Pitanja i Odgovori

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Naklanjavanje propustenih rekata u dzematu

Pitanje: Kako ce covjek koji zakasni u dzemat klanjati propustene rekate?

Odgovor: Onaj ko zakasni na odredjeni broj rekata u obzir ce uzeti broj rekata na koje je stigao od prvog rekata koji je klanjao za imamom, a nakon sto imam preda selam klanjat ce propustene rekate. Dakle, slijedit ce imama u svemu dok on ne preda selam, zatim ce samostalno zavrsiti namaz. Na primjer, ako stigne na cetvrti rekat, slijedit ce imama na zadnjem sjedenju, pa ce, nakon sto imam preda selam, ustati na drugi rekat (imamov cetvrti rekat tretira kao njegov prvi rekat), zatim ce, poslije drugog rekata, sjesti na tesehhud, a nakon toga ce normalno zavrsiti svoj namaz kao da nije ni klanjao iza imama.

Isti je slucaj sa svim namazima, bez obzira na rekat na koji covjek stigne. Broj sjedenja se u ovom slucaju razlikuje od namaza do namaza, ali i od toga na koji je rekat covjek stigao. Prilika je napomenuti da se, po vecini ucenjaka, na rekat stize time sto se bar jednom izgovori predvidzeni zikr na ruku'u (subhane Rabbijel -azim), prije nego sto se imam pocne dizati sa ruku'a.

Mr. Safet Kuduzovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Bezrazlozno odgadjanje namaza osobina je licemjera

Pitanje: Da li je bezrazlozno odgadjanje namaza do njegovog zadnjeg vremena osobina licemjera? Molim vas da ono sto kazete potkrijepite dokazima iz Kur'ana i hadisa. Allah vas nagradio!

Odgovor:
Da, bezrazlozno odgadjanje namaza do njegovog zadnjeg vremena jeste osobina licemjera. Neki islamski ucenjaci pozivaju se na konsenzus pravnika o ovom pitanju. Uzviseni Allah o licemjerima kaze: "A kada ustaju namaz da obave, lijeno se dizu." Lijen covjek neklanja namaz u njegovom prvom vremenu, vec odgadja, kao kao i sve druge poslove.

Neki su ljudi usli kod Enesa b. Malika i primjetili da se priprema da klanja ikindija-namaz u prvom vremenu. Pitali su ga u vezi s tim, a on je odgovorio: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je: *To je namaz licemjera, i on s ikindija- namazom ceka zalazak sunca, pa kada ono bude izmedzu dva sejtanska roga, ustane i na brzinu klanja cetiri rekata, a Allaha u njima skoro da i ne spomene." Navedeni hadis jasno ukazuje da je odgadjanje namaza do isteka njegovog vremena svojstvo licemjera.

Mr. Safet Kuduzovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Je li obaveza prouciti ezan ukooliko se ne klanja u prvom namaskom vremenu

Pitanje: Ako namaz ne klanjam u njegovom prvom vremenu, jesam li duzan prouciti ezan?

Odgovor: Ezan je simbol dini-islama, i ne treba ga nikada izostavljati. Buharija i Muslim zabiljezili su da je Enes b Malik pripovijedao: "Kada bi dosao u neko mjesto, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sacekao bi zoru, i ako bi cuo ezan, otisao bi na drugu stranu, a ako nebi cuo ezan, napao bi stanovnike toga mjesta." Hadis jasno ukazuje na odliku i mjesto ezana u islamu.

Onaj ko klanja zasebno ili sa svojom porodicom u dzematu, proui ce ezan i ikamet. Ako to ne ucini, namaz ce biti ispravan, ali nije lijepo postupio. Kao dokaz islamski ucenjaci koriste hadis Ukbeta b. Amira el-Dzuhenija u kome stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se cudi pastiru koji na planinskom vrhu prouci ezan i klanja. Uzviseni Allah kaze (Svojim melekima): "Pogledajte Moga roba, proucio je ezan i uspostavio namaz, Mene se boji, oprostio sam mu i uveo ga u Dzennet" A Allah najbolje zna.
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Zikr nakon namaza

Pitanje: Koji zikrovi se uce poslije obaveznih namaza, i koji je njihov redosljed? Allah vas nagradio!

Odgovor: Nakon selama tri puta se izgovori estagfirullah, zatim se prouci: "Allahumme entesselam ve minkesselam, tebarekte ja zeldzelali velikram." Nakon se po trideset i tri puta izgovori: subhanAllah, elhamdulillah i Allahu ekber, sto se zaokruzi na sto rijecima: la ilahe ilellahu vehdehu la serike lehu... Potom se prouci Ajetul -kursija, pa tri zadnje sure.

Ko o tome zeli saznati vise detalja neka vidi knjigu "Svojstva Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, namaza", str.173-182 ili str.259-269 u novom izdanju.

