao Poslanikovu izdašnost i njegovu velikodušnost, toliko da je postao plemenitiji od blagog povjetarca."

    El-Zejn bin al-Munir objašnjava poređenje s blagim povjetarcem na slijedeći način - el-Askelani, Feth el-Bari (4/139): "Njegova velikodušnost i lijepo ophođenje prema onima koji su slabi i kojima je potrebno – kao i onima koji su boljeg imovinskog stanja – je kao olakšanje koje donosi blag povjetarac."

    El-Šafi je rekao: "Poželjno je za jednu osobu da poveća udjeljivanje potrebnim tokom mjeseca ramazana. To je slijeđenje Poslanikovog primjera. Isto kao što je i u razumijevanju ljudskih potreba i njihovog napretka, jer je mnogo njih lišeno zarađivanja za život zbog njihove preokupacije postom i molitvom."

    Ibn Omer nikada nije prekidao svoj post osim u prisustvu onih koji su potrebni. Kadagod bi mu neko došao dok bi on jeo i zamolio ga za nešto, Ibn Omer bi uzeo od svoje hrane ono što bi smatrao da je njegov pravedan udio, ustao i ostavljao ostatak hrane za tu osobu. Onda bi ono što je u njegovoj ruci uzeo i dao svojoj porodici, tako da kada bi slijedećeg jutra ustao da nastavi post, ne bi bio jeo ništa sve od prethodne noći. (Lata'if el-Ma'rif (314))

    Junuz bin Jezid nam prenosi da se tokom mjeseca ramazana, Ibn Šibab ne bi bavio ničim drugim osim učenjem Kur'ana i obezbjeđivanjem hrane potrebnim.

    Hammad bin Ebu Sulejman bi na sebe uzeo obavezu obezbjeđivanja hrane za pet stotina ljudi da prekinu svoj post tokom mjeseca ramazana, a onda, na dan Bajrama dao bi svakom od ovih ljudi hiljadu srebrenjaka.

    Ebu Hurejre pripovijeda da je Poslanik rekao: "Ko god ne napusti lažan govor i lažno djelovanje, onda Allah nema potrebu za njegovim napuštanjem hrane i pića." (Sahih el-Buhari (1903))

    Al-Muhalleb daje sljedeći komentar ovog hadisa - Ibn Battal, Komentar Sahih el-Buhari (4/23):
    "Ovo pokazuje da post zahtijeva napuštanje bestidnog i lažnog govora kao što zahtijeva odricanje od hrane i pića. Osoba koja se upušta u lažan ili bestidan govor umanjuje od vrijednosti svoga posta, izlaže sebe nezadovoljstvu Gospodara te mogućnosti neprihvatanja njegovog posta."

    Poslanik je rekao: "Ako jedan od vas počne dan posteći, treba izbjegavati bestidan govor i neuko ponašanje. Ukoliko ga neko počne vrijeđati ili započne borbu sa njim, neka odgovori: 'Ja postim. Ja postim'." (Sahih Muslim (1151))

    El-Mazari komentariše ovaj hadis: Moguće je da je osobi preporučeno da kaže 'Ja postim. Ja postim' samo da bi sebe podsjetio, tako da se suzdrži od miješanja u razmjenu uvreda.

    Omer bin el-Hattab je rekao: "Osoba ne posti samo od hrane i pića, nego također i od laganja, obmane, praznog govora i psovanja." (Musannaf Ibn Ebu Šajbah (8882))

    [​IMG]Ali bin Ebu Talib je rekao: "Post nije ostavljanje hrane i pića, nego prije ostavljanje laganja, obmane i prezna govora." (Musannaf Ibn Ebu Šajbah (8884))

    Talk bin Kajs nam prenosi da je Ebu Zerr rekao: "Kada postite, onda se pazite koliko god možete." A za Talk bin Kajsa se prenosi da je kada bi postio, izlazio iz kuće jedino da bi otišao u džamiju na namaz. (Musannaf Ibn Ebu Šajbah (8878))

    Džabir bin Abdullah je rekao: "Kada postite, vaš sluh, vaš vid i vaš jezik bi također trebali postiti – izbjegavajući laži i grijehe. Ne smijete vrijeđati vaše sluge. Trebate održavati pribranost i dostojanstvo na dan koji postite. Nemojte praviti dan koji postite isti kao i vaš uobičajeni dan." (Musannad Ibn Ebu Šajbah (8880))

    Ataa nam prenosi da je Ebu Hurejre rekao: "Kada postite, nemojte se ponašati na neuk način i ne vrijeđajte ljude. Ako se neko bude prema vama neuko ponašao, recite : 'Ja postim'." (Musannaf Ebu el-Rezak (7456))

    Mudžahid je rekao: "Ako izbjegnete dvije stvari, vaš post će biti ispravan. Morate izbjeći ogovaranje i laganje."

    Ebu el-Alija je rekao: "Osoba koja posti sudjeluje u molitvi sve dok nekoga ne ogovara."



    Prijevod: IslamBosna
  9. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Istinski post

    Preveo i prilagodio: Nermin Smajlović, prof.



    ''Onaj ko ne ostavi lažan (izmišljeni) govor i rad po njemu, pa Allahu nije potrebno da ostavlja njegovu hranu i piće''. (Bilježi ga Buharija)

    Da bi post bio primljen: ''Potrebno je da svaki musliman čuva svoj jezik, kao i njegov rad i kretanje uopšte, od onoga što mu je Allah Uzvišeni zabranio bilo od riječi ili djela, jer je svrha i cilj posta; pokornost Allahu Uzvišenom i Slavljenom, veličanje i poštivanje Njegovih zabrana, borba protiv svojih strasti i svoje duše koja žudi da joj se udovolji, i njeno odgajanje na pokornost i poslušnost Allahu, njeno odgajanje na strpljivost u onome što je Allah zabranio, a nije svrha i cilj posta samo ostavljanje hrane i pića i ostalih stvari koje kvare post.

    Obaveza je svakom postaču da se čuva svega onoga što je Allah Svemogući zabranio, a da čuva i čini djela čije je obavljanje Allah Uzvišeni naredio, sa ovime je se nadati toj osobi da mu Allah oprosti, od vatre ga spasi, a njegov post i ibadete primi''.

    (Šejh Abdulaziz ibn Baz, Alah mu se smilovao i grijse mu oprostio)

    ******

    Istinski (pravi) post:''Istinski post nije samo ostavaljenje i suzdržavanje od jela, pića i spolnog odnosa, nego je (uz spomenuto) i suzdržavanje od suvišnog, bespotrebnog, povišenog i ružnog govora, kao i rasparava oko neistine ili ništavnih stvari. Istinski post je...


    suzdržavanje od ogovaranja, laži, prenošenja tuđih riječi, lažnog svjedočenja, suzdržavanje od iznošenja potvore, ismijavanja, izrugivanja i lažnog zaklinjanja, suzdržavanje od; psovanja, potvoranja i iznošenja ljage na nevine, suzdržavanje od onoga što nije dozvioljeno slušati kao što je ogovaranje i sl., suzdržavanje od gledanja u ono što nije dozvoljeno gledati''.

    (Šejh Abdullah ibn Ku'ud, Allah ga sašuvao)

    ******

    Rekao je Džabir, radijallahu a'nhu:''Ako postiš neka posti i tvoj sluh, neka posti i tvoj vid, neka posti i tvoj jezik; od laži i zabranjenih stvari, i ostavi uznemiravanje komšija, a okiti se smirenošću i staloženošću, i nemoj učiniti istim onaj dan koji postiš sa danom kada mrsiš''.

    Svrha posta:''Znajte da je post propisan kako bi se čovjek okitio i ukrasijo bogojaznošću a svoje udove i dijelove tijela spriječio u činjenju stavri koje je Allah Svemogući zabranio, stoga postač ostavlja sve što je haram (zabranjeno šiniti), kao što; je varanje, nepravda, umanjivanje na vagi, uskraćivanje nekome prava njegova, gledanje u zabranjeno, slušanje muzike, jer slušanje muzike umanjuje nagradu postaču. Postač ostavlja svaki zabranjen govor kao što je; laž, ogovaranje, posvanje, vrijeđanje, a ako ga neko bude psovao ili vrijeđao neka kaže ''ja postim'' i neka mu ne odgovara na njegovo psovanje ili vrijeđanje.

    (Šejh Muhamed ibn Usejmin, Allah mu se smilovao i grijeh mu oprostio)

    ******

    Čuvaj se griješenja: ''Doista zlo kod nekih ljudi je u ramazanu veće nego u drugim mjesecima, to je zato što oni ne poznaju njegovu svetost, ne cijene njegovu vrijednost, i ne plaše se zapisivanja njihovih ružnih postupaka, djela i grijesa. Neki ljudi ne vode brigu o svome namazu i njegovom obavljanju u džamiji i džematu, noći provode gledajući televiziju, slušajuči muziku i čineći druge oblike i vrste harama''. Zapitamo se da li ti i takvi od svog posta imaju bilo kakvu svrhu i nagradu.

    (Šejh Salih El-Fevzan, Allah ga sačuvao)

    ******

    Od Enesa ibn Malika se prenosi da je rekao:''Nije postio onaj ko je ljudsko meso jeo'' (tj. ogovarao ih).

    Rekao je Uzvišeni Allah:''I sluh, i vid, i razum, za sve to će se doista odgovarati'' (El-Isra' 36)

    Dijelovi tijela ili udovi su emanet kod svakog čovjeka za koji će biti pitan kako ih je i u što koristio ili upotrebljavao. Neki ljudi su uobičajili da gledaju ili slušaju zabranjene stvari, kao što je gledanje razgolićenih djevojaka, glumica, i njima sličnih koje su na televizijskim ekranima a koje pozivaju u razvrat i smutnju. Obavezno je se klonutui svega ovoga u mjesecu ili danima posta, a i drugim danima, međutim, obaveznost ostavljanja i udaljavanja od ovih stvari u mjesecu posta je očitija i jasnija zbog svetosti ''mjeseca ibadeta i mjeseca oprosta''. A šta je bolje i ljepše od toga da čovjek musliman uzme i iskoristi mjesec posta kao sredstvo, način i metodu kako bi presjekao sve veze i spone između njega i zabranjenih stvari odnosno harama, kao i ostalih svojih strasti.''

    (Šejh Salih ibn Abdul-Aziz Ali Šejh)

    ******

    10, ramazan 1430 h. (Mekka)
  10. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Lejletu-l-kadr

    Iz godine u godinu slušamo govor o noći lejletul-kadr. Ovaj tekst nije ništa do pokušaj da se u srcu autora, na prvom mjestu, a zatim i onih koji budu čitali tekst, probudi želja za iskorištavanjem ove jedinstvene prilike, za koju ne znamo da li će se ponoviti u našem životu.

    Da li smo, o Allahovi robovi, ikada istinski razmišljali o veličini Allahove blagodati prema nama, to što nam je podario ovu blagoslovljenu i veličanstvenu noć i to što nas je poživio do ove velike sezone i na taj način nam dao priliku da zaslužimo obećane nagrade, onima koji provedu ovu noć u ibadetu? Da smo istinski razmišljali o veličini te blagodati i veličini te noći ne bi sebi dopustili da nespremni dočekamo vrijeme u kojem je Poslanik, alejhi selam, preporučio njeno traženje, zadnjih deset dana ramazana.
    Zadnja trećina ramazana je nastupila, a šta je sa nama, da li smo čvrsto odlučili da ove godine ne dozvolimo da nam promakne to veliko dobro o kojem Allahov miljenik kaže: “Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, a neće biti uskraćeno osim pravom nesretniku.“(Ibn Madžde od Enesa ibn Malika, br, 1644 – njegovu vjerodostojnost je potvrdio šejh Albani i kazao; hasenun-sahih.) Da li ćemo svojim gafletom i nemarom biti meðu pravim nesretnicima, spomenutih u ovom hadisu, ili ćemo se ugledati u Allahovog miljenika, ozbiljno zavrnuti rukave, i odlučiti da ove godine provedemo ovu noć u ibadetu Uzvišenom Allahu. Ne bi li na taj način zaslužili obećanu nagradu, spomenutu u riječima Allahova miljenika, riječima koje svako od nas zna napamet: “Ko provede noć lejletul-kadra u ibadetu, vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, biti će mu oprošteni prijašnji grijesi“(Buharija i Muslim od Ebu Hurejre r.a.) Zar je moguće, da postoje oni koji se poigravaju sa tako velikim ulogom, oprost grijeha kojih svako od nas ima na izvoz, prilikom koja se velikom broju ljudi koji su živi ovog ramamzana neće ukazati drugi puta. Može li nam neko garantovati da mi nismo od onih kojima se ova prilika neće ukazati drugi puta? Niko, osim šejtan i oni koji su toliko ogrezli u grijesima da nikada ne pomisle da je neizvijesno da li će doživjeti sutrašnji dan, a da ne spominjemo slijedeći ramazan. On je toliko daleko i stotine hiljada muslimana pa i više neće sigurno doživjeti slijedeći ramazan.
    Veličina Allahove blagodati prema nama i vrijednost noći lejletul-kadr
    Sljedbenici Allahovg Poslanika odlikovani su nad prijašnjim narodima mnogim odlikama. Jedna od njih je da prosječna životna dob sljedbenika ovog ummeta je mnogo kraća od životne dobi prijašnjih naroda, ali je Allahova milost prema nama da nam je odredio vremena u kojima čovjek u kratkom vremenu i sa malo truda može zaslužiti ono čime će stići i prestići prijašnje narode, dao nam je tzv. „sezone hajra“. Jedna od najvećih prilika koja je data ovom ummet da bi stigli i prestigli prijašnje narode je upravo noć lejletul-kadr. Noć koja je vrijednija od hiljadu mjeseci. Da, vrijednija od hiljadu mjeseci. Za ne povjerovati?! Da jedna noć bude vrijednija od hiljadu mjeseci?! To nam potvrðuju riječi Uzvišenog koje većina muslimana zna napamet, ali je malo onih koji razmišljaju o tome: “Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr – a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je boja od hiljadu mjeseci.“ Šta znači da je bolja od hiljadu mjeseci? Ibadet u njoj je bolji od ibadeta u hiljadu mjeseci u kojim nema te noći. Zamislite, ibadet u njoj je bolji je od ibadet osamdeset i tri godine u kojima nema noći lejletul-kadr. Ako bi čovjek u toku svoga života uspio deset puta da provede noć lejletul-kadra u ibadetu kao da je ibadetio osamstotrideset godina. Je li teško da čovjek provede deset noći u ibadetu? Ako bi čovjek proveo svih deset zadnjih dana ramazana u ibadetu, na taj način bi sigurno pogodio noć lejletul-kadra. Pa zar je to teško? Zar bi razuman čovjek trebao jednog momenta da razmišlja o tome da li da provede te sve noći u ibadetu u kojima je rekao Allahov Poslanik da se nalazi lejletul-kadr. Kazao je Allahov Poslanik: “Trudite se tražeći noć lejletul-kadr u zadnjih deset noći ramazana.“(Muslim od Aiše r.a.)

