Godišnji servis imana

Haris88

Junior Member
Stiže nam dragi gost. Ramazan je opet pokucao na vrata naših grješnih života. Kao treptaj oka, ili malo manje, proðe još jedna godina našeg dunjalučkog bivstvovanja. Nafaka koja nam je Allahovom odredbom dodijeljena da je potrošimo na ovom svijetu, sve je manja. Naši životi sazdani od godina, sedmica, minuta i sekundi, svakog se trena bespovratno osipaju, i zauvijek brišu sa kalendara našeg života.

Mudro reče Hasan el-Basri, r.h.:

''O sine Ademov, ti si doista vrijeme,

pa kada prođe dan, nestao je dio tebe.''


(Sijer E'alam En-nubela, 4/585)

Tragovi vremena koje neumorno galopira, duboko su urezani na našem fizičkom i psihičkom zdravlju. Starimo, sijedimo, slabije pamtimo. Proces je to koji ne mogu zaustaviti ni estetske korekcije slavnih doktora, ni čudotvorni proizvodi nadriljekara i bjelosvjetskih šarlatana, niti svi foto-šopovi najsavremenijih računara. Svi mi, junački ili kukavički, snažno jurišamo ka mjestu i datumu svoje pogibije. Kabur nam je svima odredište. Taj rov u kojem će neminovno skončati i vojnici i službenici, i vladari i sekretari, i bogataši i siromasi, posljednje je utočište naših duša i tijela na ovome svijetu. A na taj dan kada nas prema mezaru ponesu:

''Kada se na tabutu povezeš, onda ćeš zaboraviti

i mazge i konje na kojima si običavao jahati

Na Sudnjem danu, kad ni imetak ni sinovi od koristi neće biti,

a zbog stiska u kaburu, i prvu bračnu noć, ti ćeš zaboraviti.''


(Divan imama Šafije, str. 71.)

Ima li neko da je spreman za ovu vožnju u jednom pravcu?

Svake godine automobil obavezno mora na servis, kuća zahtijeva krečenje i generalno čišćenje, a i naše tijelo sistematski pregled kod doktora. O tome većina ljudi uredno i pedantno brine i vodi računa. Zapitamo li se šta je sa našim imanom (vjerovanjem)? Je li ga šta oštetilo ili poderalo? Ima li na njemu kakvih rupa koje bi obavezno trebalo zakrpiti i, prije totalnog urušavanja, što prije sanirati?

A iman se itekako može izlizati, istanjiti i pohabati, poput odjeće koja se, u zavisnosti od kvaliteta, nakon dužeg ili kraćeg nošenja podere. Svjedoči nam to Allahov miljenik i odabranik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, koji kaže:

''Zaista se iman troši i haba u vama kao što se haba odjeća (kada se od starosti prorijedi), zato molite Allaha da obnovi iman u vašim srcima.'' (Hakim u Mustedreku, 1/4, Albani ga je ocijenio dobrim. Vidjeti: Es-sahiha, br. 1585.)

Imanu štete grijesi, a svi mi griješimo. Ponekad nesvjesno, a Boga mi ponekad i svjesno. Prenosi Ibn Abbas, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

''Ne postoji ni jedan (Allahov) rob, vjernik, a da nema grijeh koji čini s vremena na vrijeme, ili grijeh u koji će upasti i kojeg se neće otarasiti sve dok ne napusti dunjaluk. Uistinu je vjernik po svojoj prirodi sklon da upadne u iskušenje, sklon da zaboravi, ali sklon i da se kaje, pa kada bude opomenut, on se podsjeti i pouku primi…'' (Taberani. Vidjeti: Sahihul Džami'a br. 5735)

Svi smo mi manje ili više poprilično oštetili svoj iman u prošloj godini. Poderali smo ga, između ostalog, grješnim pogledima i ružnim govorom, a nemaran odnos prema našem Gospodaru i ibadetima kojima nas je On zadužio, kod mnogih je toliko umanjio njihovu bogobojaznost da nakon učinjenog grijeha skoro da ni grižnju savjesti ne osjećaju. Mnogi će se prije nego što grijeh učine, raspitati o njemu: ''Je li veliki ili mali, kolika je kazna za njega…?'', ne s ciljem da ga se klone i izbjegnu, već s namjerom da ga urade. Neke čak ni to ne interesuje, već kad grijeh nanijete, onda ga i učine, pa sebi, uz šejtansko došaptavanje, lažno obećaju da će se nakon njega pokajati, jer ''Allah je milostiv i On sve prašta''.

Davno je rekao Enes b. Malik, r.h., obraćajući se svojim savremenicima:

''Vi činite djela koja su u vašim očima tanja od dlake, a mi smo ih u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, smatrali onim što čovjeka upropaštava.'' (Buharija, br. 6492)

Od tada je mnogo vremena prošlo. Šta li bi nama danas rekao?

