Pitanja i Odgovori

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Doticanje resice uha pri početnom tekbiru?

Pitanje: Pošto dižem ruke u namazu kod početnog tekbira do naspram ušiju, navikao sam da vrhovima palčeva dotičem mehki dio ušiju. Ima li to ikakvog šerijatskog opravdanja? Ovo se pravilo da pročitati u domaćim ilmihalima.

Odgovor: Ako pogledamo u praksu Allahovog Poslanika, vidjet ćemo da ne postoji dokaz koji potvrđuje postupak zastupljen u našim krajevima, tj. doticanje resica uha prilikom donošenja početnog tekbira.

Da, postoje predaje u kojima se spominju resice uha, tj. da je Allahov Poslanik dizao ruke u visini resica uha (paralelno sa resicama uha), ali ne postoje predaje u kojima se navodi da je doticao taj dio prilikom početnog tekbira.

Ako čovjek pažljivo pogleda preciznost ashaba u prenošenju hadisa Allahovog Poslanika, i njihovu požrtvovanost da saznaju svaku i najmanju stvar vezanu za vjeru, onda mu postaje jasno sljedeće: da je to Allahov Poslanik učinio samo jednom, oni bi nam to prenijeli. Kao što su znali kazati da je Poslanik podizao ruke u visini resica svojih ušiju, isto tako su (da je to učinio) mogli kazati da je dodirnuo resice uha.

Također, čovjek treba da izbjegava i ostavi taj postupak (prvenstveno jer to nije bila praksa Allahovog Poslanika) kako se ne bi desilo da neko ko se tek podučava namazu smatra taj postupak obaveznim, kao što postoji veliki broj ljudi koji doticanje resica uha smatraju na većem stepenu obaveznosti nego učenje Fatihe na svakom rekatu u namazu.

A Allah najbolje zna!

Odgovorio: Pezić Elvedin, prof.
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
olaksicapri uzimanju gusula?

Pitanje: Postoji li olakšica kod kupanja (nakon spolnog odnosa), tačnije pranja kose, odnosno može li potiranje (mesh) po glavi zamijeniti pranje kose? Naime, imam jaku upalu uha koja se pogorša svakim pranjem kose, stoga me zanima da li mogu koristiti neku olakšicu dok u potpunosti ne izliječim upalu?

Odgovor: Na samom početku treba spomenuti da je odstranjivanje pravne nečistoće (džunupluka) uvjet za ispravnost namaza, i svaki musliman tome treba posvetiti veliku pažnju. U normalnim uvjetima, da bi kupanje bilo validno, treba se prilikom gusula pokvasiti vodom cijelo tijelo, kao što je potvrđeno vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika.

U pogledu olakšica prilikom kupanja islamski učenjaci spominju dvije stvari:

1- Ženi je dozvoljeno da prilikom kupanja od džunupluka ne raspliće pletenice (kod žena koje kosu pletu u pletenice), već je dovoljno da vodom skvasi glavu toliko da voda dopre do tjemena, tj. korijena kose.

2- Ako spomenuta olakšica ne bi bila dovoljna, iz razloga da se žena zaista boji da će joj kupanje pogoršati već postojeću bolest ili usporiti njeno ozdravljenje, a to treba da bude potvrđeno od strane povjerljivog i prije svega kompetentnog liječnika – liječnice, tada će žena prilikom kupanja potrati po kosi mokrom rukom, zatim će uzeti tejemmum, a zatim će saprati vodom ostali dio tijela (ovo je stav uvaženog šejha Bin Baza). Spomenuti redoslijed nije obavezan, već je obaveza da se urade sve tri spomenute stvari bilo kojim redoslijedom.

Izvor (osnove) fetve:

Arapski: http://islam-qa.com/ar/ref/129496/غسل رأسها


Engleski: http://islam-qa.com/en/ref/129496/غسل رأسها


Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li stavljanje maskare, nepokrivenost i izlazak pred muškarce kvari abdest

Pitanje:

Selam alejkum!

Da li je moguće uzeti abdest ako imam maskaru na očima, i da li je pokvaren abdest ako djevojka nije pokrivena, a izađe napolje (ako je vide drugi, nepoznati ljudi)?
Unaprijed hvala.

Odgovor:

Alejkumusselam!