Mr. Safet Kuduzovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Prekidanje namaza u slucaju nuzde

Pitanje: Kakav je odnos u vezi s prekidanjem namaza u slucaju nuzde? Ako sam, na primjer, na kijamu ili ruk'u, hocu li jednostavno prekinuti namaz i zamoliti za oprost pa po obavljenoj potrebi poceti iz pocetka? Allah vam podario najvise stupnjeve u Dzennetu!

Odgovor: Kada postoji serijatski validno opravdanje za prekidanje namaza dovoljno je predati selam na desnu i lijevu stranu, na osnovu Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "Kljuc namaza je abdest, njegov pocetak je tekbir, a zavrsetak selam." Ako nema dovoljno vremena da preda selam na obje strane, dovoljno je predati selam samo na desnu stranu, jer predavanje selama na desnu stranu je rukn namaza, za razliku od predavanja selama na lijevu stranu, sto je sunet.

Ibn Munzir poziva se na konsenzus islamskih ucenjaka o tome da je dopusteno predavanje selama na samo desnu stranu. Imam Davudi tvrdi: "Onaj ko preda selam na samo jednu (desnu) stranu, upotpunio je namaz po konsenzusu islamskih ucenjaka." Ako, pak, situacija zahtijeva brzu reakciju, dovoljno je srcem zanijetiti prekidanje namaza ili jednostavno reagirati shodno datoj situaciji.
Ovakav namaz mora se iznova zanijetiti i klanjati, a Allah najbolje zna.

Mr. Safet Kuduzovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Ucenje zikra izmedzu namaza prilikom njihovog spajanja

Pitanje: Kada spoji namaze, treba li putnik uciti zikr poslije svakog namaza ili je dovoljno da zikr prouci jednom? Takoder, ako covjek propusti neki namaz pa ga naklanja prije namaza cije je vrijeme vec nastupilo, hoce li zikr uciti poslije naklanjanog namaza ili samo jednom tj. nakon sto obavi oba namaza?

Odgovor: Kada spoji namaze, putnik ce prouciti zikr jednom, i to nakon zadnjeg namaza. A kada naklanjava, covjek treba uciti zikr za svaki namaz posebno, a Allah najbolje zna!

Mr. Safet Kuduzovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Vjerodostojnost hadisa o Jasinu

Pitanje: Šta kažete o hadisu: "Svaka stvar ima srce, a srce Kur'ana je Jasin"?

Odgovor: Više puta sam spominjao na predavanjima i u odgovorima da je ovaj hadis daif – slab i da ne postoji nijedan vjerodostojan hadis o vrijednosti sure Jasin. U našoj zemlji, a i u većini drugih zemalja umnogome je rašireno da ova plemenita sura ima određene vrijednosti, dotle da je raširenost tih predaja nadmašila i vjerodostojne hadise po pitanju čije vjerodostojnosti i prihvatljivosti se svi slažu. Ovaj hadis: "Svaka stvar ima srce, a srce Kur'ana je Jasin" prenosi se od skupine ashaba: 1. Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, kojeg je zabilježio Et-Tirmizi i smatrao ga hadisom – garib, 2. Abdullaha ibnu Abbasa, radijallahu anhuma, kojeg je zabilježio Ibnu Merdujje, 3. Ubejja ibnu K'aba, radijallahu anhu, kojeg je zabilježio El-Kadi'ijj u ''Eš-Šihabu'' i spomenuo ga Ibnul-Dževzi u ''El-Mevdu'at'', 4. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kojeg je zabilježio El-Bezzar i drugi. I nijedan od ovih hadisa nije vjerodostojan, na njihove mahane i slabosti ukazali su mnogi hafizi hadisa.



Sulejman b. Nasir el-'Ulvan
Burejda, 02.04.1422 h.god.

Preveo: Amir Smajić, hfz.
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
zikr na glas

Pitanje: Selam alejkum. Ponekada budem mujezin u jednoj džamiji. Ja proučim ezan i ikamet, međutim, kada se završi namaz, hodža mi kaže da zikrim naglas. Da li je to novotarija i da li pravim grijeh ako tako zikrim?