Ramazan je pred nama. Idealno vrijeme da napravimo ''generalku'' na našem imanu (vjerovanju) i i'tikadu (ubjeđenju). Hajde da u ovom časnom mjesecu Allahove milosti i oprosta pokušamo sanirati oštećenja koja smo zbog naših grijeha pretrpjeli. Neka ovih 29 ili 30 dana najodabranijeg mjeseca budu period koji ćemo ispuniti ibadetom i dobrim djelima. Neka naši ramazanski dani budu sustezanje od jela i pića, ali i od svega onoga što je naš Gospodar zabranio, a neka ramazanske noći budu ispunjene dobrovoljnim namazom i učenjem Kur'ana. Obrišimo jednom zauvijek prašinu koja se nagomilala na našim Mushafima, koje poput antikviteta ''čuvamo'' visoko na ormarima, daleko od naših očiju i srca, a uz ramazan ih se sjetimo. Ta prašina nije uzrokovana ničim drugim do prašinom grijeha koja se u debelom sloju nataložila na našim grješnim srcima. Znamo mnogo štošta o ramazanu i njegovim blagodatima. Pokušajmo o tome istinski razmišljati i sa tim se saživjeti. U ramazanu se šejtani stavljaju u okove, ali naše strasti i zlo na koje nas navodi naša duša, sami moramo okovati i u tamnicu zatvoriti. Post koji sputava niske strasti zasigurno će nam u tome pomoći. Na ramazanske blagodati i propise podsjećajmo druge, ali nemojmo zaboraviti sami sebe:

«Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu učite? Zar se opametiti nećete?»
(El-Bekare, 44.)

Nemojmo biti:

''Poput onoga ko tuđu odjeću na pranje odnosi,

a odjeća njegova prekrivena smradom i nečisti.''


(Divan imama Šafije, str. 71)

Budimo polaznici ramazanskog kursa na kome se i tijelo i duša uče kako robovati Allahu, a ne dunjaluku i strastima. Potrudimo se da na ovom sezonskom tečaju, na kome pravo učešća imaju svi vjernici, ostvarimo što bolje i vrednije rezultate. Jer jedno je sasvim sigurno – već naredne godine mnogi od nas ramazan neće dočekati.


Amir Durmić

Minber.ba
 

Haris88

Junior Member
U susret ramazanu 1430.

Braćo i sestre, u islamu! Danas 23. ša'bana 1430. godine po hidžri, što odgovara 14. avgustu 2009. godine, hutbu sam naslovio sa «U susret ramazanu 1430.h. / 2009.g.». Tema za koju sam se opredijelio je sama po sebi nametnuta, obzirom da sa akšamom i teravih-namazom u naredni četvrtak uveče uz Allahovu, dželle še'nuhu, pomoć ulazimo u mubarek mjesec ramazan, mjesec: Allahove, subhanehu we teala, neizmjerne milosti, mjesec Kur'ana, koji je „uputa svjetovima“, Noći Kadra, koja je vrijednija od hiljadu mjeseci, bitke na Bedru, oslobađanja Meke i drugih značajnih događaja iz historije islama, mjesec međusobne solidarnosti, mjesec iftara i sehura, mjesec pojačanog ibadeta i raznih ljepota koje ga krase.

Kaže Allah, subhanehu we teala, u 183. ajetu Sure El-Bekare:
"O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni." (Suretu El-Bekare, 183)
Citiranim ajetom Allah, subhanehu we teala, naređuje ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem, post, koji je bio naređen i prošlim narodima, a cilj posta je bogobojaznost. Neka zbog toga predstojeći ramazan bude mjesecom naše iskrene bogobojaznosti i odluke da sve što radimo bude samo u Allahovo, dželle še'nuhu, ime i radi postizanja Njegova, subhanehu we teala, zadovoljstva!

Dalje Allah, subhanehu we teala, u 184. ajetu Sure El-Bekare kaže:
"I to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite." (Suretu El-Bekare, 184)

U prvo vrijeme islama, post je bio propisan po tri dana, u svakom mjesecu, da bi se taj propis potom derogiralo i zamijenio postom mjeseca ramazana.

Rekao je Muaz ibn Mes'ud, radijallahu anhu: "Ovaj post bio je šerijatski određen još od vremena Nuha, alejhis-selam, sve dok to Allah, dželle še'nuhu, nije dokinuo i zamijenio ga postom mjeseca ramazana. Bilo im je propisano: “Kada neko klanja večernji namaz i ode na spavanje, zabranjeni su mu hrana, piće i žene, do istog vremena."

Slijedeći ajet Sure El-Bekare govori o tome da je u mjesecu ramazanu počela objava Kur'ana, a zatim Allah, dželle še'nuhu, ponovo naređuje post, te da oni koji su bolesni ili na putu naposte propuštene dane. Ajet završava riječima da Allah, subhanehu we teala, vjernicima želi olakšati, a ne otežati...

Nakon ova tri ajeta u kojima se govori o propisima posta, u 186. ajetu se govori o primanju dove onoga koji se obrati Allahu, dž.š., da bi već u slijedećem ajetu ponovo govorio o propisima vezanim za post. Smještanje ovog ajeta u ovaj kontekst daje poruku da je dova pogotovo u ramazanu kabul. To je ujedno poziv za vjernike da se iskreno obraćaju svome Gospodaru i da se nadaju Njegovoj pomoći.