    Kada je noć lejletul-kadra?

    Allahova mudrost i pravednost je da je ostavio skrivenom tačno vrijeme noći lejletul-kadra. Po ovom pitanju, preciznog odreðivanja noći lejletul-kadr, islamski učenjaci su se razišli na oko četrdeset različitih mišljenja, kao što to spominje komentator Buharijinog Sahiha, hafiz Ibn Hadžer. Zaista mnogo, ali to ukazuje koliko su pažnje posvećivali ovom pitanju i koliko su željeli da ljudima olakšaju u pojašnjenju onoga što će im koristiti.
    Mnogo je hadisa koji su spomenuti u ovom poglavlju, i trebalo bi dosta vremena da spomenemo samo neke od njih, u nekima od njih se precizira noć lejletul-kadra, a u nekima je podstrek na njeno traženje u odreðenom vremenu. Zato ćemo samo spomenuti preferirajuće mišljenje, kako ovaj tekst ne bi prerastao u opširnu studiju i samim tim izgubio svrhu njegovog pisanja. Mišljenje koje većina današnjih učenjaka preferira i na taj način pomiruje na prvi pogled kontradiktornost hadisa u tom poglavlju. Kazao je imam En-Nevevi u Medžmu'u: “Ne postoji drugi način da se pomiri prividna kontradiktornost izmeðu hadisa spomenutih u ovom poglavlju osim na način da se kaže da noć lejletul-kadra nije fiksna u istoj noći svake godine, već je prelazna iz godine u godinu.“(6 tom 316 str.) Zato je preporučeno da se čovjek trudi i da je traži u zadnjih deset noći ramazana, a posebna pažnja i akcenat da se da na neparne noći zadnje trećine ramazana. Zbog riječi Allahovog Poslanika:“ Trudite se tražeći noć lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.“(Buharija i Muslim od Aiše r.a.)
    Na kraju ovog teksta, upućujem Uzvišenom Allahu iskrene dove da nas pomogne da u ibadetu, iskreno radi Njega, provedemo ovu veliku i mubarek noć, da iz nje iziðemo čisti od grijeha kao na dan kada nas je majka rodila, da primi naše ibadete u mjesecu ramazanu, da usliša naše dove i da popravi stanje muslimana. Amin!

    Priredio: Pezić Elvedin
    minber.ba
  11. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Blagodati ramazana

    [​IMG]
    1.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Ko posti ramazan vjerujuci i nadajuci se nagradi... bice mu oprosteni grijesi koje je prethodno pocinio!

    2.- Ebu Hurejre, r.a, takode, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Kada nastupi ramazan, otvore se dzennetska, zatvore dzehennemska vrata, a sejtani se povezu! Tumaceci ovaj hadis Kadi Ijad napominje da se ovdje radi o jednoj vrsti savjesnijeg odnosa vjernika spram svojih djela, pa u tom mjesecu rade vise dobra, sto automatski doprinosi smanjenju zla, a uz smanjenje raznih zahtjeva pohota i strasti, onemogucavaju se pristupi sejatanu i na, taj nacin, oni izgledaju povezani!

    3.- Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Allah ce sedamdeset godina udaljiti vatru od osobe koja posti jedan dan na Allahovom putu!

    4.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: *Allah Uzviseni je rekao: Svako covjekovo djelo pripada njemu, izuzev posta! On pripada Meni i Ja posebno za njega nagradujem!

    5.- Ebu Hurejre, r.a, takode, od Poslanika, s.a.v.s, prenosi: Post je stit, pa kada neko od vas posti neka ne govori bestidne rijeci i neka se ne dere, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka kaze: Ja postim!

    6.- On, takode, kaze da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Tako mi Onoga u cijoj je ruci Muhammedova dusa, zadah iz usta postaca kod Allaha je bolji od mirisa miska!

    7.- On prenosi od Poslanika, s.a.v.s, i sljedeci hadis: Postac ima dvije radosti: prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarem!

    8.- On, takode, prenosi i ovaj hadis: Svaki covjekov posao se visestruko nagraduje. Dobro djelo se nagraduje od deset do sedam stotina puta osim posta, jer je Allah Uzviseni rekao: On je Moj i Ja za njega nagradujem. On ostavlja svoje strasti i hranu radi Mene!

    9.- Sehl b. Sa'd, r.a, prenosi da je Poslanik islama, s.a.v.s, rekao: U Dzennetu imaju vrata koja se zovu REJJAN. Na njih, izuzev postaca, niko drugi nece uci! Upitace se: Gdje su postaci?! Oni ce ustati i niko drugi na njih, osim njih, nece uci! Kada oni na njih udu, vrata ce se zatvoriti i na njih niko vise nece uci!

    10.- Talha b. Ubejdullah, r.a, prenosi da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, dosao jedan beduin i, izmedu ostalog, ga upitao: Obavijesti me o onome sto mi je Allah ucinio obaveznim od posta?! On je odgovorio: Mjesec ramazan, osim ako ti jos nesto hoces dobrovoljno!

    11.- Huzejfe b. el-Jeman, r.a, prenosi da je cuo Vjerovjesnika, s.a.v.s, kako kaze: Smutnja za covjeka moze biti u njegovoj porodici, imovini i u susjedu, a otklanja je obavljanje namaza, post i dijeljenje zekjata!

    12.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Zapostite kada vidite mladjak i prestanite postiti kada ga vidite! Ako on bude zastrt oblakom, onda upotpunite sa'ban tridesetim danom!

    13.- Abdullah b. Omer, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Ne postite dan ili dva prije ramazana, izuzev ko vec posti neki post, neka ga onda i dovrsi! Ovdje se misli, kako tvrde islamski ucenjaci, da se ne posti dan-dva prije ramazana i tako docekuje taj mjesec. Time se zeli odvojiti nafila od farz-posta!

    14.- Ebu Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Nemojte postiti kada nastupi druga polovina sa'bana! Neki ucenjaci smatraju da je ovo Poslanikova, s.a.v.s, preporuka kako bi vjernik bio jaci i spremnije docekao ramazan!

    15.- Abdullah b. Amr b. el-As, r.a, prenosi od Poslanika, s.a.v.s: U postu je suzbijanje strasti moga ummeta!

    16.- Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ko ima mogucnost za brak, neka se zeni, jer to bolje djeluje na obaranje pogleda i najsigurnije zasticuje polni organ, a onaj koji to nije u mogucnosti, neka posti, jer je post jedna vrsta zastite!

    17.- Sevban, r.a, prenosi od Poslanika islama, s.a.v.s, da je rekao: Post mjeseca ramazana odgovara postu deset mjeseci, a post sest dana sevvala, nakon njega, odgovara postu dva mjeseca, pa to predstavlja post citave godine!

    18.- Ebu Ejjub, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, slican hadis: Ko isposti ramazan zatim to poprati sa sest dana sevvala, kao da je citavo vrijeme postio!

    19.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ko se ne prode laznog govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja svoje jelo i pice!

    20.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Pet dnevnih namaza, dzuma do dzume i ramazan do ramazana, iskupljuju grijehe, ako se izmedu njih ne nacine veliki grijesi!

    21.- Abdullah b. Abbas, r.a, je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je bio najdarezljiviji medu ljudima, a najdarezljiviji je bio u ramazanu, kada se Dzibril sastajao s njim. Dzibril se sastajao s njim svaku noc tokom ramazana kada je zajedno s njim ucio Kur'an. Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi se s njim sastao, bio je darezljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu kisu!

    22.- Enes b. Malik, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ustajte na sehur, jer je u njemu, doista, bericet!

    23.- Od Amra b. el-Asa, r.a, se prenosi da je Muhammed, s.a.v.s, rekao: Razlika izmedu naseg posta i posta zidova i krscana je u ustajanju na sehur!

    24.- Od Sehl b. Sa'da, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ljudi ce biti u dobru sve dok budu zurili sa iftarom!

    25.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Allah Uzviseni je rekao: Moji najdrazi robovi su oni koji navise zure sa iftarom!

    26.- Od Selmana b. Amira ed-Dabbija, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada se neko od vas iftari, neka se iftari hurmama, a ako ih nema, neka se, onda, iftari vodom, jer je ona cista!

    27.- Enes b. Malik, r.a. kaze: Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi se iftario sirovim hurmama prije nego bi klanjao. Ako ne bi nasao sirove hurme, iftario bi se suhim. Ako ne bi našao ni suhe hurme, iftario bi se gutljajem vode!

    28.- Od Ebu Hurejre, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada od vas neko zaboravi pa nesto pojede, ili se napije, neka dovrsi svoj post, jer ga je to Allah nahranio i napojio!

    29.- Aisa, r.a, kaze: Allahovog Poslanika, s.a.v.s, je zaticala zora, a on je od odnosa sa svojim zenama bio dzunub, pa bi se tada okupao i postio!

    30.- Zejd b. Halid el-Dzuheni, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Ko pripremi iftar postacu, imace nagradu kao i on, a da se postacu njegovi sevapi uopce ne umanje!
    31.- Enes b. Malik, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, dosao kod Sa'da b. Ubade, r.a, koji mu je iznio hljeba i maslinovog ulja, koje je Vjerovjesnik, s.a.v.s, jeo i, nakon toga, proucio dovu: Neka se kod vas iftare postaci, neka vasu hranu jedu pobozni i neka za vas istigfar cine meleki!

    32.- Od Aise, r.a, se prenosi da je Muhammed, s.a.v.s, rekao:* Ko je umro, a ostao je duzan post, napostice za njega njegova najbliza rodbina!

    33.- Abdullah b. Abbas, r.a, je rekao: Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, je dosao jedan covjek i rekao: Allahov Poslanice, majka mi je umrla a ostala je duzna mjesec dana posta. Hocu li ja to za nju nadoknaditi?! Da – rekao je on – jer dug prema Allahu je najpreci da se obavi!

    34.- Od n jega se, takode, prenosi da je jedna zena dosla Vjerovjesniku, s.a.v.s, i spomenula mu da je njena sestra ostala duzna postiti mjesec dana, buduci da je, ploveci morem, umrla i nije to izvrsila. Poslanik, s.a.v.s, joj je rekao: Posti za svoju sestru!

    35.-Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ko provede Lejletu-l-kadr u ibadetu, vjerujuci i nadajuci se nagradi, bice mu oprosteni prethodni grijesi!
    36.- Od Aise, r.a, se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporucio: Trazite Lejletu-l-kadr u neparnim nocima posljednjih deset dana ramazana!

    37.- Aisa, r.a, kaze: Pitala sam Poslanika, s.a.v.s: Allahov Poslanice, šta mislis, kada bih znala u kojoj noci se nalazi Lejletu-l-kadr, sta bih u njoj ucila?! On je odgovorio: Uci: ALLAHUMME INNEKE 'AFUVVUN, TUHIBBU-L-'AFVE, FA'FU 'ANNI/Allahu, Ti si Onaj koji oprasta, Ti volis prastanje, pa oprosti meni!

    38.- Od Aise, r.a, se prenosi da je rekla: Kada bi nastupila zadnja trecina ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi provodio noc u ibadetu, probudio bi svoju porodicu i trudio se da ibadet bude sto bolji!

    39.- Abdullah b. Omer, r.a, je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je boravio u i'tikafu zadnjih deset dana ramazana!