Odgovor: Ve 'alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Bismillah. El-hamdu lillahi Rabbil-'alemin. Ves-salatu ves-selamu 'ala nebijjina Muhammed ve 'ala alihi ve sahbihi edžme'in. Mnogobrojni su hadisi Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, koji ukazuju na na vrijednost samog ezana, kao i onoga ko ga uči; muezzina. Tako u hadisu Ebu-Se'ida el-Hudrija, radijallahu te'ala 'anh, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, je rekao: "Ništa neće, džin, čovjek ili nešto drugo, čuti glas muezzina a da mu neće svjedočiti na Sudnjem danu." (Buharija, 609.) U hadisu Mu'avije b. Ebi-Sufjana, radijallahu te'ala 'anhuma, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, je rekao: "Ljudi s najvećim vratovima na Sudnjem danu bit će muezzini." (Muslim, 387.) Imam En-Nevevi u svome komentaru na Muslimov Sahih (3/955.) komentarišući riječi "Ljudi s najvećim vratovima ..." spomenuo je više značenja od kojih su: 1) muezzini će biti ti koji će najviše priželjkivati i iščekivati Allahovu milost, a onaj koji nešto iščekuje isteže svoj vrat kako bi vidio očekivano; 2) kada ljudi na Sudnjem danu budu obliveni znojem i znoj im bude dopirao do određenih dijelova tijela, vratovi muezzina bit će izduženi kako im znoj ne bi dopro do usta; 3) bit će vođe i predvodnici, jer, Arapi bi svoje vođe i uglednike nazivali ljudima s najvećim vratovima; ..." i druga značenja. Takođe, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, učio je dovu da Uzvišeni Allah oprosti muezzinima. (Hadis je vjerodostojan: Ebu-Davud, 517; Tirmizi, 207; od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala 'anh.) Dakle, velika blagodat pripada onima koji budu učili ezan i ikamet pošto se i ikamet u hadisima Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, naziva ezanom: "Između svaka dva ezana je namaz." (Buharija, 624; Muslim, 838.) Tj. između ezana i ikameta. A Allah najbolje zna. Knjige fikha govore o šartovima ezana, njegovim sunnetima, osobinama muezzina, kao i greškama koje se čine tokom učenja ezana i na svakom muslimanu je da se upozna sa svim tim, budući da je ezan jedan od najvećih znakova vjere islama i na njemu se ustrajavalo od trenutka kada je propisan sve do smrti Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, noću i danju, na mjestu mirovanja i na putovanju. Nije poznato da se ovaj 'ibadet ikada ostavio i takav odnos prema njemu treba da ostane do Sudnjeg dana, a Allaha Svevišnjeg molimo da nas učvrsti na njegovom očuvanju.

Što se tiče zajedničkog zikra poslije namaza, on je novina u vjeri, a svaka novina u vjeri je novotarija i svaka novotarija je zabluda, ma kako je ljudi smatrali lijepom, kao što kaže Ibn-Omer, radijallahu te'ala 'anhuma (Šerh usuli 'itikad ehli-s-sunne vel-džema'at, 1/92.) Ono što je poznato od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, i njegovih ashaba jeste da su nakon završetka svojih namaza pri zikru podizali glas, međutim, to su činili pojedinačno, svaki za sebe spominjao bi Uzvišenog Allaha, a ne grupno. Od Ibn-Abbasa, radijallahu te'ala 'anhuma, se prenosi da bi se glas podizao u vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, kada bi ljudi završili svoje propisane namaze. (Buharija, 841; Muslim, 583.) (Muhammed b. Salih el-Usejmin, Fetava erkanil-islam, 340. Str.) Dakle, pojedinačni zikr bilo je ono što je činio Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, poslije svakog propisanog, obaveznog namaza. To je bila praksa pravednih halifa i ostalih ashaba, tabiina i svih koji su ih slijedili u dobru. Najbolja uputa jeste uputa Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem. Ko se raziđe sa njom i učini nešto na čemu nije bio Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, to mu se odbija, ne prima. Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, je rekao: "Ko u ovu našu vjeru uvede nešto što nije od nje, to mu se odbija!" (Buharija, 2697; Muslim, 1718) A najbolje pojašnjenje prakse Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, jesu postupci Ashaba. Oni su bili ljudi najčišćih prsa, najznaniji i najumjereniji, bez ikakvog pretjerivanja u vjeri ili pomanjkanja. Uzvišeni Allah ih je odabrao za drugove Svoga vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, odabrao ih je za utemeljivače i nosioce Njegove vjere. Zato poštujmo njihovo pravo. Držimo se njihovog puta. Doista, oni su bili na ispravnom putu. Uzvišeni Allah je rekao da je zadovoljan njima, tj. onome na čemu su oni bili od čistog tevhida, namaza, hidžre, zekata, posta, hadža, džihada i drugih djela. Kako da radimo djela koja oni nisu radili i da se opet nadamo Allahovom, subhanehu ve te'ala, zadovoljstvu?! Zar nismo svjesni riječi Uzvišenog Allaha: "Onoga ko se suprostavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i koji pođe putem koji nije put vjernika, pustit ćemo da čini šta hoće, i bacit ćemo ga u Dž*!ehennem, - a už*!asno je on boravište!" (Prijevod značenja En-Nisa', 115.)

Hasan el-Basri, rahmetullahi te'ala 'alejh, je rekao: "Onaj koji čini novotariju neće povećati svoj post i svoj namaz, a da ga to neće sve više udaljiti od Allaha, subhanehu ve te'ala!" (Predanje je vjerodostojno: Ibn-Veddah, 69.)

Hasan b. 'Atije, rahmetullahi te'ala alejh, je rekao: "Neće jedan narod uvesti neku novu stvar u svoju vjeru, a da Allah neće istrgnuti neki od sunneta njihove vjere i neće im ga vratiti sve do Sudnjeg dana!" (Predanje je vjerodostojno: Darimi, 98.)