"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam sigurno blizu: odazivam se dovi onoga koji čini dovu, kada Mi se obrati. Zato neka se oni pozivu Mome odazovu i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu!" (Suretu El-Bekare, 186)

Muhammed, sallallahu alejhi we sellem, u hadisu spominje trojicu ljudi, kojima se dova ne odbija, a jedan od njih je i postač dok se ne iftari:
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: »Trojici se dova ne odbija: postaču dok se ne omrsi, pravednom vladaru i mazlumu (onome kome se čini nepravda). Nju Allah uzdiže iznad oblaka i otvara joj nebeska vrata i kaže Gospodar: "Tako Mi Moje Veličine i Uzvišenosti, pomoći ću ti, makar malo pričekao!" (Tirmizija)
Prenosi Selman, radijallahu anhu: "Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, nam se obratio na kraju mjeseca ša'bana, rekavši: "Ljudi, dolazi vam veliki, mubarek mjesec. U njemu je noć vrijednija od hiljadu mjeseci. Allah, dželle še'nuhu, je u tom mjesecu strogo naredio post, a noćni namaz (teraviju) je učinio dobrovoljnim. Ko se Allahu, dželle še'nuhu, u njemu približi kakvim dobročinstvom, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu. Ko obavi farz u njemu, kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. On je mjesec strpljivosti, a nagrada za nju je džennet. To je mjesec pomaganja i mjesec u kojem se povećava nafaka vjernika. Ko u njemu priredi iftar i nahrani postača, biće mu to uzrokom za oprost grijeha i oslobađanje od vatre, a dobiće i nagradu postača bez umanjenja nagrade postaču." Tada ashabi rekoše: "Poslaniče! Nismo svi u mogućnosti nahraniti postača!?" Muhammed, ssallallahu alejhi we sellem, reče: "Ta nagrada pripada i onome kod koga se postač omrsi hurmom, gutljajem vode ili gutljajem mlijeka. To je mjesec čiji je početak milost, sredina oprost, a kraj oslobađanje od vatre. Ko olakša svome potčinjenom u tom mjesecu, Allah, dželle še’nuhu, će mu oprostiti grijehe i osloboditi ga od vatre. Nastojte u ovom mjesecu činiti četiri stvari; dvije sa kojima ćete steći Allahovo, dželle še’nuhu, zadovoljstvo i dvije koje su vam neophodne. Dvije stvari kojima ćete steći Allahovo, dželle še’nuhu, zadovoljstvo su: šehadet (svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha, dželle še’nuhu,) i da od Njega tražite oprost. Dvije druge stvari koje su vam neophodne jesu: da Allaha, dželle še’nuhu, molite za džennet i tražite zaštitu od vatre. Ko napoji postača, Allah, dždželle še’nuhu, će ga napojiti sa moga izvora, tako da nakon toga neće ožedniti i kao takav će ući u džennet!" (Ibn Huzejme)

Braćo i sestre, da li i mi spremno dočekujemo ovogodišnji ramazan, sa ciljem da se u njemu približimo našem Gospodaru i zaslužimo Njegovu milost? Da li će se i kod nas iftariti siromasi ili će naši iftari biti poslovne večere, za ugledne i uticajne pojedince? Da li ćemo u ramazanu obavljati farzove kako treba i hoćemo li čuvati džemat?!

Braćo i sestre, iskreno u ime Allaha, dželle še'nuhu, postimo mubarek mjesec ramazan, molimo Uzvišenog Gospodara za pomoć ugroženim i obespravljenim muslimanima i svim ugroženim ljudima, čuvajmo se u ramazanu svih grijeha, pomozimo siromahe, nahranimo postače, dajmo sadekatu-l-fitr, očistimo imetke kroz zekjat, učimo, podučavajmo i slušajmo Kur'an, natječimo se u činjenju dobrih djela, tragajmo u posljednjoj trećini ramazana za Noću Kadra, koja je vrijednija od hiljadu mjeseci i nadajmo se Allahovoj, dželle še'nuhu, milosti!!!

Gospodaru, podari skoru pobjedu svim ugroženim i obespravljenim muslimanima, ne iskušavaj nas sa onim što nećemo moći podnijeti, učini nas od onih koji se iskreno kaju za učinjene grijehe, primi od nas post, namaze i ostala dobra djela u mubarek ramazanu, budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u džennetu, društvom sa: poslanicima, šehidima i dobrim ljudima!