    40.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je neki beduin dosao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i upitao ga: Allahov Poslanice, uputi me na djelo, s kojim cu, ako ga budem uradio, uci cu u Dzennet! On mu odgovori: Da obozavas Allaha, ne pripisujuci mu druga, da obavljas namaz, da dajes zekjat i da postis ramazan! Beduin tada rece: Tako mi Onoga u cijoj je ruci moj zivot, ja na ovo nista dodati necu! Kada se on okrenuo, Vjerovjesnik, s.a.v.s, je tada rekao: Kome pricinjava zadovoljstvo da gleda u jednog od stanovnika Dzenneta, onda neka pogleda u ovoga!!!

    n-um.com
  12. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Učini da ramazan bude polazna tačka u tvom životu!

    Mjesec ramazan je poklon od našeg Gospodara. Ramazanski dani su slađi od ostalih dana, a noći pune blagodati. Allah nam daje ovaj poklon kako bismo sami sebe očistili, ojačali karakter i težili ka višim duhovnim deredžama, a onda i postizanju vječne blagodati. To je vrijeme opraštanja grijeha. Ramazan je prava prilika za nas da obnovimo svoju privrženost vjeri, usavršimo moralni karakter i steknemo Allahovo zadovoljstvo.

    Evo zašto je Poslanik Muhammed (neka je mir na njega) radosno objavljivao dolazak ramazana ashabima:
    “Došao vam je mjesec ramazan, mjesec blagodati u kojem je Allah naredio post. To je vrijeme kad su vrata Dženneta otvorena, a vrata Džehennema zatvorena, a šejtani su okovima vezani. U ramazanu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Onaj koji je odbio njegove blagodati je zaista lišen svega.” (Musnad Ahmad i Sunan al-Nasâ'î)

    Ibn Redžeb kaže:

    "Kako može postojati išta draže do radosna vijest vjerniku da čuje kako su vrata Dženneta otvorena? Kako može biti išta draže griješniku do vijest da su vrata Džehennema zatvorena? Kako može ijedan razuman čovjek ne prigrliti vijest da su šejtani okovima vezani? Kako se uopće ovaj period može porediti sa nekim drugim u godini?"

    Tri jednostavna koraka


    Ukoliko želimo da nam ramazan bude polazna tačka za poboljšanje sopstvenog života, trebamo slijediti ova tri koraka:

    1. Kao prvo, počni se osjećati odgovornim za svoje ponašanje tokom ramazana.

    U svjetlu mnogih prilika u kojima nam se ovaj mjesec predstavlja, trebamo imati akutni osjećaj odgovornosti o svemu što govorimo i činimo tokom ramazana. Ovo je ključni korak. Svi smo mi vezani za ona djela koja učinimo, i bit ćemo pozvani na odgovornost od Allaha da ispunimo naše obaveze i da se klonimo grijeha.

    2. Čini što više kako bi više osjećao duh ovog posebnog mjeseca.

    Ramazan ima svojstvenu neuporedivu atmosferu i nijedno drugo doba godine mu nije slično. Allah je podario mnogo blagodati u ovom mjesecu i očituje se mnogim odlikama nesvojstvenim drugim mjesecima. Poslanik, alejhiselam, je to najjasnije objasnio:

    “Ko isposti ramazan vjerujući i računajući (samo na Božiju nagradu), oprostit će mu se ranije učinjeni grijesi (prema Bogu).” (Sahih, Buhari i Muslim)


    Ovo je ogromna prilika za obnovu naše vjere, prilika da ostavimo akumulirane grijehe iza sebe zaista nas treba inspirisati i podsticati.

    Poslanik, alejhiselam, je rekao: “Zaista se iman troši i haba u vama kao što se haba odjeća (kada se od starosti prorijedi), zato molite Allaha da obnovi iman u vašim srcima.” (Sahih, El-džemi` es-sagir)

    Posebna atmosfera koja traje tokom ramazana nam pomaže da svoju vjeru provodimo i u praksi kroz koju poboljšavamo svoje unutrašnje "ja". Muhammed, alejhiselam, je rekao: “Do znanja se dolazi učenjem, do strpljivosti vježbanjem strpljenja, do dobra težnjom za dobrim i zaštitom od zla njegovim izbejgavanjem.”


    3. Odredi za sebe praktična i ostvariva ramazanska rješenja

    Trebamo paziti šta želimo ostvariti u blagoslovljenim noćima i danima ramazana. Trebamo imati samopouzdanja i željeti ostvariti onoliko koliko možemo, i u isto vrijeme biti realni u vezi s našim vremenom i mogućnostima. Trebamo sami sebi odrediti realno ostvarive ciljeve.

    Uzmi olovku i papir i napiši šta želiš da ostvariš ovog ramazana. Rasporedi svoje planove tokom ramazana zavisno od tvojih ciljeva i namjera i tad će ti biti posve jasno kako se ovaj plan uklapa u tvoju već zauzetu svakodnevnicu. Važno je dobro isplanirati, kao sto izreka kaže: “Ko planira loše, planira za neuspjeh.”

    Budi iskren prema sebi. Napiši šta želiš postići u svim aspektima svog života: u aspektu vjere, svoje ličnosti, ponašanja i tako dalje. Izbjegavaj negativne izjave. Budi pozitivan u svom odabiru riječi, govoreći naprimjer: “Želim da učinim to i to”, ”Želim postići to i to.”

    Poslije ramazana

    altRamazan je mjesec u kojem je lahko činiti dobra djela. Postimo tokom dana radi zadovoljstva Gospodara. To je period kad zikr postane vjernikova navika. Post raspoređuje naše dnevne aktivnosti, počinjemo dan sa obrokom prije zore (sehur) i prekidamo na kraju dana (iftar). Pravimo balans između hranjenja duše i hranjenja tijela.

    Ramazan je praktični kurs za nas radi moralnog razvoja, činjenja dobročinstva i dobrog ponašanja. Podsjećamo se da moramo pomoći onim manje sretnim i da se borimo protiv vlastitih sebičnih težnji. Moramo biti sigurni da praktikujemo ono što smo naučili u ovom kursu kad se isti završi.

    Ibn Redžeb identificira dva rješenja: Prvo rješenje je da poduzmemo niz akcija, i to utječe na to da se iste počnu dešavati. A drugo rješenje je odlučnost u ustrajanju i to utječe na to da dođemo da naših ciljeva.

    Šejtani su vezano tokom ramazana. U ovom periodu, trebamo se navići da poboljšavamo svoj karakter i da čuvamo vjeru. Trebamo imati na umu da nam je isti Gospodar i tokom Ramazana i tokom ostalog dijela godine. Ono što postignemo u ovom mjesecu je istinsko postignuće tek onda kad postane dio našeg načina življenja.


    Izvor: Islamtoday.com
    Napisao: Âdil Khawf
  13. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    100 savjeta postačima

    Preveo: Sead Kumro, (Islamski univerzitet u Medini)
    1.Posti iskreno radi Allaha, dž.š., jer ako ne bude iskrenosti, izostat će nagrada. 2.Nijjet mora biti čvrst u srcu.
    3.Za učinjena dobra djela nadaj se Allahovoj, dž.š., nagradi.
    4.Pokaj se iskreno Allahu, dž.š., od svih grijeha prije nego što dočekaš mjesec ramazan.
    5.Raduj se dolasku ramazana.
    6.Neka tvoje ponašanje dolikuje ponašanju postača, kao naprimjer: prouči dovu prilikom viđenja mlađaka, nijeti post prije spavanja, odgodi sehur do pred zoru, požuruj sa iftarom, iftari se hurmama, dovi prilikom iftara, organiziraj iftare itd.
    7.Rezultat posta je bogobojaznost, stoga se trudi da tvoj govor i djela budu uzrok povećanja tvoje bogobojaznosti, te da tvoja javna djela budu kao tajna.
    8.Ako provedeš ramazan u postu, znaj da si od iskrenih i šehida, pa učini svoj post dostojnim ovih stepena.
    9.Savjetujem ti da se odvojiš od ljudi i da se manje sastaješ sa njima.
    10.Kada se sastaneš sa ljudima, čuvaj svoj jezik, pogled i sluh.
    11.Sjeti se Allahove blagodati koju ti je ukazao opskrbivši te bogobojaznošću, hranom i pićem.
    12.Trudi se da ne izostaviš nijedno dobro djelo.
    13.Tvoji uzdasi su tvoj život, stoga se trudi da sa svakim uzdahom spomeneš svoga Gospodara.
    14.Kloni se besposlica i gubljenja vremena.
    15.Neka pored tvog stomaka posti i tvoj sluh, i vid, i jezik, i noge, i ruke.
    16.Neka tvoje srce posti od grijeha i loših misli.
    17.Neka se dan koji postiš razlikuje od drugih dana.
    18.Post je propisan kako bi osjetio glad pa se trudi da je osjetiš, i nemoj da se žališ.
    19.Ne zaboravi dovu prilikom iftara jer se tada dova prima.
    20.Traži od Allaha, dž.š., da te oslobodi od Vatre.
    21.Drži se sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i čuvaj se novotarija.
    22.Trudi se da što više udjeljuješ sadaku.
    23.Trudi se da što više hraniš postače.
    24.Trudi se da što više naređuješ dobro i odvraćaš od zla.
    25.Znaj da je jezik zvijer, ako je pustiš – pojest će te.
    26.Ne govori osim sa pokornošću Allahu, s.v.t.
    27.Čuvaj se ogovaranja, jer ogovaranje uništava post.
    28.Ako nekoga ogovoriš, traži od Allaha oprosta, jer traženje oprosta popravlja tvoj post.
    29.Trudi se da što više održavaš rodbinske veze.
    30.Trudi se da što više činiš dobročinstvo roditeljima, dočekujte iftar zajedno.
    31.Trudi se da što više unosiš radost u srca muslimana.
    32.Trudi se da što više pomažeš muslimane.
    33.Trudi se da što više učiniš dobročinstva komšijama: pozovi ih na iftar.
    34.Nemoj se pretjerano smijati, jer je pretjeran smijeh razlog umrtvljivanja srca. Ne priliči postaču da se pretjerano smije.
    35.Nemoj voditi rasprave niti se srditi. Ne otvaraj vrata koja će ti donijeti štetu i koja poslije nećeš moći zatvoriti.
    36.Obavljaj ibadete kako je propisano da se obavljaju, bez manjkavosti.
    37.Uči što više Kur'an, jer je ovo mjesec Kur'ana.
    38.Ne propuštaj da klanjaš sve namaze u džematu, ne propuštajući početni tekbir, u prvom saffu i iza imama.
    39.Obavljaj teravih-namaz u džamijama, i ne napuštaj teraviju prije imama, već završi sa imamom kako bi ti bila upisana nagrada kao da si čitavu noć klanjao.
    40.Obavljaj noćni namaz u posljednjoj trećini, najbolji je namaz onaj sa najdužim stajanjem.
    41.Obavljaj namaz u džamiji u kojoj ćeš osjetiti taj namaz.
    42.Budi skrušen u namazu i neka tvoje srce bude ponizno u svim ibadetima.
    43.Prisjećaj se poniznost pred Allahom, s.v.t., ako možeš zaplači ili se pretvaraj da plačeš.
    44.Trudi se da mnogo boraviš u džamiji.
    45.Obavljaj što više nafila.
    46.Žene neka obavljaju namaz u kući ili u najbližem mesdžidu.
    47.Kada izađu iz kuće, neka se pridržavaju šerijatskih propisa.
    48.Ženi u hajzu i nifasu zabranjeno je da ulazi u džamiju, dodiruje Mushaf, posti i klanja.
    49.Žena u hajzu i nifasu neće prestati sa spominjanjem Allaha, dž.š.
    50.Dovi u situacijama u kojima se dova prima.
    51.Traži oprost pred zoru.
    52.Potrudi se da obaviš 'umru u ramazanu.
    53.Ustraj čineći dobra djela pa makar bila i mala.
    54.Potrudi se da obavljaš raznovrsne ibadete, kako ti ne bi dosadilo stalno činjenje istih ibadeta.
    55.Napusti ružne osobine i običaje koje si prakticirao.
    56.Ne prilazi ženi dok postiš.
    57.Ne podiži glas tokom posta i izbjegavaj rasprave.
    58.Budi milostiv i blag.
    59.Onaj ko ti se obrati na ružan način, nemoj mu odgovarati, već reci: ''Ja postim''.
    60.Čuvaj se mješanja sa osobama suprotnog spola.
    61.Savjetuj muslimane na lijep način.
    62.Okiti se lijepim ahlakom.
    63.Posljednjih deset dana ramazana povećaj ibadete, budi svoju porodicu na noćni namaz.
    64.Potrudi se da provedeš ovo vrijeme u itikafu.
    65.Ne dopusti da prođe Lejletul-kadr a da je nisi proveo u ibadetu.
    66.Trudi se da spavaš što manje, četiri sata su ti dovoljna.
    67.Oni koji rasipaju svoj imetak su braća šejtanova.
    68.Trudi se da hraniš i odijevaš siromahe, i pomaži onima kojima je pomoć potrebna.
    69.Izdvoji sadekatul-fitr.
    70.Navikavaj djecu na post, namaz i ostale ibadete.
    71.U udjeljivanju budi milostiviji i blaži od vjetra koji puše.
    72.Podučavaj Kur'an u mjesecu Kur'ana.
    73.Ne udovoljavaj duši sve što ti zatraži, jer ako to budeš činio – propast ćeš.
    74.Čuvaj se šejtana u ljudskom obliku: “Na vratima Džehennema stoje pozivaoci, ko im se odazove, uvest će ga u Džehennem.“ Muttefekun alejhi.
    75.Čuvaj se grijeha tokom ramazana, i danju i noću.
    76.Čuvaj se gledanja televizora, slušanja muzike, duhana, gledanja žena i besposličarenja po ulicama. Čuvaj se nepokornosti Allahu, s.v.t.
    77.Poduzmi sve uzroke kako bi ti bilo oprošteno u ovom mjesecu.
    78.Posti od dunjaluka i svoju smrt učini iftarom. Cijeli dunjaluk je mjesec ramazan, bogobojazni u njemu poste od strasti i grijeha. Smrt je za njih veselje jer se raduju svome bajramu.
    79.Saburaj, jer je sabur pola posta.
    80.Ako se probudiš bezbjedan u svome domu, zdravog tijela i imaš opskrbe za taj dan, kao da ti je dat dunjaluk i sve što je na njemu, stoga zahvaljuj Allahu, dž.š., i nemoj se bojati za opskrbu.
    81.Čovjek koji je zahvalan na Allahovim blagodatima neće ih uskratiti drugome. Stoga, ako ti neko pokuca na vrata tražeći malo hrane, nemoj ga odbiti. “A na prosjaka ne podvikni.“ (Ed-Duha,10)
    82.''Zato siroče ne ucvili'' (Ed-Duha, 9), potraži jetime kojima možeš pomoći i unesi radost u njihova srca.
    83.Budi zahvalan i spominji Allahove blagodati: ''...i o blagodati Gospodara svoga kazuj'' (Ed-Duha,11).
    84.Tri su stepena posta:
    1. stepen: suzdržavanje od jela, pića i upražnjavanja strasti;
    2. stepen: odvraćanje sluha, vida, jezika, ruku, nogu i ostalih organa od činjenja grijeha:
    3. stepen: oslanjanje na Allaha, s.v.t., i usmjeravanje srca samo Njemu, dž.š.
    85. Kloni se lažnog govora.
    86. Mnogo je postača koji od svog posta imaju samo glad.
    87. Nemoj da postiš od dozvoljenih stvari, potom da se iftariš zabranjenim stvarima.
    88. Nemoj da se prejedaš tokom iftara. Rezultat prejedanja je pospanost i teško podnošenje teravih-namaza.
    89. Neophodno je da tvoje srce bude između nade i straha. Nadaj se da je tvoj post primljen i strahuj od toga da tvoj post bude odbijen.
    90. Strpljenje u izvršavanju ibadeta lakše je nego strpljenje u podnošenju kazne.
    91. Post je štit koji Allah, s.v.t., stavlja na tvoj jezik, sluh, vid i ostale dijelove tijela, stoga, zaštiti se postom od Vatre.
    92. Post ruku je da ih nepružaš prema zabranjenim stvarim (doticanje osoba suprotnog spola, otuđivanje stvari, udaranje osoba), a post nogu je suzdržavanje od koračanja prema haramu.
    93. Trudi se da post sačuvaš od svih manjkavosti, jer svako dobro djelo pripada tebi, osim posta. Post pripada tvome Gospodaru i On za njega nagrađuje.
    94. Drži se stvari koje povećavaju iman.
    95. Traži od Allaha, s.v.t., da primi tvoja dobra djela jer Allah ne prima osim od bogobojaznih.
    96. Gospodar ramazana je Gospodar i drugih mjeseci. Nemoj se vraćati griješenju nakon ramazana.
    97. Propuštene dane posta požuri da napostiš.
    98. Nakon što napostiš propuštene dane, posti šest dana u mjesecu ševvalu, jer ćeš biti nagrađen kao da si postio cijelu godinu.
    99. Trudi se da ti cijela godina bude ramazan. Ne prestaj učiti Kur'an, održavati rodbinske veze, klanjati noćni namaz, dijeliti sadaku, međusobno se posjećivati, samo radi Allaha, s.v.t.
    100. Ne zaboravi, prije ibadeta, da djelo učiniš iskreno radi Allaha, s.v.t. Sjeti se da zanijetiš: da tvoj post bude samo radi Allaha, s.w.t., da samo On za njega nagrađuje, da ne znaš šta te od dobra kao nagrada čeka, da će ti se grijesi oprostiti, da će se post za tebe zauzimati na Sudnjem danu, da Allah i Njegovi meleki na tebe donose salavate, da te post udaljava od Vatre, sa svakim danom sedamdeset godina, da ćeš ući u Džennet kroz vrata Er-Rejjan, a kroz njih ulaze samo postači, da ako preseliš kao postač, ulaziš u Džennet, da se dova prilikom iftara ne odbija, da te očekuju dvije radosti, prva prilikom iftara, a druga prilikom susreta sa Gospodarom, da je zadah iz usta postača Allahu draži od mirisa miska, da je vrijednost Noći kadra kao hiljadu mjeseci, da za svaku teraviju koju klanjaš sa imamom imaš nagradu kao da si cijelu noć proveo klanjajući, da ćeš biti sa iskrenima i šehidima.