Na osnovu izloženog i drugog, zajednički zikr nema osnove u islamu. Kao takav novotarija je i njegovo praktikovanje je grijeh. Onaj koji smatra suprotno, ili tvrdi da, iako je novotarija, treba ga činiti radi zajedničke koristi i očuvanja džemata, treba da donese dokaz. Onaj koji želi nagradu ezana i ikameta, ako mu se ne uslovljava da uči i zikr poslije namaza na spomenuti način, neka uči ezan i ikamet. U protivnom, ne bi trebao učiti ezan i ikamet, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve 'ala alihi ve sellem, je rekao: "Ono što sam vam zabranio u potpunosti ga ostavite, a ono što sam vam naredio, radite koliko možete." (Buharija, 6777; Muslim, 1337.) I svakako na svima nama je da molimo Svevišnjeg Allaha da prosvijetli prsa svih muslimana svjetlom Kur'ana i Sunneta.

Ve billahi-t-tevfik!
prof. Hajrudin Ahmetovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
izostavljanje namazkih sunneta

Pitanje: Da li namjerno izostavljanje sunneta spada u grijeh? Npr. da čovjek neće da klanja podnevski sunnet iz razloga što kaže da je to dobrovoljno i da nismo dužni svaki dan klanjati pritvrđene sunnete. Džezakumullahu hajr!

Odgovor:
Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
Prije svega neophodno je navesti definiciju “sunneta – nafile”. Termin sunnet (u ovom kontekstu – nafile) označava i koristi se za djelo koje čovjek ako učini bit će nagrađen, a ako ga izostavi neće biti grješan.
Na osnovu spomenutog, ne može se kazati da će osoba koja ostavi neke od sunneta dnevnih namaza biti grješna. Čovjek, musliman, ne bi trebao da kontinuirano ostavlja nafile koje se klanjaju uz propisane namaze, naročito ako su u pitanju sabahski sunneti o kojima je Allahov Poslanik kazao: “Dva rekata nafile sabahskih sunneta bolja su od dunjaluka i onoga što je na njemu.” (Buharija i Muslim) Ili ako je u pitanju klanjanje vitr-namaza, za kojeg su neki učenjaci čak kazali da je vadžib, iako je većina učenjaka smatrala da je klanjanje vitra potvrđeni sunnet, a ne vadžib.
Neki učenjaci spomenuli su da je kontinuirano ostavljanje klanjanja potvrđenih sunneta pokuđeno, i ako bi čovjek ustrajavao u njihovom ostavljanju, da bi to uzrokovalo odbacivanje njegovog svjedočenja i da bi bio grješan.
Stalna komisija za fetve u Sudijskoj Arabiji, kada je upitana da li je grijeh ostavljanje klanjanja sunneta, kazala je: “Čovjek koji klanja obavezne –farz-namaze, a ne bude klanjao sunnete, nije grješan, ali će njihovim izostavljanjem izgubiti mnogo sevapa.” (7 tom, str. 232)
Allah najbolje zna!

Odgovorio: Pezić Elvedin, prof.
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Kako se obavlja spajanje namaza?

Pitanje: Kako se obavlja spajanje namaza? Da li se izmeðu dva namaza koja se spajaju predaje selam ili se dva namaza klanjaju sa jednim selamom? Isto tako me zanima (ako se izmeðu namaza predaje selam) da li ćemo zikriti izmeðu namaza ili samo na kraju drugog spojenog namaza?

Da vas Allah, s.v.t., nagradi dobrim na oba svijeta. Amin!

Odgovor: Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Spajanje namaza je opširna tematika, i ja ovom prilikom ne bih govorio o uvjetima koje su učenjaci postavili da bi bilo dozvoljeno insanu da spaja namaze, stoga ćemo se zadovoljiti sa odgovorima na postavljeno pitanje.
Osoba koja spoji namaze, klanjat će svaki namaz posebno, tj. klanjat će jedan namaz i završiti ga predavajući selam, zatim će klanjati drugi namaz i ponovo završiti predavanjem selam.

Što se tiče drugog dijela pitanja, smatram, a Allah najbolje zna, da je prioritetnije da čovjek ne zikri nakon prvog namaza prilikom spajanja namaza, zato što po tom pitanju postoji razilaženje islamskih učenjaka, koliko vremenski čovjek može da rastavi spajanje namaze. Neki učenjaci su kazali da, ako je vremensko razdoblje izmeðu namaza kratko i zbog potrebe – kao uzimanje abdesta, da to ne smeta validnosti spajanja namaza, neki učenjaci su dozvolili i više od toga, shodno tome da li se spaja namaz u prvom ili drugom namaskom vremenu. Kako ne bismo otežavali pojašnjavanjem tih situacija i mišljenja učenjaka, onima koji žele spojiti namaze najbolje je da spoje namaze bez vremenskih prekida izmeðu spajanih namaza, ako za prekidom ne postoji potreba.