Maskare se mogu podijeliti na dvije vrste uzimajući u obzir da li prodire voda kroz nju ili ne. Pa tako one maskare kroz koje prolazi voda tj. one koje nisu vodoot*!*!*!*!e uzimanje abdesta preko njih ne utiče na ispravanost abdesta, odnosno abdest je ispravan ako ga uzmemo preko nje. Ako žena uzme abdest a zatim stavi maskaru ona time nije pokvarila abdest, jer stavljanje maskare na oči, svejedno vodoot*!*!*!*!e ili nevodoot*!*!*!*!e, samo po sebi ne kvari abdest.

A stavljanje maskare koje su vodoot*!*!*!*!e, tj. one koje sprečavaju dolazak vode do trepavica, a zatim uzimanje abdesta na njih utiče na ispravnost abdesta, tj. tako uzet abdest nije ispravan niti potpun.

Nema razilaženja među učenjacima četiri priznata fikhska mezheba (hanefije, malikije, šafije i hanabile) da je prilikom abdesta uvjet valjanosti abdesta da se pokvase svi dijelovi tijela (ruke, noge i lice) koji se peru pri abdestu. Argument da je vadžib pokvasiti trepavice na koje se stavlja maskara su riječi Uzvišenog: "O vjernici, kad hoćete molitvu da obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i noge svoje do iza članaka" (El-Maide 6).

Allah Uzvišeni naređuje da se opere lice a trpavice su sastavni dio vanjštine lica koje je obavezno oprati, tj. pokvasiti. Takođe, dokazuju hadisom mutefekun alejhi (Buharija i Muslim) od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Posalnik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Teško stopalima od Vatre", a to je rekao kada je vidio čovjeka koji nije oprao svoje stopalo prilikom abdesta.

Žena koja uzme abdest ili gusul preko vodoot*!*!*!*!e maskare i poslije toga klanja namaz nije joj ispravan ni namaz niti abdest i gusul. Dužna je da očisti trepuške od maskare i ponovi abdest (gusul) i namaz.

Pokrivenost ili otkrivenost žene ili djevojke ne utiče na valjanost abdesta, tj. ne kvari ga. Takođe, izlazak otkrivene žene pred muškarce koji joj nisu mahrem (tj. oni kojima je dozvoljeno da je ožene kada je na udaju), što je veliki grijeh i haram po idžmau učenjaka, ne utiče na valjanost abdesta i ne kvari ga.

U našem narodu su rašerena razna uvjerenja oko toga šta kvari abdest, poput: gledanja u ogledalo, gledanja kroz prozor, uzimanja abdesta bez marame na glavi, gledanja otkrivenih ili polugolih žena, gledanja televizije i mnoge druge slične stvari. Sve spomenuto ne utiče na gubljenje abdesta. Zato svaki musliman treba naučiti šta kvari abdest a što je zasnovano na vjerodostojnim dokazima. Stvari koje kvare abdest su:

Prvo: sve što izađe na dva prirodna otvora (polni organ i analni otvor), tj. izmet, mokraća, mezj, vedj i vjetar. Ispravno je da u ovo ne ulazi bijelo pranje, razni iscjedci kod žena, zrak koji izlazi iz polnog organa žene i slično.

Drugo: gubitak svijesti i duboki san, dok drijemanje i kunjanje ne kvare abdest.

Treće: dodirivanje šakom bez zastora svog ili tuđeg polnog organa (svejedno od strane žene ili muškarca). Dok dodirivanje istih drugim dijelovima tijela (mimo šake) ne kvari abdest.

Četvrto: jedenje devinog mesa.

Sve gore spomenute stvari koje kvare abdest su zasnovane na vjerodostojnim dokazima čije navođenje bi nam oduzelo puno prostora.

Naravno, postoje i druge stvari oko kojih učenjaci imaju podijeljeno mišljenje da li one kvare abdest, poput diranja tijela žene bez zastora, izlazak krvi i gnoja iz tijela, povraćanje i slično. Ispravno je da sve ove stvari ne kvare abdest. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakic!
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Pjevanje i muzika - propisi i šubhe

Pitanje:

Selam alejkum!

Moje pitanje je kratko i jasno ! -Da li je zabranjeno (haram) slušati:

a) bilo kakvu vrstu muzike
b) onu muziku koja navodi na grijeh?

Odgovor:

Alejkumus selam!

Odgovor će biti malo duži a još jasniji od pitanja.

Pošto pjevanje i muzika kao tema u sebi sadrži mnogo pitanja u narednom tekstu ćemo ovu tematiku obraditi kratko ali pod više cjelina.