    Naša posljednja dova je: hvala Allahu, Gospodaru svjetova!
    Autor: Šejh Muhammed b. Hasan Jakub
    minber.ba
  14. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Savremena pitanja o ramazanskom postu

    [​IMG]Koji su osnovni propisi posta za bolesnike, transfuziju krvi, injekcije, korištenje lijekova, napaštanje propuštenih dana i slično?

    Ramazanski post je poseban ibadet i jedan od temelja islama. Svaki pravi musliman ovaj post posebno doživljava, radi činjenice da je, kao ibadet, Allahu veoma drag i da će Allah za njega Svoga roba neizmjerno nagraditi. Post se po mnogo čemu odlikuje nad ostalim ibadetima, a prije svega što je to ibadet u kojem najviše dolazi do izražaja čovjekova iskrenost prema Allahu ....


    Jer čovjek se u njemu ne može pretvarati pred ljudima, zbog toga što postoji mogućnost da se potajno najede i napije. Šejtan preko požuda i prohtjeva nastoji da insana učini pokornim svojoj duši i da ga tako što više udalji od Uzvišenog Allaha i duhovne strane života. Ova borba između čovjeka i šejtana neprestano traje. Ramazan sa svojim postom je velika prilika da se porazi šejtan i strasti, i da svoju dušu očistimo i Allahu približimo. Postom se navikavamo na strpljivost od koje uveliko ovisi naša ustrajnost na putu istine i pokornosti. Kaže Uzvišeni Allah: ''Pomozite se strpljenjem i namazom, a to je teško osim bogobojaznima.'' (El-Bekare, 45.) U drugom ajetu Uzvišeni Allah kaže: ''Samo strpljivi će, bez računa, biti nagrađeni.'' (Ez-Zumer, 10.) Neki mufessiri navode da su to postači.


    Poznavati propise posta


    S obzirom na važnost posta, neophodno je da svaki musliman vodi računa o svome postu, odnosno da poznaje propise koji su za njega usko vezani. Pored običnih propisa, koji su uglavnom poznati ljudima, postoje i savremena pitanja o postu koja većini ljudi nisu poznata, a koja mogu utjecati na ispravnost posta i njegov kvalitet. Zato ćemo ovom prilikom govoriti o tim savremenim pitanjima posta i o njihovom utjecaju na post.


    Teški bolesnik i post


    Uzvišeni Allah je rekao: ''A ako se razboli ili na putovanju zadesi, neka isti broj dana naposti.'' (El-Bekare, 185.) Također, Uzvišeni kaže: ''Allah vam želi olakšati, a ne da poteškoće imate.'' (El-Bekare, 185.). Jedna od šerijatskih olakšica jeste da teži bolesnik ne mora postiti, ako mu post pričinjava poteškoće, dok onaj bolesnik kome post nanosi veliku štetu ne smije nikako postiti, jer Uzvišeni Allah kaže: ''I sami sebe u propast ne dovodite.'' (El-Bekare, 195.) Znači, onaj bolesnik kojem post pričinjava poteškoću, ali mu ne šteti, može postiti, ali ne mora. Ako ne bude postio, dužan je napostiti dan za dan. Onaj bolesnik kojem post šteti ne smije postiti, na osnovu ajeta koje smo naveli. Ako bolesnik boluje od takve bolesti od koje ne postoji nada za ozdravljenje, za svaki dan ramazana nahranit će po jednog siromaha.


    Transfuzija i davanje uzoraka krvi radi analize


    alt
    Po mišljenju učenjaka hanefijskog, malikijskog i šafijskog mezheba, vađenje krvi ili transfuzija ne kvari post. Hadisi koji govore o tome da hidžama (izvlačenje nečiste krvi iz organizma vakuumskim usisavanjem) kvari post, derogirani su predajom od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, u kojoj stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio hidžamu dok je postio. (Buharija, 1939) U svakom slučaju, postaču je bolje i sigurnije da vađenje krvi i transfuziju odgodi do noći, ako je u mogućnosti.


    Korištenje lijekova


    Onaj ko posti ne smije koristiti lijekove koji se unose u organizam preko usta ili nosa, kao što su razne tablete i kapsule. Međutim, kada su u pitanju injekcije, stvar je nešto drugačija. Postoje dvije vrste injekcija: one koje u sebi sadrže hranjive sastojke i koje djelimično mogu nadomjestiti potrebu za hranom i takve injekcije kvare post, jer postač unošenjem ovih hranjivih materija putem injekcije bar djelimično utoljava glad, što je u suprotnosti sa svrhom posta, a ona je da sputavamo svoje strasti i prohtjeve. Druga vrsta injekcija su one koje u sebi ne sadrže hranjive materije i takve injekcije ne kvare post, jer se njihova upotreba ne smatra ni jelom ni pićem, ni u jezičkom ni u terminološkom značenju. Takve injekcije niti će utoliti glad niti žeđ, pa zbog toga i ne kvare post. Što se tiče infuzije, ona u svakom slučaju kvari post, jer sve infuzije su hranjive i preko njih se u organizam unosi veća količina tečnosti, što ga, bez sumnje, osvježava i okrepljuje.


    Lijekovi za ispiranje


    Postoji lijekovi kojima ispiremo usta, nos ili ždrijelo i koji ne dospijevaju u unutrašnjost organizma. Takvi lijekovi ne kvare post, osim ako ih namjerno progutamo. U takve lijekove spada i lijek koji koriste astmatičari, a koji se preko pumpice upumpava u respiratorni sistem.


    Isti je propis i za kapi za oči i uši, kao i za korištenje surme.


    Stomačne bolesti i post


    Često ljekari preporučuju osobama koje boluju od stomačnih bolesti, kao što je čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu, da ne poste, pa se postavlja pitanje da li u tom slučaju treba poslušati preporuku ljekara i ne postiti?


    Ako se radi o povjerljivom i stručnom ljekaru, obaveza je da ga poslušamo i u takvom stanju nismo dužni postiti. Nakon što se od te bolesti izliječimo, dužni smo napostiti propuštene dane, jedan za jedan. Isto se pitanje postavlja i za bolest bubrega, gdje doktori preporučuju da se pije što više tečnosti i noću i danju, jer ako se uzastopno tri sata ne pije tečnost, u opasnost se dovodi zdravlje i život bolesnika. U ovom stanju bolesnik nije dužan postiti. Ako se izliječi od te bolesti, dužan je napostiti dan za dan, a ako ne postoji nada za izlječenjem, onda će za svaki dan nahraniti po jednog siromaha.


    Korištenje tableta za sprečavanje menstruacije



    Jedno od pitanja koje je usko vezano za post jeste da li je ženi dozvoljeno koristiti tablete za sprečavanje menstruacije u toku ramazana, s ciljem da isposti cijeli ramazan?


    Većina islamskih učenjaka današnjice je na stanovištu da je ženi dozvoljeno koristiti takve pilule, pod uvjetom da stručni i povjerljivi ljekari garantuju da joj te tablete neće štetiti i poremetiti njenu sposobnost za rađanje djece. Međutim, ženi je bolje i sigurnije da u svakom slučaju izbjegava korištenje tih tableta, jer Uzvišeni Allah joj daje olakšicu da ne posti kada ima menstruaciju i da te dane naposti kada bude čista.


    Ako čovjek umre a nije ispostio ramazan



    Ako čovjek isposti dio ramazana i nakon toga ga zadesi smrt, da li su njegovi nasljednici dužni za njega postiti preostale dane ili su dužni nahraniti siromahe?


    S obzirom da takva osoba nije bila u stanju ni da posti, niti je uspjela da naposti propuštene dane, njeni nasljednici nisu ništa dužni, ni napostiti propuštene dane niti nahraniti siromahe.


    Isti je propis i za osobu koja umre neposredno poslije ramazana, a zbog bolesti nije postila ramazan.


    Napaštanje propuštenih dana



    Ko propusti dane posta u ramazanu, dužan ih je napostiti, ali ne odmah niti uzastopno. Znači, dozvoljeno je odgoditi napaštanje propuštenih dana, ali je bolje da se s tim požuri, jer čovjek ne zna kada će umrijeti. Ako čovjek ili žena zbog opravdanih razloga ne uspiju napostiti propuštene dane do sljedećeg ramazana, prvo će postiti ramazan koji je u toku, pa će poslije ramazana napostiti onaj prethodni. Propušteni dani ramazana moraju se napostiti pa makar protekao i duži vremenski period.