Korisno je spomenuti da se prilikom spajanja namaza uči jedan ezan, a nakon toga uči se ikamet za svaki namaz posebno.

A Allah najbolje zna!

Odgovorio: Pezić Elvedin
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Klanjanja duha namaza-nagrada hadždža i umre

Pitanje: Es-selamu alejkum!
Da li je potrebno sjediti na mjestu gdje se klanja sabah-namaz i mirovati, u džamiji, čitavo vrijeme, sve do duha-namaza i činiti zikr, da bi se dobila nagrada umre i hadždža? To mi je, iskreno, teško fizički izdržati.
Neka vas Allah nagradi najljepšom nagradom!

Odgovor:
Alejkumus-selam!
Neophodno je spomenuti da je djelo za koje pitate validno i da je ovom vjerom velika nagrada obećana onome ko klanja sabah-namaz a zatim sjedi na mjestu namaza do izlaska sunca. Allahov Poslanik je kazao: ''Ko klanja sabah-namaz u džematu, potom sjedne spominjući Allaha, zikreći, do izlaska sunca, a potom klanja dva rekata, bit će nagrađen nagradom hadždža i umre.'' Rekao je Poslanik: ''Potpuno, potpuno, potpuno.'' (Hadis je zabilježio imam Tirmizi, br. 586, od Enesa, r.a., hasen – dobrim ga je ocijenio šejh Albani u više svojih knjiga.)
Nije mi poznato, a to ne znači da nije tako, da je neko od učenjaka uvjetovao da čovjek treba da sjedi na istom mjestu na kojem je klanjao namaz da bi postigao spomenutu nagradu.
Suprotno tome, islamski učenjaci, kada komentarišu hadise u kojima je spomenuto da meleki donose salavate (traže oprosta) na onoga ko klanja namaz u džematu, a zatim ostane na mjestu klanjanja namaza iščekujući sljedeći namaz, kažu da to nije uvjetovano sjedenjem na istom mjestu već da je to uvjetovano sjedenjem u džamijiu u kojoj je klanjao dotični namaz. Allahov Poslanik je kazao: ''Meleki ne prestaju donositi salavate na nekog od vas (traže oprosta za njega) sve dok je na mjestu na kojem je klanjao namaz, sve dok ne izgubi abdest, govoreći: 'Gospodaru, oprosti mu, Gospodaru, smiluj mu se.''' (Ebu Davud, njegova osnova je u hadisima Buharije i Muslima)
Kazao je hafiz Ibn Hadžer komentarišući riječi ''na mjestu na kojem je klanjao'': ''Tj. na mjestu na kojem je obavio namaz u džamiji, kao da je to rečeno na način upotrebe riječi za njenu najčešću upotrebu, ali ako bi čovjek ustao i otišao na drugo mjesto u istoj džamiji sa namjerom kontinuiranog sjedenja, dobio bi također obećanu nagradu.''
Sličan govor ovome spomenuo je allametu El-'Ajni u komentaru spomenutog hadisa.
Ne vidim da postoji razlika u pitanju kakvoće sjedenja između ovog propisa i propisa sjedenja u džamiji do izlaska sunca.
Treba spomenuti da obećana nagrada, donošenje salavata na osobu koja iščekuje namaz, nije eksplicitna samo za neke namaze, već je općeg karaktera i obuhvata sjedenje između bilo koja dva namaz, sa namjerom iščekivanja namaza.
Allah najbolje zna.

Odgovorio: Pezić Elvedin, prof.
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Klanjanje tehijjetul-mesdžida u zabranjenom vremenu?

Pitanje: Je li dozvoljeno klanjati tehijjetul-mesdžid nakon ikindija-namaza ili nakon klanjanja sabah-namaza, ili je to osobenost dvaju harema, ili je zabranjeno pa čak i u dva harema?

Odgovor: Po ispravnijem mišljenju islamskih učenjaka, dozvoljeno je čovjeku kada uđe u džamiju, pa makar to bilo u vremenu u kojem je zabranjeno klanjati dobrovoljne namaze, da klanja tehijjetul-mesdžid pa makar to bilo u nekom drugom mesdžidu osim tri sveta mesdžida, postupajući po riječima Allahovog Poslanika: ''Kada neko od vas uđe u džamiju neka ne sjeda dok ne klanja dva rekata.'' A hadise zabrane klanjanja nafile u vremenu izlaska i zalaska sunca, i kada bude na sredini neba, nakon ikindije i kada zalazi, ispravno je shvatiti da se odnose na opće nafile – dobrovoljne namaze, a ne na obavezne namaze ili na dobrovoljne namaze sa posebnim razlozima, kao što je tehijjetul-mesdžid, ili dva rekata nakon tavafa, koji se klanjaju nakon ikindije i nakon sabaha i drugim vremenima u kojima su zabranjeno klanjanje nafile.

(Fetve Stalne komisije: fetva broj 2612, 7 tom, str. 278)
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Spajanje namaza u školi

Pitanje: Da li je dozvoljeno spojiti podne sa ikindijom ukoliko su školska pravila takva da se učeniku ne dozvoljava napuštanje nastave radi obavljanja namaza u njegovom vremenu?