Sarajevo: 23. ša'ban 1430.h. /14. avgust 2009. g.
Hutba: Džamija “Kralj Fahd”
Nezim Halilović Muderris
 

Haris88

Junior Member
Zlatni savjeti za doček ramazana

Zlatni savjeti za doček ramazana

Piše: Pezić Elvedin

Uzvišeni Allah u Svojoj časnoj knjizi, Kur'anu, poziva nas na meðusobno opominjanje i savjetovanje, te obavještava da će ono koristiti onima koji vjeruju. Rekao je Svevišnji Allah: ''Ti opominji – savjetuj, a opomena će, doista, koristiti vjernicima.'' (Ez-Zarijat, 55.) Postupajući po ovom ajetu, u ovom tekstu podsjetit ćemo se na neke činjenice, svima nama dobro poznate, kako bismo predstojeći blagoslovljeni mjesec ramazan iskoristili na što bolji način.

PRVI ZLATNI SAVJET

Na samom početku, prije bilo čega drugoga, ne bismo trebali zaboraviti da zahvalimo Uzvišenom Allahu na tome što nas je poživio do ove velike sezone dobra, što nam je omogućio da u zdravlju i veselju doživimo ovaj mubarek – blagoslovljeni mjesec ramazan.

Zahvalnost Allahu je svojstvo najodabranijih Allahovih robova, Njegovih poslanika.

Uzvišeni Allah, kada govori o Ibrahimu, a.s., opisuje ga na sljedeći način: ''Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim i bio je zahvalan na blagodatima Njegovim; On je njega izabrao i na Pravi put izveo'' (Pčele, 120 – 121).

I ne samo to, Uzvišeni Allah nareðuje Svom najodabranijem robu da bude zahvalan, pa kaže: ''A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: Ako budeš druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela će sigurno propasti, a ti ćeš izgubljen biti. Nego, Allahu se jedino klanjaj i budi zahvalan! (Skupovi, 65 – 66)
Zaista se tako ponašao i Allahov Poslanik, toliko je ibadetio da su mu noge oticale od dugog stajanja u namazu, pa kada je upitan o tome, kazao je: ''A zar da ne budem zahvalni Allahov rob.'' (Buharija i Muslim od Mugire ibn Šu'be, r.a.)

I na kraju, to je naredba Uzvišenog Allaha svim vjernicima: ''O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate!'' (Krava, 172.)

Takoðer, trebamo znati da se koristi zahvale Uzvišenom Allahu vraćaju nama, a Njemu, subhanehu ve te'ala, nije to potrebno. Rekao je Uzvišeni Allah: ''A Mi smo Lukmanu mudrost darovali: 'Budi zahvalan Allahu! Ko je zahvalan, čini to u svoju korist, a ko je nezahvalan – pa, Allah je, zaista, neovisan i hvale dostojan."' (Lukman, 12.)

Da spomenemo samo neke činjenice, svima nama dobro poznate, koje nam ukazuju na veličinu blagodati kojima nas je Uzvišeni Allah počastio.

Koliko je ljudi koji su zajedno sa nama postili prethodni ramazan, a ovog ramazana oni nisu sa nama? Šta bi oni dali, koliko bi platili, da imaju priliku da još jedan ramazan provedu u ibadetu i da na konto svojih dobrih djela pridodaju mnogo toga.

Koliko je onih koji su prošle godine mogli da poste mjesec ramazan, dok ove godine zdravstvene prilike im to ne dozvoljavaju?

Koliko je onih koji ne znaju ni koji je dan, a kamoli da znaju kada je nastupio mjesec ramazan, kada je sehur, a kada iftar, zato što su zatvoreni – nerijetko bespravno – u samicama u kojima ne znaju ni koji je dan, ni kada svane ni kada se smrkne?

Koliko je onih koji, povrh velike želje da poste, ne mogu postiti, jer jednostavno ne posjeduju ono čime bi sehurili niti ono čime bi iftarili, odnosno njihov cijeli život je post?

Koliko je onih koji ne mogu postiti jer im bezbjednosna situacija to ne dozvoljava, koji umjesto da slušaju sehurske i iftarske ezane, slušaju plotune VBR-ova, slušaju granatiranje neprijateljske avijacije, helikoptera, očekuju upade neprijateljske vojske u kuću?

Koliko je onih koji ne znaju kada nastupa mjesec ramazan, niti imaju namjeru da ga poste? Koliko je onih koji će i u ovom mubarek mjesecu pokazati da su toliko daleko od Allaha, od morala, od insanstva, da kada bismo napravili komparaciju izmeðu njih, njihovog ''modernog'' ponašanja i stvorenja koja nemaju razuma – životinja, vidjeli bismo da su ih životinje pretekle u mnogo čemu.

Pa zar ne bismo trebali biti zahvalni Allahu na svim blagodatima koje uživamo: uputa na prvom mjestu, mir, sloboda, zdravlje, sigurnost, posjedovanje uvjeta za post.

Kako iskazati svoju zahvalnost Uzvišenom Allahu?
Jednostavno, činjenjem onoga što nam je naredio i ostavljanjem onoga što je zabranio. Odlukom da ćemo postiti cijeli mjesec ramazan, na način kako to od nas traži ova vjera.

DRUGI ZLATNI SAVJET

Da bi insan bio svjestan veličine Allahovih blagodati prema njemu, treba da se na trenutak prisjeti vrijednosti mjeseca koji je pred nama.