    Da li se početak ramazana može odrediti kosmičkim proračunima?


    alt
    Osnova u ovom pitanju je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis u kojem je rekao: ''Postite kada vidite mlađak i prestanite kada ga (ponovo) vidite, a ako bude oblačno, tada upotpunite mjesec ša'ban s trideset dana.'' (prenose Buharija i Muslim). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovome hadisu svome Ummetu propisuje da pri ustanovljavanju početka posta u mjesecu ramazanu koristi najmanje, najbliže i najdostupnije sredstvo u to vrijeme, a to je viđenje golim okom. To ne znači da je time zabranio koristiti načine i sredstva koja su veća, obuhvatnija i potpunija od spomenutog, a kojima se bez sumnje kvalitetno ostvaruje cilj, u ovom slučaju viđenje mlađaka. Nema sumnje da je tehnika, kada je u pitanju kosmološki proračun, toliko uznapredovala da se tačno i precizno može odrediti početak i kraj lunarnog mjeseca. Ako je tako, onda kosmički proračuni predstavljaju nepobitno znanje koje se u šerijatu, svakako, uzima u obzir kao dokaz, a između nauke i šerijata nema kolizije.


    Oni koji niječu ispravnost određivanja nastupanja ramazana kosmičkim proračunima, za dokaz uzimaju i hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Mi smo Ummet koji ne zna ni pisati ni računati, mjesec je ovako'' - zatim je pokazao svojim prstima dvadeset devet i trideset dana. (prenose Buharija i Muslim). Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, ovim hadisom nije zabranio bavljenje kosmičkim proračunima, naprotiv, sunnet je prepun podsticaja na nauku i istraživanja u kosmosu i na Zemlji. Ako bismo iz ovoga hadisa razumjeli zabranu kosmičkih proračunavanja, onda, bismo, također, morali razumjeti i zabranu poučavanja pismu, jer se spominje u istom kontekstu. Viđenje mlađaka u određivanju nastupanja ramazana povezano je sa činjenicom da smo „mi Ummet koji ne zna ni pisati ni računati“, dok sada razlog takvog propisa, nepismenost, ne postoji, pa se time mijenja i propis na osnovu pravila da propis postoji dok postoji njegov razlog, a kada nestane razloga, nestaje i propis (El-Hukmu jeduru mea illetihi vudžuden ve ademen). Pitamo se: Zašto oni koji ne dozvoljavaju ovakav način pri određivanju početka posta, isti način prihvataju u određivanju namaskih vremena i niko od njih ne prati dužinu hlada da bi ustanovio ikindijsko vrijeme? Mišljenje da se početak ramazanskog posta može odrediti i kosmičkim proračunima zastupaju: poznati tabiin Ibn eš-Šehir, imam Šafija, El-Karafi, Ibn eš-Šat, Ibn Surejdž, Ahmed ibn Sabbah, Es-Sebki, a od učenjaka ovih vremena: Ahmed Šakir, Mustafa Zerka, El-Karadavi i drugi. Stoga ovo mišljenje ne treba zanemarivati i ne smiju se smatrati zlonamjernim i zabludjelim oni koji po njemu postupaju.


    Napisao: Abdulvaris Ribo

    Minber.ba
  15. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Abeceda ramazanskog posta – propisi, pravila, promišljanja

    [​IMG]Pripremio: Mr.Semir Imamović

    Ramad(z)an je deveti mjesec lunarnog (hidžretskog) kalendara. O tome kako je dobio naziv postoje dva tumačenja: prema jednom od njih ramadan je glagolska imenica glagola remeda / jermudu, što znači spaliti, spržiti, ramadan spaljuje grijehe, kao što vatra spaljuje drva, a drugo tumačenje kaže da je u vrijeme kada su predislamski Arapi davali imena mjesecima bila velika žega i vrućina (ramdā), i tako su mjesecu, u kojem se to dogodilo, dali naziv ramadan. Ramazan ima svoju svetost koju ni na koji način nije dozvoljeno oskrnaviti, činjenjem javnih grijeha u njemu, konzumiranjem hrane i pića na javnim mjestima, pomaganjem drugih u neizvršenju ove vjerske dužnosti, pozivanjem ljudi u grijeh, i bilo čime drugim što ukazuje na njegovo nepoštivanje i nipodaštavanje. Allah, dželle šanuhu, je odabrao ovaj mjesec, između ostalih mjeseci, za jedan od, Njemu, najdražih i najčasnijih ‘ibadeta, post, a odabrao ga je i za spuštanje i objavljivanje Kur’ana, kao i svih prethodnih nebeskih objava. Vasile ibn el-Eska’, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ibrahimovi Suhufi objavljeni su u prvoj noći ramazana; Tevrat šeste noći ramazana; Indžil trinaeste noći ramazana, a Kur’an dvadeset i četvrte noći ramazana.” (Ahmed, 4/107.).

    Mudrost kur’anskog podsjećanja

    Islamski učenjaci složni su u tome da je post mjeseca ramazana propisan druge godine po Hidžri. Iz toga proizilazi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio devet ramazana. Propisivanje posta prošlo je kroz dva stadija: u prvom stadiju ljudi su imali pravo birati između posta i it’ama (nahranjivanja siromaha) za svaki propušteni dan, a nakon toga slijedi drugi stadij u kojem se post uspostavlja kao individulna obaveza (fardu-’ajn), a it’am (nahranjivanje, fidja) ostaje važiti samo za one koji nikako nisu u mogućnosti postiti. Mudrost toga je postepenost (tederrudž) u propisivanju, kako bi se ljudi navikli na ovaj propis, slično kao u slučaju postepene zabrane alkohola, koja je prošla kroz četiri etape. Savm (post) u jezičkom smislu predstavlja ustezanje, ostavljanje, suzdržavanje, a u teriminološkom (šerijatsko-pravnom) smislu označava ustezanje od jela, pića, spolnog općenja i svega što kvari post, od pojave zore do zalaska sunca, sa ciljem približavanja Allahu, dželle šanuhu, i sticanja Njegove naklonosti. Primjere za jedno i drugo značenje nalazimo u Kur’anu, jezičko u rječima Allaha, dželle šanuhu, u prijevodu značenja: Pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: “Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti (savma), i danas ni s kim neću govoriti”, a šerijatsko u rječima Allaha, dželle šanuhu: Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noći. Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne približujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što im je zabranjeno klonili. (El-Bekare, 187.) Odrednica “sa ciljem približavanja Allahu, dželle šanuhu, i sticanja Njegove naklonosti” isključuje post onih koji poste iz navike, ili po uzoru na druge, ili iz zdrastvenih razloga, ili pod prisilom, ili kako bi se pokazali pred ljudima i sl. Njihov post se ne smatra šerijatski ispravnim, za njega neće biti nagrađeni, i njime nisu izvršili vjersku obavezu. Ovu odrednicu nalazimo u rječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko bude postio mjesec ramazana, vjerujući u Allaha, ubijeđen u njegovu obaveznost, i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi.” (Buharija, 1900., Muslim, 760.) Post je bio propisan i prijašnjim narodima, kršćanima, Jevrejima i drugima, a o čemu govori 183-i ajet sure El-Bekare: O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili (da bi ste bogobojazni bili). Podsjećanje vjernika na ovu činjenicu, nosi u sebi dvojaku korist: u njemu je utjeha za vjernike, kako se ne bi osjetili usamljenim u ovom, po svemu, specifičnom ibadetu, i prigovarali kako je propisan samo njima a ne i drugima. Poznata je stvar da čovjek lakše podnosi teškoću kada tu teškoću dijeli sa drugima, što nam, između ostalog, potvrđuju naredni stihovi: “Da nije i drugih koji zajedno sa mnom svoju braću oplakuju, sigurno bi se ubila, oni koje oni oplakuju nisu kao moj brat, ali u njihovoj tuzi pronalazim utjehu.” Ove stihove kazala je poznata sahabijka Hansa, radijallahu anha, dok je oplakivala svoje poginule u Bici na Uhudu. Podsjećanjem se, također, želi poslati nedvosmislena poruka – nema niti jednog dobra kojim je Allah, dželle šanuhu, obdario prijašnje narode, a da to isto dobro nije dao i islamskom ummetu, a ramazanski post je svakako jedno od najvećih dobara koje je ikada ikome dato: on uči čovjeka strpljenju, požrtvovanosti i izdržljivosti, uči ga da ono što mu je milo i drago ostavi radi Božijeg rizaluka, oslanjajući se na Njega i nadajući se Njegovoj neizmjernoj nagradi. Samo Allah zna kolika je ta nagrada! U hadisi-kudsijju se kaže: “Za svako dobro djelo čovjek ima između desetorostruke i sedamstorostruke nagrade, osim posta, koji pripada Meni, i Ja za njega posebno nagrađujem, jer čovjek u njemu ostavlja strasti i jelo samo zbog Mene.” (Buharija, 503., Muslim, 862.).

    Put ka bogobojaznosti

    Ovome bi mogli dodati i treću korist, koju je spomenuo Ibn Kesir u svome Tefsiru. Naime, on pojašnjava da podsjećanje u sebi nosi poruku natjecanja i konkurencije, kao da im želi reći: post je propisan i vama i onima prije vas, kako bi ste dobili jednaku priliku za natjecanjem u dobru, ali i kako bi ste pokazali da ste vi bolji od njih, i da ovaj ibadet izvršavate revnosnije, predanije i potpunije.
    Riječi Uzvišenog: le’allekum tettekūn / kako biste bogobojazni bili, kako biste se grijeha sačuvali, pojašnjavaju mudrost propisivanja posta, a ona je postizanje bogobojaznosti i straha od Allaha, dželle šanuhu, koji opet udaljavaju čovjeka od grijeha i sužavaju put šejtanu do ljudskog srca. Et-Takva je zaštita kojom se čovjek štiti od vatre (ar. el-vikaje, zaštita), a post je siguran vodič ka toj zaštiti. Upravo je to i najpreciznija definicija bogobojaznosti (takve), da između sebe i džehennemske vatre postaviš zaštitu, perdu, izvršavajući ono što ti je naređeno i propisano, i ostavljajući ono što ti je zabranjeno. Da post štiti i udaljava od grijeha i nemorala, i sužava prilaz šejtanu, govori i sljedeći hadis: “O skupino mladića, ko do vas bude u stanju, neka se oženi, a ko nema mogućnosti, neka posti, jer post je zaštita (vidžā’).” (Muttefekun alejhi). Post u kojem nema bogobojaznosti (čuvanja od grijeha, ružnih riječi, izvršavanja onoga što je Allah, dželle šanuhu, naredio, prije svega namaza) i koji ne čini čovjeka bogobojaznim, je poput tijela bez duše. U tom smislu su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Allah, dželle šanuhu, nema potrebu za tim da neko ostavlja hranu i piće (gladuje), ako prije toga nije ostavio lažno svjedočenje, postupanje po njemu i prepirku sa ljudima.” (Buharija, 1903., Buharija 2345., Tirmizi, 702.). Postizanje bogobojaznosti je, dakle, osnovna svrha i cilj posta, dok su ostale koristi, bile one individulane ili kolektivne, popratne. Propisivanje posta otkriva nam još jednu veoma važnu dimneziju islamskog zakonodavstva: Allah, dželle šanuhu, pokornost i odanost Svojih robova iskušava na različite načine, nekada kroz izvršavanje određenih djela, kao što je u slučaju namaza, zekata i hadždža, a nekada jednostavno kroz ustezanje i suzdržavanje od duševnih prohtjeva, kao što je u slučaju posta.