Odgovor:
Hvala Allahu i neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selllem, njegovu časnu porodicu i ashabe. Rekao je Uzvišeni Allah, u prijevodu značenja: ''...jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju.'' (En-Nisa, 103.) Allah, dželle šanuhu, vremenski je ograničio svih pet dnevnih namaza, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je praktično pokazao koje su to granice, tako da nije dozvoljeno odgađati namaz izvan tih vremenskih okvira, osim s opravdanim razlogom, kao što su situacije u kojima je dozvoljeno spojiti podne i ikindiju, akšam i jaciju, kao i zaborav, nenamjerno prespavljivanje namaza i sl. U opravdane razloge za propuštanje namaza u džematu, po mom mišljenju, spada situacija u vezi s kojom je postavljeno pitanje: onome ko se nađe u ovakvoj situaciji, nije obaveza prisustvovati namazu u džematu. Ako poslije završenog časa budeš u prilici klanjati u džematu sa svojim prijateljima, uradi tako, jer u tome leži veliko dobro, a ako ti se ne pruži takva prilika, onda sam obavi namaz, a Allah, dželle šanuhu, će ti upisati ono što je bila tvoja početna namjera (obaviti namaz u džamijskom džematu). Ako, pored toga, budeš prinuđen da spojiš namaze (zbog postojanja objektivnih prepreka za obavljanje svakog namaza u njegovom vremenu), dozvoljeno ti je da to učiniš. U svakom slučaju, molim Allaha, dželle šanuhu, da vjernicima podari spas i izlaz iz trenutne situacije!

Šejh Abdur-Rahman el-Berrak

(Izvor: www. almoslim.net)

Preveo i prilagodio: Mr. Semir Imamović
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Šta čini čovjek koji je svojim duhom odsutan u namazu, kojem raznorazne misli naviru,

Pitanje: Šta čini čovjek koji je svojim duhom odsutan u namazu, kojem raznorazne misli naviru, tako da nekada zaboravi nešto od namaza?

Odgovor: Vesvese (šejtanovo došaptavanje) su od šejtana. Dužnost je držati do svog namaza i ozbiljno mu prilaziti, te biti smiren prilikom njegovog obavljanja kako bi ga što razboritije obavio. Kaže Allah, dželle šanuhu:
”Ono što žele vjernici će postići. Oni koji namaz svoj ponizno obavljaju.”
Kada je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, vidio jednog čovjeka da je nepotpuno obavio namaz i da nije bio smiren u njemu, naredio mu je da ga ponovi, rekavši mu:
“Kada stupaš u namaz, upotpuni abdest, zatim se okreni prema Kibli i izgovori tekbir, onda prouči iz Kur’ana ono što ti je lahko. Zatim učini ruku’ tako da se na njemu potpuno umiriš, potom se podigni toliko dok se potpuno ne ispraviš. Spusti se na sedždu tako da se na njoj potpuno smiriš, onda se ispravi na sjedenje toliko da se na njemu potpuno umiri. Zatim se spusti na sedždu da se na njoj dobro umiriš, i tako radi tokom cijelog namaza.”
Sama spoznaja da čovjek stoji pred Allahom, dželle šanuhu, dok je u namazu, i da Ga doziva, podstrek mu je da bude skrušen u njemu, i da mu pristupi što ozbiljnije. Takav pristup namazu ukazuje na šejtanovu udaljenost od klanjača i njegov spas od vesvesa.
Ako vesvese u namazu budu česte, puhni (vlažan zrak) tri puta na lijevu stranu i utječi se Allahu, subhanehu ve te’la, od prokletog šejtana (prouči euzu) tri puta. Allahovom, dželle šanuhu, voljom će vesvese prestati.
To bi Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nareživao nekim ashabima kada bi mu se požalili:
“O Allahov Poslaniče, šejtan me je zbunjivao u namazu.”
Osoba nije dužna ponoviti namaz zbog tih vesvesa. Ako bi učinila prijestup koji se ispravlja sehvi – sedždom, obavezna je učiniti sehvi – sedždu; u slučaju da zaboravi prvo sjedenje (tešehhud), ili ne bi rekla “Subhane Rabbijel - azim” na ruku’, ili “Subhane Rabbijel - e’ala” također iz zaborava.
Ako klanjač tokom namaza posumnja da li je klanjao, npr. podne namaz, sa tri ili četiri rekata, postupit će kao da je klanjao tri, zatim će klanjati još jedan, i prije nego preda selam učinit će sehvi - sedždu. Isti slučaj je i s akšam namazom; ako posumnja da li je klanjao dva ili tri rekata. U tom slučaju će postupiti kao da je klanjao dva rekata, naklanjat će još jedan rekat, te će prije predavanja selama učiniti sehvi - sedždu, jer je tako naredio Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem.
Molim Allaha, dželle šanuhu, da nas zaštiti od prokletog šejtana i da nas uputi na ono čime je On zadovoljan.