Sjetimo se samo hadisa koji govore o vrijednosti posta mjeseca ramazana. Kazao je Allahov Poslanik: ''Ko isposti ramazan, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi.''

U drugom hadisu je kazao: ''Ko provede mjesec ramazan u kijamu, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi.''

U trećem hadisu je kazao: ''Ko provede noć Lejletul-kadr u ibadetu, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi.'' (Buharija i Muslim)

Svima je poznat hadis Ka'ba ibn Udžre, r.a., u kojem je spomenuo da je Allahov Poslanik jedne prilike kada se penjao na minber na prvoj stepenici kazao: ''Amin'', pa je isto to kazao na drugoj i trećoj stepenici. Kada je sišao, ashabi su začuðeno upitali Poslanika zašto je govorio te riječi, pa im je rekao: ''Došao mi je Džibril, a.s., kada sam bio na prvoj stepenici i kazao: 'Neka je daleko onaj koji doživi ramazan a ne bude mu oprošteno', pa sam rekao amin. Kada sam bio na drugoj stepenici, rekao mi je: 'Neka je daleko onaj u čijem prisustvu budem spomenut a ne donese salavat na mene', pa sam rekao amin. Kada sam bio na trećoj stepenici, rekao mi je: 'Neka je daleko onaj ko doživi starost roditelja ili jednog od njih, a oni ga ne uvedu u Džennet', pa sam kazao amin.'' (Hakim, vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani u ''Sahih Et-Tergibu'')

Svi znamo za hadis: ''Kada nastupi ramazan, otvore se vrata Dženneta, zatvore se vrata Džehennema, a šejtani se povežu u lance.'' (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, r.a.)

Allahu ekber, vrata Dženneta samo što se nisu otvorila, vrata Džehennema zatvorila, ima li onih koji žele da kupe kartu? Ima li onih koji žele da kupe kartu dok nije prošlo sezonsko sniženje, ramazanski popust?

To je mjesec u kojem je noć Lejletul-kadr, noć koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Ibadet u njoj vredniji je od ibadeta u drugih hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. Kazao je Uzvišeni Allah: ''Mi smo ga počeli objavljivati u Noći kadr – a šta ti misliš šta je Noć kadr? Noć kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.'' (Noć kadr, 1 – 5.)

Mnogo je drugih argumenata koji potvrðuju vrijednost mjeseca ramazana i njegovo mjesto kod muslimana, i to su stvari većinom nama poznate, ali je malo onih koji razmišljaju o veličini obećanih i spomenutih nagrada.

Kada se nama govori o Džennetu, kao da ne shvatamo da je u pitanju vječna nagrada, vječno uživanje, vječni užici!

Kada se govori o oprostu grijeha, mi kao da smo meleki i da za tom tematikom nemamo skoro nikakve potrebe, a Allahov Poslanik nam je potvrdio činjenicu da smo svi grješni, i da nam je svima potrebna Allahova milost, Njegov oprost. Svi smo mi svjedoci da svakodnevno počinimo mnogo grijeha, stoga je mjesec ramazan jedna veoma dobra prilika da se riješimo tog bremena, koje sigurno neće biti poželjno na Sudnjem danu.

S druge strane, u tom mjesecu je jedinstvena prilika da učinimo djela s kojima ćemo preteći narode koji su živjeli prije nas, koji su živjeli mnogo duže od nas. Ibadet u Noći kadr vredniji je od ibadeta u drugih hiljadu mjeseci u kojima nema te noći.

Pa zar se za ovakvu veliku sezonu dobra ne bi trebalo maksimalno pripremati?!

Mnogo toga nam je potrebno kako bismo ovu sezonu kvalitetno iskoristili.

Na početku, prije svega treba da se podsjetimo na propise koji se vezuju za poglavlje posta, kako u neznanju ne bismo počinili nešto što nas može skupo koštati, kao naprimjer da čovjek spolno opći sa ženom u toku dana u mjesecu ramazanu a bio je od onih koji su obavezni postiti. Takva osoba prvo mora napostiti taj dan, pa izdvojiti iskup, a to je oslobaðanje roba, ako to ne može, treba postiti šezdeset dana uzastopno, ako ni to ne može, onda treba nahraniti šezdeset siromaha.

Takoðer, čovjek se mora potruditi da ne čini grijeh koji će sigurno umanjiti nagradu posta, kao što je ogovaranje, laganje, prevara, gledanje u ono što nije dozvoljeno itd.

Allahov Poslanik je kazao: ''Koliko je postača koji od svoga posta nemaju ništa osim gladovanja, koliko je klanjača koji od svoga namaza nemaju ništa osim budnosti.'' (Ibn Madže, Nesai, Ibn Huzejme od Ebu Hurejre, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)

U drugom hadis kazao je Allahov Poslanik: ''Ko ne ostavi lažni govor i postupanje po njemu, Allahu nije potrebno da ostavlja hranu i piće.'' (Buharija od Ebu Hurejre, r.a.)