    Nema posta bez nijjeta

    Post se sastoji od dviju komponenti: unutarnje namjere (nijjet) i ustezanja (suzdržavanja, ostavljanja, imsak), izostanak bilo koje od ove dvije komponente čini post nevažećim, osim u iznimnim situacijama, koje ćemo naknadno spomenuti. Nijjet podrazumijeva četiri stvari: a)čvrsto uvjerenje (da je sutrašnji dan, kojeg namjerava postiti, od ramazana), što je suprotno kolebljivosti i nesigurnosti; b)namjeru određene vrste posta (post ramazana, ili zavjetni post, ili iskupni post, ili napaštanje i sl.), nije dovoljna uopćena namjera; c) donošenje nijjeta u toku noći, u periodu između zalaska sunca i nastupanja zore, što je mišljenje većine islamskih pravnika, koji svoj stav temelje na riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko u toku noći ne učini nijjet za post, njegov post je neispravan.’’ (Ebu-Davud, 2454., Tirmizi, 730., Nesai, 4/196., Ibn Madže, 1700. Vjerodostojnim ga je ocijenio Nasiruddin el-Albani u Sahihul-džami’u, 6538.); d) obnavljanje nijjeta za svaki dan ramazana, što potvrđuje prethodno citirani hadis. Ovo je, također, mišljenje kojeg zastupa većina islamskih učenjaka. Kao dokaz za ovo mišljenje navodi se i sljedeće obrazloženje: svaki dan ramazana je zaseban ibadet, koji nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa onim prethodnim niti narednim, ispravnost jednog ne povlači za sobom ispravnost drugog i obrnuto, a razdvaja ih period u kojem je dozvoljeno činiti ono što kvari post. (El-Medžmu’u, 6/302., Redul-muhtar, 2/87., Keššaful-kina’i, 2/315.). Nasuprot ovom je mišljenje malikijskih učenjaka, Zufera i Ahmeda prema jednom predanju, da je nijjet na početku ramazana dovoljan za cijeli ramazan, i da postač nije dužan obnoviti nijjet za svaki dan ramazana, analogno namazu: kao što onaj koji obavlja namaz nije dužan obnoviti nijjet na svakom rekatu, tako postač nije dužan obnoviti nijjet svaki dan. Potporu ovom mišljenju dali su i neki savremeni učenjaci, kao što je šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin, Allah mu se smilovao, koji je rekao: “Ovo je, po meni, ispravnije mišljenje, jer ako upitaš bilo kojeg muslimana šta je zanijetio na početku ramazana, reći će ti da je zanijetio post cijelog mjeseca, a ne samo jedan njegov dio.’’ (Eš-Šerhul-mumti’, 6/356.). Nijjet u toku noći ostvarujemo na jedan od tri načina: srčanom odlukom da ćemo postiti sutrašnji dan, ustajanjem na sehur i uzimanjem jela i pića (ustajanjem u periodu u kojem inače ne ustajemo potvrđujemo da smo ustali radi posta), samopodsjećanjem da ćemo sutra postiti ukoliko nas u tome ne spriječi validan šerijatski razlog. (Fetava-s-sijam, 37.). Donošenje nijjeta u toku noći uvjet je za ispravnost obaveznog posta, dok je dobrovoljni post ispravan ukoliko se nijjet za njega donese u toku dana, pod uvjetom da onaj ko želi postiti dobrovoljni post, prije toga nije učinio ništa što kvari post. Dokaz za to je hadis u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao jednog dana kod Aiše, radijallahu anha, i pitao je da li ima šta za jesti. Pošto je od nje dobio negativan odgovor, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Onda, danas postim.’’ (Muslim, 1451.). U slučaju da nijjet za dobrovoljni post bude donešen u toku dana, nagrada za post počinje važiti od onog momenta kada je nijjet donešen. Ali, ako se radi o određenoj vrsti dobrovoljnog posta, kao što je post ponedjeljkom i četvrtkom, ili bijelim danima u mjesecu, onome, ko u vezi s ovom vrstom posta, donese nijjet u toku dana, neće biti upisan post tih dana, jer se za njega ne može reći da ih je postio u cjelosti. Dakle, gore spomenuti propis odnosi samo na onoga ko posti opću nafilu, a ne neku određenu vrstu nafile, jer je za ovo drugo potreban nijjet od početka dana. Onaj ko donese srčanu odluku o prekidu posta u ramazanu, time je pokvario svoj post, makar ne učinio ništa što kvari post, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Djela se vrjednuju prema namjerama, i svakom čovjeku pripada ono što je naumio.” (Buharija, 1., Muslim, 1907.). Također, post ne iziskuje nikakvu posebnu aktivnost, izuzev srčane odluke, isto se može reći i za prekid posta, dovoljno je samo donijeti srčanu odluku i na taj način prekinuti post. (Sahihu fikhi-s-sunneti, 2/106.). Za razliku od prethodne situacije, onaj ko zanijjeti da će učiniti nešto što je zabranjeno u vrijeme posta (što kvari post), pokvarit će post samo ukoliko to učini, a ne i samom namjerom. Ovdje islamski pravnici spominju pravilo: “Ko zanijeti prekid (napuštanje) ibadeta, time je pokvario taj ibadet, a onaj ko zanijjeti da će učiniti nešto što je zabranjeno u toku tog ibadeta, i to ne učini, nije pokvario ibadet.’’ (Eš-Šerhul-mumti’, 6/364.).

    Ostavlja strasti i jelo zbog Mene

    Druga komponenta posta je imsāk (ustezanje, suzdržavanje) od svega što kvari post, prije svega hrane i pića i spolnog općenja, koji kvare post prema konsenzusu islamskih učenjaka i pravnih škola. O obavezi ustezanja od jela, pića i spolnog općenja govori 187. ajet sure El-Bekare: Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noći, kao i hadis: “Ko u danu ramazana, iz zaborava, nešto pojede ili popije, neka nastavi postiti, to ga je samo Allah nahranio i napojio.” (Buharija, 1923., Muslim, 1155.). Propis jela i pića ima sve ono što ima funkciju hrane, kao što su hranjive injekcije, te ono što se uobičajenim putem (kroz usta i nos) unese ili dospije u tijelo (želudac), poput raznih vrsta lijekova (tableta, kapi, sirupa i sl.). Na to ukazuje hadis Lekita ibn Sabireta, radijallahu anhu, u kojem se kaže: “I dobro isperi nos, osim kada budeš postio.” (Ebu-Davud, 142., Nesai, 1/66., Tirmizi, 788. Vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Hibban, 1087. i Ibn Huzejme, 150.). “Hadis, kao što vidimo, traži od postača da se ustegne od prekomjernog ispiranja nosa, kako to ne bi bilo uzrokom dospijevanja vode u unutrašnjost tijela (želudac), a samim time pokvarilo post. Na temelju toga kažemo da sve što dospije u unutrašnjost tijela oralnim ili putem nosa, kvari post.” (Eš-Šerhul-mumti’, 6/368.). Ovdje dolazimo do veoma važnog principa kada su u pitanju muftirati (stvari koje kvare post), a koji bi se mogao formulisati na sljedeći način: post kvari namjerno konzumiranje hrane i pića, i onoga što ima funkciju hrane i pića, kao i ono što se unese u tijelo uobičajenim putem, na usta i nos, makar nemalo tu funkciju. Ovo mišljenje zastupaju pravnici sve četiri poznate pravne škole (Tebjinul-hakaiki, 1/326., El-Medžmu’, 6/317., Šerhu zerkani ‘ala halil, 1/207., Šerhu muntehal-iradat, 1/448.). Nasuprot tome, sve što nije hrana i piće, i nema funkciju hrane i pića, ili se unese u tijelo analnim, venoznim, kožnim, mišićnim ili nekim drugim putem, koji se ne smatra uobičajenim putem unosa, i ne dospije u želudac, kao što su razne vrste lijekova (injekcije koje ne sadrže hranjive sastojke, pumpica za astmu, čepići za temperaturu, kapi za uši i oči ukoliko ne postoji mogućnost njihovog dospijevanja u želudac, primanje oksigena, lokalna anestezija, potpuna anestezija pod uvjetom da ne traje cijeli dan, razne kreme, mirisi, i sl.), sve to ne kvari post. (Pogledaj detaljnije: Muftiratu-s-savmi el-mu’āsire, Ahmed ibn Muhammed el-Halil, 33. – 99.).

    Kao što je propisan imsak (ustezanje) od spolnog općenja, isto tako je propisano ustezanje od strasti uopćeno, a o čemu govori ranije citirani hadisi-kudsijj: “Za svako dobro djelo čovjek ima između desetorostruke i sedamstorostruke nagrade, osim posta, koji pripada Meni, i Ja za njega posebno nagrađujem, jer čovjek u njemu ostavlja strasti i jelo samo zbog Mene.” (Buharija, 503., Muslim, 862.). Mišljenje je većine islamskih pravnika da se pod strašću ovdje prvenstveno misli na izbacivanje sjemena, bilo onanisanjem (samozadovoljvanjem), bilo prilikom ljubavne igre među supružnicima, ili usljed gledanja u ono što je zabranjeno, ili na bilo koji drugi način, s izuzetkom polucije u snu. (Ed-derrul-muhtar, 2/104., El-Kavaninul-fikhijje, 81., Revdatu-t-talibin, 2/361., El-Umm, 2/86., El-Mugni, 3/48.). Da je namjerno izbacivanje sjemena strast potvrđuje i drugi hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “I za spolno općenje bit će vam upisana sadaka”, a kada je priupitan: “Zar će, ako udovolji svojoj strasti, imati sadaku?”, odgovorio je: “Ako će mu, u slučaju da to učini na zabranjen način, biti upisan grijeh, zašto mu onda, ako to učini na dozvoljen način, ne bi bila upisana sadaka?” (Muslim, 1006.). Hadis pojašnjava da se zadovoljavanje strasti ostvaruje icbacivanjem sjemena prilikom spolnog odnosa. (Sahihu fikhi-s-sunneti, 2/106.). Neki učenjaci smatraju da post, također, kvari izlazak mezja (sluzi koja se luči prije sjemena pri spolnom nadražaju), no ispravno je mišljenje da mezj ne kvari post, jer između njega i sperme postoje stanovite razlike u efektima koje uzrokuju (intenzitetu strasti, opuštanju tijela), i u pravnim posljedicama (izlazak sperme iziskuje obredno kupanje – gusul, dok je u slučaju izlaska mezja dovoljno oprati spolni organ i poprskati odjeću, kao što to sugeriraju vjerodostojni hadisi). (Eš-Šerhul-mumti’, 6/374.). Osim navedenih muftirata, koji se tiču nijjeta, jela, pića i strasti, u pravnim knjigama se spominju: namjerno povraćanje (povraćanje punim ustima); nastupanje menstrualnog i postporođajnog ciklusa; odmetništvo od islama; gubitak svjesti; hidžama (puštanje krvi). Dokaz da namjerno povraćanje kvari post su riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Koga nadvlada povraćanje, nije dužan napostiti dan u kome mu se to dogodilo, a ko namjerno povrati, neka naposti.” (Ebu-Davud, 2380., Tirmizi (716.), Ibn Madže, 1676., Ahmed, 2/468. Vjerdostojnim ga je ocijenio El-Albani u El-Irvau, 923.). Nastupanje menstrualnog i postporođajnog ciklusa i odmetništvo od islama kvari post po jednoglasnom mišljenju islamskih učenjaka. (El-Mugni, 3/25.). Većina islamskih učenjaka (hanbelijski, malikijski i šafijski mezheb), na stanovištu je da gubitak svijesti tokom cijelog dana ramazana kvari post, dok je mišljenje hanefijskih i nekih šafijskih učenjaka da gubitak svijesti, nakon što je učinjen nijjet za post, ne utječe na post, kao što je slučaj sa spavanjem. Međutim, postoji razlika između spavanja i gubitka svijesti, jer spavač reaguje na poziv, dok osoba koja je izgubila svijest, ne reaguje. Stav je hanefijske, malikijske i šafijske pravne škole da hidžama (puštanje krvi) ne kvari post, suprotno hanbelijskim učenjacima koji hidžamu ubrajaju u muftirate. Dva su temeljna dokaza na koja se oslanja prva grupa učenjaka: prvi je hadis Ibn Abbasa u kojem se jasno kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u vrijeme posta, puštao krv (činio hidžamu).” (Buharija, 1939., Ebu-Davud, 2372., Tirmizi, 776.), a drugi je hadis Ebu-Se’ida, radijallahu anhu: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je dopustio (dao olakšicu) postaču da pušta krv.” (Sahih li gajrihi: Nesai, 3241., Darekutni, 2/182., Bejheki, 4/264, El-Irva, 4/74.). Hadis: “Pokvarili su post i onaj koji pušta i onaj kome se pušta krv.’’ (Tirmizi, 774., Ebu-Davud, 2367.), sugerira da bi njih dvojica u konačnici, zbog efekata koje prouzrokuje hi¬džama, mogli pokvariti svoj post, što potvrđuje predaja koju je Abdurrahman ibn Ebi Lejla prenio od nekih ashaba: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio puštanje krvi i neprekidni post do sehura, ne sa ciljem njihovog oharamljivanja, nego kako bi sačuvao svoje ashabe od onoga što im može naškoditi u vrijeme posta.’’ (Ebu-Davud, 2374., Abdurrezzak, 7535.). Analogno puštanju krvi, post neće pokvariti: dobrovoljno davanje krvi, uzimanje krvi u svrhu laboratorijske pretrage, dijaliza ukoliko u sebi ne sadrži ubrizgavanje hranjivih sastojaka u krv, curenje krvi iz nosa. (Muftiratu-s-sijamil-mu’asire, Ahmed ibn Muhammed el-Halil, 75., 76., Sahihu fikhi-s-sunneti, 2/113., 114.).