Šejh Ibn Baz
(Fetve učenjaka dvaju harema – 101 str.)
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li primanjem islama moram ostaviti košarku

Pitanje
Ja sam mladić nemusliman. Pitam se mogu li igrati košarku nakon što postanem musliman?

Odgovor
Hvala Allahu. Da, možeš prihvatiti islam i igrati košarku, sve dok ona nije povezana sa zabranjenim stvarima i nanošenjem štete. Islam ne zabranjuje igre koje su korisne za tijelo, koje razvijaju mišiće i jačaju organe. Čovjek ima obavezu prema svome tijelu da se brine o njemu, kao što Muhammed, s.a.v.s., kaže: “Tvoje tijelo ima kod tebe pravo.” (Buharija, 4800) Od koristi igranja košarke je i to da se ona oslanja i bazira na preciznost gađanja.
Prema tome, nema smetnje da se ona igra ako nije povezana sa nečim zabranjenim, kao što je kocka, otkrivanje stidnih dijelova tjela, uznemiravanje i namjerno udaranje, ili okupiranost i zapostavljanje namaza i sl. Usput, mislim da ti nije nepoznato da je nekoliko svjetskih košarkaša primilo islam. Savjetujem ti da se ne dvoumiš i ne kasniš sa prihvatanjem islama, jer nema razloga da to ne uradiš. Molimo Allaha da te uputi na slijeđenje istine i na put dobra, a Allah upućuje koga hoće na pravi put.

Fetava fil-akide šejh Muhammed Salih el-Munedždžid
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li je ispravno da zena, cineci sedzdu, dodiruje laktovima koljena i patos?

Odgovor:

Cinjenica je da mnogi klanjači dok čine sedzdu svojim laktovima dodiruju koljena ili patos. Zenama se takav način praktikovanja sedzde kod nas preporučivao s obrazložzenjem da njihova sedžzda treba da se razlikuje od sedzde muskaraca. Naravno da je pogrsešno praviti razliku u načinu činjenja sedzde izmedu muskaraca i zena.

Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Budite smireni dok činite sedzdu i nemojte spustati svoje podlaktice na tle oponasajući tako psa. (El-Buhari, Muslim, 4/178-179/498) Ovim hadisom se direktno zabranjuje spustanje laktova na tle ili na koljena. U drugom hadisu Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Kada činite sedžsdu, spustite dlanove a dignite laktove". Muslim, 4/176/494)

Iz tekstova hadisa se jasno vidi da ne postoji razlika u načinu činjenja sedzžde izmedju zžena i muškaraca. I jednima i drugima je naredjeno da ne spuštaju laktove na pod ili na koljena jer na taj način oponašsaju psa.

Mr. Senaid Zaimovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Kako se klanjaju cetiri rekata sunneta? Da li se klanjaju dva + dva ili kao podnevni

Odgovor:

U jednom hadisu stoji da je Poslanik s.a.v.s. klanjao cetiri rekata ikindijskog sunneta prekidajuci ih sa selamom nakon dva rekata. (Ibnu Madze) U drugom hadisu stoji da je Poslanik s.a.v.s. nikada nije ostavljao cetiri rekata podnevskog sunneta prije farza. (El-Buhari)

Dakle, Allahov Poslanik s.a.v.s. je klanjao cetiri rekata sunneta na dva nacina; nakon dva rekata bi predavao selam, ili bi sa jednim selamom klanjao cetiri rekata. Obadva nacina su navedena u sunnetu, s tim da kada se radi o sunnetima, bolje ih je klanjati dva rekata sa selamom, nego li cetiri. Poslanik s.a.v.s. kaze: Nocni i danjski sunnet namazi su dva po dva. (Ebu Davud) Posto nema zabrane o klanjanju cetiri rekata sa jednim selamom, dozvoljeno je klanjati ih i na takav nacin.

Mr. Senaid Zaimovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li je ispravnije zikriti poslije farza ili poslije sunneta na kraju namaza?

Odgovor:

Naravno da mozete uciniti zikir i poslije klanjanih sunneta nakon namaza i za to necete imati grijeh osim sto cete sada vi ostati bez nagrade koja je obecana za slijedjenje sunneta Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u propisanom terminu cinjenja zikra.

Sunnet je da se napravi razlika izmedju farza i sunneta i ona se pravi time sto se izmedju njih uci zikir i ajetul-Kursijja. Poslanik s.a.v.s. je rekao: Ko na kraju svakog propisanog (farz) namaza prouci ajetul-kursijju bit ce u Allahovoj zastiti sve do narednog namaza.

Mr. Senaid Zaimovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li dvije zene ili muz i zena cine dzemat?