1- Definicija pjevanja: Pjevanje je melodično dizanje glasa i njegovo ponavljanje. Ono se može izvoditi sa i bez muzičkih instrumenata.

2- Nazivi i imena pjesme i muzike:

- Igra i zabava

- Pljeskanje i zviždanje

- Šejtanski kur'an

- Glas šejtana

- Šejtanska frula

- Rasadnik licemjerstva

- Glas glupaka

- Glas griješnika

- Zinalučka rukja

3- Vrste pjesama bez pratnje muzičkih instrumenata:

a. Radne pjesme – ove pjesme su dozvoljene pod uslovom da u njima nema opisa žena, pokvarenosti i grijeha. Dokaz da su dozvoljene je ono što prenose Buharija i Muslim u svojim Sahihima da su ashabi prilikom kopanja kanala u bitci na Hendeku pjevali ovu vrstu pjesme.

b. Svadbene pjesme

c. Bajramske pjesme

d. Džihadske pjesme

e. Uspavanke

f. Zahidske (isposničke) pjesme – Sve ove pjesme su dozvoljene uz prethodno spomenute uvjete kao kod radnih pjesama i sa istim dokazom.

g. NARICALJKE – koje se pjevaju prilikom žaljenja za umrlim. Ova vrsta pjesama je zabranjena a dokaz za njihovu zabranu je hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Nije od nas ko se udara po licu, cijepa odjeću i nariče džahilijetskim naricanjem".

h. LJUBAVNE PJESME – tj. one u kojima se opisuje tijelo žene, njeno lice, stas, grljenje žene, ljubav, strast, poljubac, ljubavni sastanak i tome slično. Ovo su zabranjene pjesme koje su danas raširene.

4- Pjesme sa muzičkim instrumentima

Dijele se u dvije vrste:

- Zabranjene: pjesme uz gitaru, frulu, klavir, violinu, tamburu, bubnjeve i slično. U ovo ulazi sva današnja muzika uz instrumente: narodna, zabavna, pop, rok i slično.

- Dozvoljene: to je DEF (šupalj predmet zatvoren sa jedne strane kožom). Def je dozvoljen uz ispunjenje tri šarta:

Prvi šart: da bude samo na svadbi zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Stvar koja je između halala i harama je udaranje u def i glas (pjevanje) u svadbi" (Prenosi ga Tirmizi, Nesai, Bejheki, Ahmed i Hakim. Kaže Albani da je hasen).

Drugi šart: da bude samo za žene bez muškaraca jer u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ashaba to nisu radili muškarci (Ovo navodi šejhul-islam Ibn Tejmije u "Medžmu'ul-fetava" 11/565).

Treći šart: da u pjesmi ne bude širka i novotarija zato što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada su robinje pjevale negirao njihove riječi u pjesmi "A među nama je vjerovjesnik, zna šta će biti sutra" iz kojih se razumije da Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, zna gajb (bilježi ga Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ahmed, a vjerodostojnim ga ocjenjuje Šuajb Arnaut i Albani)

5- Opći šerijatski stav o muzici

Muzika je haram po Kur'anu i Sunnetu i ovo je zvanični stav sve četiri fikhska mezheba:

Dokazi iz Kur'ana:

a- Riječi Uzvišenig: "Ima ljudi koji kupuju lehvel-hadis da bi, ne znajući koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi ga predmetom za ismijavanje uzimali. Njih čeka sramna kazna". (Lukman, 6) Prenosi Ibn Kajim od Vahidija i Ebu Ishaka da su rekli da najviše što je protumačeno pod "Lehvul hadis" da je on pjesma.

b- Riječi Uzvišenog: "I zavodi glasom svojim koga možeš ..." ( El-Isra, 64). Prenosi Ibn Kesir u svom tefsiru da Mudžahid kaže da se u ajetu pod "glasom" misli na zabavu i pjesmu, a sam Ibn Kesir smatra da se misli na pjesmu, a Ševkani "glas" tumači kao pjesmu, zabavu i igranje sa frulom.

Dokazi iz Sunneta:

a- Hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Biće u mom ummetu ljudi koji će ohalaljivati polni organ, svilu, vino i muzičke instrumente ..." (Bilježi ga Buharija u svom Sahihu u obliku T'alika, a hadis je vjerodostojan oko čega nema razilaženja kod stručnjaka hadisa).

b- Hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Ljudi iz mog ummeta će piti vino (alkohol) a nazivaće ga drugim imenom, sviraće se nad njihovim glavama sa muzičkim instrumentima i pjevati će im pjevačice, Allah će ih strpati u zemlju i pretvoriće ih u majmune i svinje" (Bilježi ga Ibn Madže, Ahmed i ostali, a prenešen je u mnoštvu rivajeta što ga čini dobrim, a takvim ga ocjenjuje i šejh Albani).