    Napomena: Navedene stvari pokvarit će post samo ukoliko ih postač učini svojevoljno (‘amden), svjesno (fi hāli-z-zikri) i sa znanjem (‘ilm). Svojevoljnost isključuje ono što se dogodi mimo čovjekove volje, kao na primjer, da mu uđe prašina u usta, ili dim, ili proguta mušicu, ili pljuvačku, ili mu prilikom ispiranja usta i nosa uđe voda u usta, i ono što čovjek učini pod prisilom (prijetnjom smrću, ili fizičkim maltretiranjem). U tom smislu su riječi, Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja: Nije grijeh ako u tome pogriješite, grijeh je ako to namjerno učinite; a Allah prašta i samilostan je., Onoga koji zaniječe Allaha, nakon što je u Njega vjerovao, - osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane čvrsto u vjeri -, čeka Allahova kazna. One kojima se nevjerstvo bude mililo stići će srdžba Allahova i njih čeka patnja velika.(En-Nahl, 106.). Svjesnost isključuje ono što se učini iz zaborava, bez obzira da li se radilo o jelu i piću, spolnom općenju, ili bilo čemu drugom što kvari post. Dokaz za to su riječi Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja: “Gospodaru naš, na kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo!” (El-Bekare, 286.). U hadisu kojeg je zabilježio Muslim navodi se da je Allah, dželle šanuhu, uslišio njihovu dovu. Ajet je općeg karaktera i svojim značenjem obuhvata ono što se, u vrijeme posta, uradi iz zaborava. Na to da je zaborav opravdan razlog, koji postača amnestira od odgovornosti za konzumiranje hrane i pića u danu ramazana, ukazuje i hadis: “Ko u danu ramazana, iz zaborava, nešto pojede ili popije, neka nastavi postiti, to ga je samo Allah nahranio i napojio.’’ (Buharija, 1923., Muslim, 1155.). U Hakimovoj verziji ovog hadisa kaže se: “Ko u danu ramazana učini nešto što kvari post, iz zaborava, nije dužan napostiti taj dan.” Znanje isključuje ono što se učini zbog nepoznavanja propisa i nepoznavanja stvarnog (činjeničnog) stanja. Onaj ko iz neznanja prekrši neku od zabrana posta, ili zbog nepoznavanja činjeničnog stanja (da li je još uvijek dan ili je nastupilo vrijeme iftara), prekine post, nije pokvario svoj post, i nije dužan napostiti taj dan. Esma bint Ebi Bekr, radijallahu anhuma, pripovijeda: “Jednom smo, u Poslanikovo vrijeme, u oblačnom danu prekinuli post, misleći da je nastupio iftar, ali se uskoro nakon toga pojavilo sunce.” Nije zabilježeno da im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da naposte taj dan. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zahtijevao ni od Adija ibn Hatima da naposti dan u kojem je, zbog pogrešnog razumijevanja ajeta: Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noći, jeo duže nego što mu je dopušteno, i tako prekoračio vrijeme predviđeno za sehur. (Eš-Šerhul-mumti’, 6/384. – 390.).

    Nastavit će se ...

    Saff br. 274
  16. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    Propisi posta i njegove olakšice .

    Preveo: Aljo ef. Cikotić




    Zahvala pripada Allahu na Njegovom dobročinstvu, uputi i blagodatima. Svjedočim da nema drugog istinskog boga osim Allaha Jedinoga, koji sudruga nema, veličajući tako Njegovu Uzvišenost i priznavajući Njegovo gospodarstvo i božanstvenost. Jedino se On istinski i s pravom obožava. Nema drugog tvorca kosmosa i svega što je u njemu osim Allaha Uzvišenog. Također, svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, koji je pozivao u Njegovo zadovoljstvo i koji je ljudima dostavljao Njegovu vjeru i uputu. Neka su blagoslov i mir na njega, njegovu porodicu i sve ashabe, kao i on e koji ih slijede po dobročinstvu i vjerovanju sve do Dana u kojem ćemo stati pred Njim Uzvišenim..


    A zatim :


    O ljudi, bojte se Allaha Uzvišenog istinski i uhvatite se za najčvršću vezu islama, obnovite svoje pokajanje, očistite svoja djela i namjere od prljavih primjesa, opskrbite se dobrim djelima, a znajte da je najbolja opskrba bogobojaznost. Čuvajte se Allahove srdžbe i osvete, jer vaša stopala vrelinu vatre ne mogu podnijeti.


    Allahovi robovi, Uzvišeni Allah kaže:


    "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili. Određen broj dana; a onome od vas koji je bolestan ili na putu bude, isti broj drugih dana. Onima koji ga teško podnose, otkup je da siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A neka znate, bolje vam je da postite."[1]


    Post je četvrti temelj islama i jedan od njegovih najvećih stubova bez kojih islam ne može opstati kod čovjeka. Uzvišeni Allah ga je propisao i u obavezu stavio svakome muslimanu koji je punoljetan, pametan, zdrav, koji boravi kod kuće. Stoga, poduči se uslovima obaveznosti posta, muslimanu.


    Prvi uslov: Da musliman bude pametan i punoljetan. Maloljetna, luda i osoba u besvjesnom stanju tokom cijelog dana posta – nisu dožni da poste, jer su izgubili razum i raspoznavanje.


    Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Pero je odignuto od trojice: od onoga ko spava dok se ne probudi, ludoga dok ne dođe svijesti, malodobnog dok ne uđe u doba punoljetstva.“[2] Onaj ko je bio cijeli dan u besvjesnom stanju dužan je napostiti. Staratelj malodobnog je dužan djetetu da naredi da posti kada uvidi da dijete može podnijeti post, da bi ga tako navikao na činjenje pokornosti i da bi bio spreman primijeniti pravila posta i izvršavati ga nakon ulaska u punoljetstvo. Ova činjenica postaje obaveznom kada se maloljetni približi punoljetstvu. Od Er-Rebie bintu Muavvez, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: „Našu djecu smo učili postu, davali bismo im igračke od vune, tako kada bi neko od njih zaplakalo radi hrane dali bismo mu to da bi izdržalo do iftara.“[3]


    Drugi uslov obaveznosti posta jeste mogućnost i sposobnost, a nepostojanje nemoći. Postoji različiti oblici nemogućnosti posta, a prvi je starost. Oronuli i senilni starac koji ne raspoznaje pojmove i nije u mogućnosti postiti nije dužan da posti niti da napoštava, kao i da daje iskup, već njemu je oprošteno jer Allah nikoga ne duži preko njegovih mogućnosti.


    Drugo je trudnoća i dojenje. Trudnica i dojilja, ukoliko se pribojavaju za sebe ili za svoju djecu, prekinut će post i dužne su samo kasnije napostiti. Neće davati otkup, prema najispravnijem mišljenju islamskih učenjaka. Uzvišeni Allah kaže:


    „Određen broj dana; a onome od vas koji je bolestan ili na putu bude, isti broj drugih dana."[4] Trudnica i dojilja spadaju pod značenje bolesnog.


    U zborkama Sunena prenosi se od Enesa b. Malika, r.a., da je došao Vjerovjesniku, s.a.v.s, i zatekao ga kako jede. Poslanik, s.a.v.s, mu reče: „Približi se i jedi.“ Enes reče: „Ja postim.“ Poslanik, s.a.v.s, reče: „Sjedi da ti pričam o namazu i postu: Uzvišeni Allah je dozvolio skraćivanje namaza klanjaču za pola i i uzimanje hrane postaču kada su na putovanju, kao što je skinuo obavezu posta sa trudnice ili dojilje.“[5]


    Treći oblik nemoći je bolest, a ona je dvojaka. Prva je bolest u čije izlječenje postoji nada, kao npr. gripa, groznica. Ovakva osoba će prekinuti post ukoliko ima potrebu, a onda će ga napostiti kada ozdravi. Ukoliko umre prije nego što ozdravi neće snositi nikakav teret, kao što ni njegovi nasljednici nisu ničim zaduženi. Međutim, ukoliko je bio u mogućnosti napostiti, a nije to učinio iz nemara, njegovi nasljednici su dužni da za njega dadnu otkup ili da za njega naposte. U ovom smislu se tumače riječi Vjerovjesnika, s.a.v.s: „Ko umre, a ostao je dužan napostiti, postit će za njega njegov staratelj.“[6]


    Druga vrsta bolesti je ona u čije izlječenje nema nade, kao osobe koje boluju od karcinoma, ili zatajenja bubrega, a neka nas Allah od svih njih sačuva. Ovakve osobe će prekinuti post, a za svaki propušteni dan nahraniti po jednog siromaha.


    Ispravno i utemeljeno davanje hrane podrazumijeva polovinu sa'a (1,5 kg) pšenice, ili neku drugu vrstu hrane koja se koristi u dotičnom području. Svakom siromahu će se dati za jedan dan. Ukoliko bi napravio hranu i pozvao onoliko siromaha koliko dana nije postio bilo bi mu dozvoljeno i ne bi za to bilo smetnje, inšaAllah Te'ala.


    Allahovi robovi, ukoliko bolesnik posti podnoseći teškoće posta, njegov post je ispravan, ali je ipak ostavio šerijatsku olakšicu koju Allah Uzvišeni voli, jer je On Svojim robovima dao olakšice iz Svoje pažnje i brižnosti prema njima. Uzvišeni Allah voli da se koriste olakšice, kao što voli da se izvršavaju obaveze. Bolesnika mogu snaći štete ukoliko posti. Uzvišeni Allah kaže:


    „i sami sebe ne ubijajte! Allah je, doista, prema vama milostiv!"[7]“

    i u vjeri vam nije ništa teško propisao.” [8]

    Treći uslov obaveznosti posta muslimanu je da boravi kod kuće i da ne bude na putovanjnu na kojem mu se dozvoljava prekidanje posta i skraćivanje namaza. Ova olakšica se ostvaruje na putovanju većem od 84 km, prema mišljenju velike većine islamskih učenjaka.


    Putniku je dozvoljeno prekidanje posta, pa makar putovao avionom ili ugodnim autom. Ovo je Allahova milost i olakšanje Njegovim robovima, jer kao što Vjerovjesnik, r, kaže: „Putovanje je jedan dio patnje.“[9] Putovanje uvijek sa sobom nosi poteškoće bez obzira koliko putevi i sredstva putovanja bila olakšana.


    Ukoliko bi putnik postio njegov post je ispravan i za njega, inšaAllah Te'ala, nema smetnje. Hamza el-Eselmi, r.a., rekao je: „Allahov Poslaniče, osjećam snagu da postim na putovanju, da li sam griješan ukoliko prekinem post?“ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: „To je Allahova olakšica, pa ko je prihvati dobro je, a ko želi da posti nema smetnje.“[10]


    Četvrti uslov obaveznosti posta muslimanu je da bude sačuvan od šerijatskih zapreka, a one su hajz (mesntruacija), nifas (poslijeporođajno čišćenje) vezano za ženu muslimanku. Nije ispavan post žene koja se nalazi u ova dva stanja. Zapravo, zabranjeno im je postiti i obaveza im je prekinuti post.


    Krv hajza i nifasa kvari post, pa ukoliko se pojavi ženi u toku dana posta, pa makar i pred sami zalazak sunca, pokvaren je post toga dana, pa joj je dužnost da naposti jedan dan umjesto toga. Ako se ne očisti,a zora je nastupila nije joj ispravan post tog dana, a ukoliko se očisti prije nastupanja zore njen post je ispravan.[11]


    Aiša, radijallahu anha, kaže: „Hajz bi nas zadesio u doba Vjerovjesnika, s.a.v.s, pa bi nam bilo naređeno da napostimo propuštene dane, a nije nam bilo naređeno da naklanjamo propuštene namaze.“[12]


    Post u šerijatskom smislu, Allahovi robovi, označava suzdržavanje od stvari koje ga kvare od nastupanja zore do kojom se ulazi u vrijeme obavljanja sabah namaza do zalaska sunca, s nijjetom činjenja ovog ibadeta radi Allaha Uzvišenog.


    Ko bude jeo, pio ili općio sa svojom ženom namjerno, bez prisile i zaborava, njegov post je pokvaren i obaveza mu je da se suzdrži od uzimanja hrane i pića ostatak toga dana, te da naposti jedan dan umjesto toga. Neće davati kefaret za jelo i piće. Uzvišeni Allah kaže:


    "Dozvoljava vam se da u noćima posta imate odnos sa ženama vašim; one su odjeća vaša, a vi ste odjeća njihova; Allah zna da sami sebe varate, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam; zato se sada sastajte s njima i žudite za onim što vam je Allah odredio; jedite i pijte sve dok budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, a potom upotpunite post, do noći; sa ženama ne općite dok ste u itikafu u džamijama; to su Allahove granice i ne približujte im se; tako Allah ljudima objašnjava znamenja Svoja, kako bi se Allaha bojali."[13] Crna i bijela nit su bjelina zore koja se razlikuje od crnila noći.


    Obaveza je onome ko spolno opći opći sa ženom u toku dana mjeseca ramazana dok posti i učini to namjerno, bez prisile, ili olakšice putovanja, da se iskupi za taj svoj postupak i pokaje se Allahu Uzvišenom zbog narušavanja svetosti ovog mjeseca.


    Iskup (kefaret) se navodi u hadisu Ebu Hurejre, r.a., koji kaže: „Neki čovjek je došao Vjerovjesniku, s.a.v.s, i rekao: „Propao sam, Allahov Poslaniče!“ Poslanik, s.a.v.s, ga upita: „A šta te je uporpastilo?“ Reče. „Imao sam odnos sa svojom ženom u ramazanu.“ Upitao ge je: „Imaš li mogućnosti da otpustiš roba?“ Reče. „Ne.“ Upita ga: „A imaš li mogućnosti da postiš dva mjeseca uzastopno svaki dan?“ Odgovori: „Ne.“ Upita: „Možeš li nahraniti šezdeset siromaha?“ Odgovori: „Ne.“ Potom je sjeo, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s, donio veću košaruv hurmi. Rekao mu je: „Podijeli ovo kao sadaku.“ Čovjek upita: „Pa ima li iko u ovoj Medini siromašniji od nas i u većoj potrebi od nas?“ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, se nasmija tako d amu se ukazaše njegovi kutnjaci, a potom mu reče: „Idi i nahrani svoju porodicu.“[14] Obaveza je otkupiti se i mužu i ženi ukoliko je žena dobrovoljno stupila u odnos sa mužom. A ukoliko je bila prisiljena, obaveza je samo mužu otkupiti se. Žena neće biti sankcionisana otkupom osim što će napostiti taj dan.