Odgovor:

Dzematom se smatra broj od dvije osobe pa nadalje, svejedno radilo se o muskim ili zenskim osobama. Prema tome, dvije ili vise zena mogu klanjati u dzematu kao i da jedna od njih predvodi dzemat. Uvjet je da zena koja klanja kao imam ostalim zenama bude u istom saffu zajedno sa zenama i ne smije ici ispred njih. Aisa r.a. je predvodila zene u namazu i stajala zajedno sa njima u saffu. Ummu Selema je to isto radila. Poslanik s.a.v.s. je Ummi Selemi postavio muezzina i naredio joj da predvodi svoje ukucane u namazu.

U slucaju da dzemat cine i muskraci i zene, zena ne moze biti imam u mijesanom dzematu. Ako dzemat cine muz i supruga, muz ce biti imam i to se racuna dzematom. Od Ebu Hurejre, r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik rekao: Ko ustane u toku noci, probudi svoju suprugu i budu u dzematu klanjali dva rekata, bice upisani medju one koji Allaha puno spominju. Muskarcu nije dozvoljeno da napusta dzemat u dzamiji kako bi klanjao sa svojom suprugom pod izgovorom da je i to dzemat.

Dzemat sa svojom suprugom dolazi u obzir onda kada nema mogucnosti da se ode u dzamiju ili ga je prosao namaz u dzematu dzamije. Dozvoljeno je da muskarac ukoliko je sam bude imam zenama. Ubejj b. Kab je dosao Poslaniku s.a.v.s. i rekao: Ucinio sam nesto Poslanice. Sta si ucinio? Sa mnom su bile zene u kuci. Rekle su mi: Ti znas uciti Kur’an a mi ne ucimo. Klanjaj nam. Klanjao sam osam rekata i vitr. Poslanik je usutio. Njegova sutnja za nas je znacila odobrenje.

Mr. Senaid Zaimovic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Kada u namazu mozemo ciniti sehvi sedzždu?

Odgovor:

Ko se u namazu zaboravi, pa iz zaborava klanja jedan rekat višse ili učini jednu sedzždu visše nego što je propisano i tome slično, vadžzib mu je – da bi ispravio navedeni propust – na kraju namaza učiniti još dvije sedzžde, prije ili poslije predavanja selama. Isto tako, ko iz zaborava izostavi neki od pritvrđenih sunneta, učiniće sehvi sedžzdu prije nego što preda selam. Tako se, na primjer, onaj ko iz zaborava preskoči prvo sjedenje u namazu (ettehijjatu) i sjeti se da ga je preskočio tek na kraju namaza, ili se sjeti kada je već ustao na treći rekat, neće ponovo vraćati na sjedenje, već će umjesto toga, prije selama učiniti sehvi sedzždu i tako ispraviti spomenuti propust.

Isto tako, onaj ko preda selam prije nego što je namaz potpuno završsio, pa se toga, sjeti neposredno nakon predanog selama, ne mora namaz ponavljati ispočetka, nego će upotpuniti ono što je propustio i nakon predanog selama učiniti sehvi sedžzdu. Osnov za ovakav stav nalazimo u postupku i riječima Allahovog Poslanika s.a.v.s. koji je, „kad su mu rekli da je predao selam nakon dva rekata, ustao, upotpunio namaz i nakon predanog selama, učinio sehvi sedžzdu“. (Buhari i Muslim)

Također, se pripovijeda da je jednom drugom prilikom, Allahov Poslanik s.a.v.s. poslije drugog rekata, preskočivši prvo sjedenje ustao direktno na treći rekat i da je prije selama učinio sehvi sedždu, dodavši kasnije: „Kada neko od vas u namazu posumnja; da li je klanjao tri ili četiri rekata, neka odbaci sumnju tako što će za osnovu uzeti ono u što je siguran (a to je manji broj), a potom, prije selama, neka učini sehvi sedždu. Ako u takvom slučaju bude klanjao pet (umjesto četiri) rekata, to će mu biti šefaat za njegov namaz, a ako bude klanjao četiri, tačno koliko i treba, to će ostaviti šsejtana pokunjena nosa.“ (Muslim)

Onaj ko kao muktedija za imamom zaboravi nešto u namazu, neće učiniti sehvi sedžzdu, jer klanja za imamom. Za razliku od toga, zajedno sa imamom će učiniti sehvi sedzždu, u slučaju da imam nešsto pogrijesši. Ovo zato što je ispravnost njegovog namaza vezana za ispravnost imamova i što je vadžzib slijediti imama. Dokaz za to je činjenica da su i ashabi r.a. zajedno sa Poslanikom s.a.v.s. činili sehvi sedzždu, kada bi je on učinio. (Et-Tirmizi)

Dakle, sehvi sedžzda se čini u slijedećim slučajevima:

- ako preda selam prije nego upotpuni namaz,
- ako klanja višse rekata nego što je propisano,
- u slučaju da se zaboravi sjesti na prvom ettehijjatu,
- ukoliko se zaboravi jedan od pritvrđenih sunneta namaza,
- u slučaju sumnje po pitanju broja klanjanih rekata u namazu.

Mr. Senaid Zaimovic
 
Top