Da ne govorimo o tome koliko smo daleko od ovih smjernica Allahovog Poslanika, koje su izrečene prvim generacijama i svima onima koji su došli poslije njih!

TREĆI ZLATNI SAVJET

Čvrsta odluka da ćemo se maksimalno potruditi da ispostimo cijeli mjesec, tako da ako bi nam se nešto desilo u toku mjeseca, mi ćemo kod Gospodara imati nagradu kao da smo ispostili cijeli mjesec. Mnogo je argumenata koji ukazuju na bitnost čovjekove odluke u životu, a što potvrðuju riječi Allahovog Poslanika:

''Ko bude iskreno tražio od Allaha smrt na Njegovom putu, Allah će mu dati stepene šehida pa makar umro na postelji.'' (Tirmizi, Ebu Davud, vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)

''Vi niste prešli niti jednu dolinu, niti odabrali neki put a da odreðene osobe iz Medine nisu učestvovale s vama u nagradi, njih je spriječio validan razlog da krenu s vama u boj.'' (Ibn Madže, vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)
''Kada se razboli Moj rob ili otputuje, njemu se upisuje isto ono što je radio dok je bio zdrav i prije putovanja.'' (Buharija)

''Ko bude prakticirao klanjati namaz noću, pa ga prespava, to mu je Allahova sadaka, a njemu se upiše nagrada za namaz.'' (Nesai, vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)

ČETVRTI ZLATNI SAVJET

Čuvaj se, brate, dugačke nade i odgaðanja činjenja dobrih djela. Vjernik bi trebao da bude svjestan da kako god smo danas na vratima ovog velikog mjeseca, ove velike sezone dobra, tako će za koji dan doći vijest da je sutra dan Bajrama.

Prije nego što počne ramazan trebamo se dobro pripremiti za njegovo nastupanje, trebamo od samog početka ramazana provoditi vrijeme u ibadetima, kako ne bi došao Bajram a mi još u nekom gafletu i nemaru, nesvjesni gdje i u kojem vremenu živimo.

Ako na sve to pridodamo činjenicu da trebamo biti svjesni da nam niko ne može garantovati da ćemo živjeti do sljedećeg ramazana, to bi trebalo da nam bude dovoljno da se maksimalno potrudimo da pokupimo sve bonuse u ovom mjesecu.

Mnogo je nas koji su, kada se završio prošlogodišnji ramazan, shvatili da su slabo iskoristili tu sezonu dobra, te su poželjeli da ramazan potraje. Evo, prilika nam se ponovo ukazuje, ali ne dozvolimo da nas zmija ujede dva puta iz iste rupe, jer Poslanik je rekao: ''Vjernik neće biti ujeden iz jedne rupe dva puta.'' (Buharija i Muslim)

Ako smo prokockali prošlogodišnji ramazan, i nismo znali da li ćemo doživjeti sljedeći, pa smo ga evo doživjeli, nemoj da to ponovimo i ove godine.
Trebali bismo prije ramazana obnoviti ugovore sa našim Gospodarom, okrenuti nove, bijele stranice u našim životnim defterima. Trebamo iskoristiti ovaj ambijent, zaključavanje i povezivanje šejtana, da se iskreno pokajemo Uzvišenom Allahu, da ovaj ramazan bude jedan novi početak u našem životu, da to bude naše novo raðanje.

Da pokušamo da se kroz ovaj ramazan naviknemo na normalan islamski život, da pokušamo kroz ramazan da se naučimo maksimalno iskorištavati vrijeme, da se naučimo kroz ramazan u kontinuitetu činiti dobra djela, koja će ostati sa nama i nakon ramazana.

Ako sada ne okrenemo novu stranicu, ako sada ne odlučimo da ćemo biti bolji, onda je naše srce zaista zamrlo.

Ako oni koji po cijelu godinu ne znaju za Allaha, niti za džamiju, mogu smoći snage u ramazanu pa prijeći preko džamijskog praga, pa zar mi ne možemo donijeti tu odluku da ćemo od početka ovog ramazana biti bolji nego prije. Da ćemo prestati ogovarati braću i sestre, da ćemo se meðusobno pomagati i voljeti, da ćemo više za vjeru davati i privreðivati, da ćemo više o ummetu brinuti, da ćemo manje grijeha činiti, da ćemo više s Kur'anom drugovati, da ćemo manje braći i sestrama zavidjeti, da ćemo više pažnje našim ukućanima, komšijama, rodbini, poznanicima posvećivati. Da ćemo više o smrti razmišljati, da ćemo manje vremena u besposlicama i ispred televizije boraviti, da ćemo više o vjeri učiti, da ćemo više Allahu dove upućivati, da ćemo...

Pa zar nam treba veći podstrek za pokajanje od činjenice da Uzvišeni Allah voli pokajnike, da se raduje njihovom povratu, da je obećao da će im grijehe oprostiti i da će njihova loša djela u dobra pretvoriti!