    Od stvari koje kvare post su namjerno povraćanje koje označava da čovjek isprazni svoj želudac od hrane i pića tako što će staviti prst u svoja usta ili namjerno se izložiti onome što će izazvati povraćanje. Ovakav postupak kvari post i obaveza je napostiti taj dan. Onaj koga povraćanje nadvlada nenamjerno, post mu je ispravan i nije dužan napostiti taj dan. Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: „Koga povraćanje nadvlada neće napostiti, a ko izazove povraćanje dužan je napostiti.“[15]

    Od stvari koje kvare post jeste i hidžama koja označava uzimanje krvi sa glave ili bilo kojeg dijela tijela. Poslanik, s.a.v.s, kaže: „Prekinuo je post i onaj koji pušta krvi i onaj kome se pušta krv.“[16] El-Buhari, Allah mu se smilovao, kaže: „O ovoj temi nema vjerodostojnijeg hadisa.“ Takožer, propisu hidžame, vezano za post, se može priključiti i puštanje krvi iz tijela na bilo koji način, ili dobrovoljno davanje krvi koje šteti postaču i slabi njegovo tijelo.


    Ukoliko bi krv izašla na nos, ili nakon vađenja zuba, ili iz rane, ili se uzela iz vene radi analize, time se ne prekida post niti se nanosi šteta postaču. Najbolje bi bio da se postač svega toga sustegne čuvajući ispravnost svoga posta.


    Allahovi robovi, ovo su poznate stvari koje kvare post, a pod njih spada sve ono što je u njihovom značenju: hranjive infuzije i injekcije s kojima čovjek biva neovisan o hrani i piću kvare post, jer nose značenje jela i pića. Ejakulacija čovjekovom željom, bez spolnog općenja, tako što se žena poljubi, dotakne, ili vršio onanisanje njenom rukom, ili stalno gledao u ono što je zabranjeno u vidu slika i filmova kvari post. Obaveza je takvome da se pokaje i naposti, jer sve ove spomenute stvari su u značenju spolnog odnosa, ali iskup za spolni odnos u ovom slučaju nije obavezan. Ejakulacija prilikom spavanja ili samim razmišljanjem ne kvari post i nije obaveza napostiti taj dan.


    Bojte se Allaha, Allahovi robovi, i sustežite se od ovih stvari koje kvare post. Znajte, Allah vam se smilovao, postoje i stvari koje kvare post i umanjuju njegovu vrijednost i poništavaju nagradu za njega, a one nisu fizičke. To je svaki postupak, ili zabranjeni govor koji nije dozvoljen kada se i ne posti, kao što je ogovaranje, prenošenje tuđih rijči, vrijeđanje, gledanje zabranjenih slika, razvratnih filmova, slušanje muzike, muzičkih instrumenata, svirala. Sve to je zabranjeno i utiče na ispravnost posta i direktno iziskuje grijehe. Post nije samo ostavljanje hrane i pića, već je daleko uzvišeniji i veći.


    Zato, muslimanu, boj se Allaha i zato nemoj svoj dan koji postiš izjednačiti sa danom u kojem ne postiš. Neka s tobom posti tvoj jezik, srce i pogled od harama.


    Neka Allah i meni i vama dadne blagoslov u učenju Kur'ana. Neka nam dadne koristi iz njegovih ajeta i mudre opomene. Rekoh ono što čuste i tražim oprosta od Allaha, pa i vi ga tražite i Njemu se kajte, jer On uistinu oprašta i Samilostan je.





    Druga hutba




    Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, svjedočim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog, koji sudruga nema. Svjedočim d aje Muhammed Allahov rob i poslanik – neka ga Allah blagoslovi i dadne mu mir, njegovoj porodici i svim ashabima.


    A zatim :


    O ljudi, bojte se Allaha Uzvišenog, zahvaljujte Mu, pokoravajte Mu se i znajte da vas On stalno nadgleda. Također, znajte da ćete se sa Njim susresti, pa zato čuvajte svoj post od besmislica, griješenja i spolnog općenja na bilo koji način. Približavajte se Allahu Uzvišenom dobrim djelima. Iskoristite dane i noći ovog plemenitog mjeseca u onome što će vam donijeti uspjeh ulaska u Džennet i spas od vatre, ukoliko Allah bude htio.


    Allahovi robovi, znajte potom da je Uzvišeni Allah Svojim robovima postačima dao blagodat olakšanja i otklonio neugodnosti i poteškoće od njih. Islam je vjera olakšavanja i blagosti. Zato je Uzvišeni Allah Svojim robovima postačima dao olakšicu u nekim okolnostima koje se ne dešavaju njihovom voljom, ili ih čine iz zaborava, ili ne utječu na fizičku i značenjsku suštinu posta.


    Od ovih šerijatskih olakšica su: onaj ko našeto pojede ili popije u zaboravu, a posti – post mu je ispravan i nije pokvaren. Nije dužan napostiti taj dan. Međutim, kada bude znao i prisjeti se da posti, a u ustima bude imao nešto hrane ili pića, obavezan je to da izbaci. Isto tako, obaveza je muslimanima kada ga vide u takvom stanju da ga opomenu da se nalazi u postu dana mjeseca ramazana.


    Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s: „Ko posti, pa nešto pojede ili popije iz zaborava neka nastavi postiti jer ga je Allah nahranio i napojio.“[17]


    Ko osvane u stanju džunupluka poslije spolnog odnosa ili noćne ejakulacije, ili je u potrebi da se okupa nakon čišćenja od hajza i nifasa, započet će post i neće snositi nikakve posljedice, a poslije toga će se okupati, kao što je potvrđeno vjerodostojno od Vjerovjesnika, s.a.v.s..


    Ispiranje usta i nosa postaču je dato kao olakšica pod uslovom da u tome ne pretjeruje iz opravdane bojazni da ne bi nešto vode došlo do njegovog grla i prekinulu njegov post. Poslanik, s.a.v.s, je rekao Lukajtu b. Sabreu: „I što više ispiraj usta i nos, osim ukoliko si postač.“[18] Ibn Kudame, Allah mu se smilovao, kaže: „Ukoliko ispere nos i usta prilikom uzimanja abdesta, pa nešto vode uđe u njegovo grlo nenamjerno i ne pretjerujući u ispiranju usta i nosa, onda neće ničim biti terećen. To se prenosi od Ibn Abbasa, r.a..“


    Također, Allahovi robovi, postaču je dozvoljeno da stavi surmu, da stavlja kapi u uči ili oči, svejedno osjetio ukus toga u svome grlu ili ne zato što oči i uši nisu prolazi do utrobe. Enes b. Malik, r.a., sluga Allahovog Poslanika, s.a.v.s, je stavljao surmu dok je postio.


    Postaču je također dozvoljeno da upotrebljava posebne lijekove za astmu koje se uzimaju ušmrkavanjem – ukoliko postoji potreba za njima i ukoliko je ljekar koji je izdao ovakav recept povjerljiv u vjeri i poznat po svojoj profesionalnoj odgovornosti – shodno fetvi koju su izdali poznati islamski učenjaci.


    Također, dozvoljeno mu je da poljubi svoju ženu, zagrli je ili dodirne ukoliko je u mogućnosti da sebe obuzda. Vjerodostojno se prenosi od Aiše, radijallahu anha, da je rekla. „Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi ljubio dok je postio, i dodirivao dok je postio, ali on je svoje emocije mogao obuzdati.“[19] Omer b. El-Hattab, r.a., kaže: „Jednoga dana su moje emocije uzavrele, pa sam poljubio ženu dok sam postio. Potom sam otišao Vjerovjesniku, s.a.v.s, i rekao: „Danas sam uradio golemu stvar, poljubio sam dok sam postio.“ Allahov Poslanik, s.a.v.s, mu reče: „Šta misliš kada ispireš usta vodom dok postiš?“ Odgovorih: „Nema smetnje za to.“ Allahov Poslanik, s.a.v.s reče: „Pa zašto onda pitaš?“ tj. Zašto postavljaš pitanje, jer je želio da mu objasni da je ovakav postupak dozvoljen.[20]


    Također, postaču je dozvoljeno da se okupa s ciljem umanjivanja žeđi ili vrućine i sl. , pa makr to bilo na nekoliko trenutaka prije zalaska sunca. Abdurrahman b. Ebi Bekr od nekih Vjerovjesnikovih ashaba prenosi da je rekao: „Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, na El-Ardžu kako zbog žeđi ili vrućine sipa vodu na svoju glavu.“[21] Postaču je dozvoljeno ono od čega se ne može sačuvati, kao što je gutanje pljuvačke, uskovitlane prašine na putu i sl. Ibn Abbas, r.a., kaže: „Nema smetnje da se kuša hrana poput sirćeta ili nečega što se želi kupiti.“ Također, dozvoljeno je ženi da po potrebi kuša hranu koju spravlja pod uslovom da ništa od te hrane ne uđe u grlo i utrobu, već smao da je kuša svojim jezikom.


    Allahovi robovi, također, postač ima pravo na korištenje misvaka što je pohvalno i utemeljeno u svakom vremenu. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Kada ne bih otežoa svome ummetu (ljudima) naredio bih im da koriste misvak prije obavljanja svakog namaza.“[22]


    Hadis koji se prenosi od Alijja, r.a.,: „Kada postiš koristi misvak ujutro, ali ne i poslije podne“ – prenosi ga El-Bejheki i Ed-Darekutni – je veoma slab, tako da se ne koristi kao dokaz, već je u sunnetu Poslanika, s.a.v.s, zabilježeno da je redovno koristio misvak u svim okolnostima, pa tako neam razlike između vremena kada se posti i kada se ne posti.


    Muslimani, bojte se Uzvišenog Allaha, donosite salavat i selam na onoga na koga vam je naredio Allah da ih donosite, kada kaže:


    „Allah i meleci Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!"[23]


    Allahu moj, blagoslovi Muhammeda i Muhammedovu porodicu kao što si blagoslovio Ibrahima i Ibrahimovu porodicu i blagodari Muhammeda i Muhammedovu porodicu kao što si blagodario Ibrahima i Ibrahimovu porodicu. Ti si, uistinu, dostojan hvale i ponosa.


    Allahu, pomozi islam i muslimane, a prepusti samima sebi one koji napuštaju vjeru.


    Allahu, smiluj nam se, jer Ti si prema nama milostiv i nemoj nas kazniti, jer Ti to uvijek možeš.


    Allahu, učini bijelim naša lica na Dan kada će neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti.


    Allahu, ukaži nam počast, a nemoj nas poniziti, povećaj nam, a nemoj nam umanjiti, daj nam prednost a nemoj drugima nad nama je dati.


    Allahu, mi se Tebi utječemo od poniženja, nesreće, loše odredbe, zluradosti naših neprijatelja.


    Allahu, Tebi pripada zahvala sve dok ne budeš zadovoljan, i Tebi pripada zahvala poslije zadovoljstva i zahvala kada Si zadovoljan.


    Allahu, daj ovom ummetu razboritosti s kojom će oni koji su Ti pokorni biti ponosni, a nepokorni biti upućeni, s kojom će se naređivati dobro i odvraćati od zla. Slava Tebi pripada Gospodaru ponosa u odnosu na ono što oni iznose, neka je mir na sve poslanike i neka je zahvala Allahu Gospodaru svih svjetova.









    --------------------------------------------------------------------------------


    [1] El-Bekare, 183, 184.


    [2] Prenosi Ahmed, Ebu Davud i En-Nesai, a El-Albani kaže da je sahih


    [3] Prenosi El-Buhari


    [4] El-Bekare,184.


    [5] Prenosi Ebu Davud, Et-Tirmizi i En-Nesai, a El-Albani kaže da je sahih


    [6] Buharija i Muslim


    [7] En-Nisa, ajet 29.


    [8] El-Hadždž, 78.


    [9] Buharija i Muslim


    [10] Muslim


    [11] Pod čišćenjem se ovdje misli na prestanak krvi hajza i nifasa, jer žena koja prije nastupanja zore uoči da je krv prestala, pa se okupa nakon nastupanja zore, njen post je važeći. (nap.prev.)


    [12] Muslim


    [13] El-Bekare, 187.


    [14] Prenosi ga skupina sabirača Sunena i Sahiha


    [15] Prenosi Ebu Davud, Et-Tirmizi, Ibn Madže, Ahmed, a hadis je vjerodostojan


    [16] Prenosi Ebu Davud, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibn Madže



    [17] Muttefekun alejhi


    [18] Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed, Albani kaze da je vjerodostojan


    [19] Ebu Davud, a osnova ovog hadisa se nalazi u Buhari i Muslimu


    [20] Ahmed, Ebu Davud, Bejheki sa ispravim lancem prenosilaca


    [21] Ahmed i Malik sa ispravnim lancem prenosilaca


    [22] Buharija i Muslim


    [23] El-Ahzab, ajet 56.

Share This Page