ŠESTI ZLATNI SAVJET

Iskoristi vrijeme ramazana da ljude koji samo u ramazanu dolaze u džamiju, i tada počnu sa prakticiranjem islama, podstakneš na iskrenu tevbu i pokajanje, da im pojasniš da nije dovoljno biti musliman samo u ramazanu, kao što ni bašti na kojoj bi bio snijeg jedanaest mjeseci ne bi koristilo da snijeg okopni samo jedan mjesec, tako isto ne koristi mnogo da čovjek samo jedan od dvanaest mjeseci provede u pokornosti Allahu, već se od nas traži da budemo pokorni tokom cijele godine.

Ne smijemo nikada zaboraviti da je to naša obaveza, a da nas za to čekaju velike nagrade.

SEDMI ZLATNI SAVJET

Pokušaj da shvatiš koristi i mudrosti propisivanja ovog velikog ibadeta, kako bi ti to povećalo želju za pokornošću.

Islamski učenjaci spomenuli su mnoge mudrosti, tajne, propisivanja posta. Neke zasigurno od najvećih mudrosti jesu: jačanje naše veze sa Svevišnjim Allahom, zatim naše bogobojaznosti, našeg osjećaja Allahovog neprestanog nadzora nad nama...

Pokušajmo te osjećaje iz ramazana prenijeti u svakodnevni život izvan ramazana. Prenesimo u svakodnevni život i osjećaj Allahovog nadzora, koji mi osjećamo tokom posta.

Onaj zbog kojeg si ostavljao hranu i piće, strasti, i ono što voliš, u trenucima kada te niko ne vidi osim Njega, Uzvišenog i Veličanstvenog, zašto zbog Njega ne ostaviti grijehe nakon ramazana u trenucima kada nas drugi opet ne vide.
Kao što je Uzvišeni Allah Živ i Vječan u ramazanu, isto tako je Živ i Vječan izvan ramazana.

Na osnovu čega praviti razliku???

OSMI ZLATNI SAVJET

Potrudi se maksimalno da pročitaš ili na bilo koji drugi način saznaš kako je izgledao život Allahovog Poslanika u ramazanu: kada i kako je sehurio, kako i kada donijeti namjeru za post, kako i kada je iftario, kako i koliko je ibadetio u ramazanu i izvan njega – kako bi ga slijedio u tome i kako bi iz ramazana izašao sa što više zaraðenih dobrih djela

Minber.ba
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Koji je naš cilj u Ramazanu

U IME ALLAHA,MILOSTIVOG,SAMILOSNOG!

Koji je naš cilj u Ramazanu

Da bi nekom život imao smisla on treba imati neki cilj na čijem ostvarenju bi trebao raditi. Ako bi neko živio bez određenog cilja ili zadatka onda bi njegov život bio ništavan. To je istinito za sve ljude, muslimane i nemuslimane. Međutim, za muslimane ovo pitanje je itekako značajnije, jer taj cilj treba obezbijediti Allahovo zadovoljstvo i garanciju za ulazak u Džennet na Budućem svijetu.
Na osnovu toga, pravi muslimani trebaju imati cilj za svoj cjelokupni život i individualne postupke koje svakog časa čine boraveći na Zemlji.
Niko ne može negirati činjenicu da je Allah stvorio i prilagodio stvorenja da bi mogli izvršiti svoju zadaću za koju su, zapravo, stvoreni. To se jasno primjećuje u sljedećem kur’anskom ajetu:
„Džine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju, Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da Me hrane“ (Ez-Zarijat: 56-57).

Uz to, Uzvišeni Allah pruža čovjeku razne prilike da bi Mu se povratio i pronašao pravi Put. Muslimanima je darovao mjesec Ramazan kao veliku priliku da uvećaju svoja dobra djela i da umanje loša, kako bi im to pomoglo da zarade raj na Budućem svijetu. Ramazan je mjesec u kome se dobra djela, iz Allahove milosti, mnogostruko nagrađuju. Zato je on idealna prilika da se prevaziđu životni posrtraji i šejtanove zamke.
Postavi sebi cilj u Ramazanu i daj sve od sebe da ga postigneš. Neka ti taj cilj bude da sebe spasiš od pakla i da uživaš u Allahovom zadovoljstvu i spasu tokom ovog blagoslovljjenog mjeseca.
Da bi postigao taj sladunjavi cilj moraš se osvrnuti na neke vrlo važne aspekte. Ti aspekti su sljedeći:

Post

Neka tvoj cilj ovog Ramazana bude da se suzdržiš od svega zabranjenog. Dakle, nemoj varati, lagati, ogovarati, otimati tuđe vlasništvo, buljiti u zabranjeno, itd. Vrlo je poznato da post ima tri stepena:

1. Suzdržavanje od hrane, piće i seksualnog odnosa (intimnog interkursa).

2. Čuvanje ušiju, očiju, jezika, ruku i cijelog tijela od grijehova.

3. Izbjegavanje bezvrijednih interesovanja i niskih razmišljanja, te ispunjavanje srca sjećanjem na Uzvišenog Allaha.

Dakle, šta te sprječava da budeš bliži Allahu i da postaneš jedan od rijetkih ljudi koji poste izvršavajući taj treći stepen?

Obavljanje noćne nafile

Neka bude tvoj cilj da ovog Ramazana obaviš najmanje osam rekata nakon jacije, a prije sabaha, pored obavljanja vitr namaza. Ne dopusti da te nešto spriječi da obaviš te dragocjene rekate svake ramazanske noći. Poslanik, a.s., je rekao:
Najako vam se preporučuje obavljanje noćne nafile (qiyamu-leyl), jer to bila praksa vaših vrlih prethodnika. Qiyamu-leyl vas približava Gospodaru, iskupljuje vaše grijehe, otklanja bolest iz tijela i sprejčava griješenje. (Buhari i Muslim)

Učenje Kur'ana

Nastoji da makar jednom pročitaš cio Kur'an u toku mjeseca Ramazana. Svakog dana prouči barem jedan od trideset džuzeva. U slučaju da ne učiš Kur'an baš pravilno nemoj očajavati jer i u tom slučaju ćeš zaraditi nagradu kod Allaha. A da bi poboljšao svoje učenje onda slušaj nekoga ko bolje uči od tebe ili preko snimka (cd, audio, video) ili putem radio stanice. Provođenje vremena u slušanju Kur'ana je isto od Boga nagrađeno i pohvaljeno djelo.

Održavanje rodbinskih veza

Tokom Ramazana moraš biti pažljiviji u održavanju rodbinskih veza i posjećivanju svojih rođaka, naročito onih koji su zbog životnih okolnosti bili odvojeni od tebe. Potroši nešto novca da bi se ponovo sa njima sastavio. Za to će ti trebati, hajde da kažemo, deset dolara. Zamisli, ova mala suma novca ti može pomoći da se sastaviš sa svojim rođacima ili rodbinom. To te isto tako može približiti Allahu Uzvišenom.
Čineći to, pokušaj da zapamtiš hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a., u kome je jedan čovjek pitao Božijeg Poslanika, a.s.:
„Allahov Poslaniče, ja imam rodbinu s kojom pokušavam uspostaviti odnose, ali oni taj odnos kidaju. Ja sam prema njima dobar a oni su prema meni loši. Ja sam prema njima ljubazan a oni su prema meni grubi.“ Na ovo on (Poslanik, a.s.), reče: „Ako je tako kako kažeš, onda si im, zaista, na njihova lica bacio vrući pepeo. Sa tobom će biti melek koji će te pomagati da budeš dominantan nad njima, sve dok budeš dosledan na tom (pravom putu).“ (Muslim)

Udjeljivanje milostinje (sadake)

Svakog dana u Ramazanu podijeli sadaku u ime Allaha. Nagrada za sadaku i sva druga dobra djela će biti umnogostručena. To je jedna blagodat ovog srećnog mjeseca. Prenosi se od Poslanika, a.s., da je rekao: „Udijeli milostinju, jer ti je ona garant za izbavljenje od vatre“ (Taberani). Međutim, ako ne možeš svakog dana udjeljivati sadaku, onda svaki dan sakupljaj koliko možeš pa najedno daji svakih deset dana.

Učenje zikra (prisjećanje na Allahovo postojanje)

Neka tvoj jezik stalno spominje Allaha. Spominjanje Allaha je jedan od najboljih bogoštovlja koje smo dužni prema Allahu činiti. To je, zapravo, najlakša vrsta bogoslužja. Priča o Hudejru, jednom od Poslanikovih, a.s., drugova koji je stalno spominjao Allaha tokom jedne bitke na početku islama, je dobar primjer nagrade koju je Allah dodijelio onima koji ga stalno spominju. Prenosi se da je Poslanik, a.s., zaboravio da Hudairu podari nagradu za putovanje, ali spominjanje Allaha mu je odstranilo potrebu za hranom za nekoliko dana, sve dok melek Džibril nije obavijestio Poslanika, a.s., u vezi njega. Poslanik, a.s., je nakon toga poslao drugog ashaba da ponese Hudairu potrebnu nadoknadu.

Učenje dove


Pravi musliman će u svakoj situaciji nastojati da iskoristi „oružje vjernika“, dovu (molba Allahu). To je istina za svaku situaciju u koju musliman zapadne u svakodnevnom životu. Tokom posta uči što više dova jer u tom stanju ćeš biti bliži Allahu i tvoje molbe će imati puno šansi da budu prihvaćene. Zato moraš učiti što više dova Allahu, ne zaboravljajući da se On odaziva na molbe onoga ko ga iskreno zamoli. Allah, dž.š., u Časnom Kur'anu kaže:
„A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu“
(El-Bekare:186)
Konačno, neka tvoj drugi cilj u Ramazanu bude da isprazniš glavu od stvari koje te mogu odvesti u pakao. A to ćeš postići čineći gore spomenute stvari koje su lahke.


http://nur-islam.com
 
Top