Šerijatski argument koji presuđuje po ovom pitanju je hadis: "Biće u mom ummetu ljudi koji će ohalaljivati polni organ, svilu, vino i muzičke instrumente ...", jer ohalaliti muzičke instrumente ima smisla samo onda kada su zabranjeni, što jasno i nedvosmisleno znači da je muzika haram. Nakon poznavanja i razumijevanja ovog hadisa ne bi trebalo da i jedan musliman ima sumnju i nejasnoću oko zabrane muzike.

6- Mišljenja učenjaka selefa i ostalih o pjevanju i muzici

· Kaže imam Malik: "Kod nas pjevaju samo grješnici".

· Kaže imam Šafija: "Pjevanje je prezrena zabava, liči batilu i apsurdu, a ko mnogo pjeva on je maloumnik odbija se njegovo svjedočenje".

· Kaže imam Ahmed: "Pjesma pobuđuje licemjerstvo u srcu, ne sviđa mi se".

· Kaže Fudajl ibn Ijjad: "U pjesmi je zinaluk".

· Kaže šejhul-islam Ibn Tejmije: "Stvari koje najviše pojačavaju šejtanska stanja su slušanje pjesme i zabava, a to su činili mušrici".

7- Proizvodnja i prodaja muzičkih instrumenata (osim defa)

Islamski pravnici skoro da su složni na tome da nije dozvoljena prodaja muzičkih instrumenata i da onaj koji ih uništi nije obavezan da nadoknadi štetu, a iz ovoga proizilazi da nije dozvoljena ni proizvodnja istih. Dokaz da sve ovo nije dozvoljeno su riječi Uzvišenog: "... a nemojte se pomagati u grijehu i neprijateljstvu" (El-Maide, 2). A sama proizvodnja, prodaja i kupovina muzičkih instrumenata je pomaganje u griješenju. Takođe, kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista kada Allah nešto zabrani zabrani njegovu prodaju" (bilježi ga Ebu Davud i Ahmed, a kaže Albani i Šuajb Arnaut da je vjerodostojan).

Takođe, zabranjeno je snimanje i prodaja audio i video kaseta i CD-ova čija sadržina su zabranjene vrste pjesama i muzika, a dokazi zabrane su isti kao kod zabrane muzičkih instrumenata.

8- Propis slušanja pjesama koje pjevaju žene

Iz prethodnih dokaza o općoj zabrani pjevanja i muzike, naravno uz one vrste pjesama bez muzike i uz def koje smo izdvojili kao izuzetak, da se razumijeti da je slušanje muzike zabranjeno, svejedno bili izvođači žene ili muškarci, s tim što je slušanje pjesama i muzike koje izvode žene na gorem stepenu od one koju izvode muškarci. To se može zaključiti iz ajeta u kojem Uzvišeni Allah zabranjuje ženama da zavode muškarce uljepšavanjem svoga glasa. Kaže Uzvišeni: "O žene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge žene! Ako se Allaha bojite, na sebe pažnju govorom ne skrećite, pa da u napast dođe onaj čije je srce bolesno, i neusiljeno govorite!" ( El-Ahzab, 32).

Pa ako je ženi zabranjeno da u običnom govoru uljepšava glas kako ne bi pobudila strast kod muške strane onda je preče da to bude zabranjeno i veći grijeh ako se to isti radi kroz pjesmu i muziku. A ako bi neko prigovorio da se ajet odnosi samo na žene Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, mufesiri se ne bi složili sa njim jer su složni na tome da taj propis nije specifičan samo za poslanikove žene, jer su one uzor vjernicama u onome što je karakteristično za njih, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzor za muškarce.

9- Šubhe oko pjesama i muzike

U zadnje vrijeme je čest slučaj da se izjavljuje kako pjesma i muzika nisu zabranjeni u Islamu dokazujući to sa mnogim neosnovanim i šerijatski neprihvatljivim argumentima od kojih su najistaknutiji sljedeća dva:

Prvi: Da su učenjaci Ibn Hazm (učenjak zahirijskog mezheba) i Ebu Hamid Gazali, od starih učenjaka, i mnogi savremeni šejhovi ohalalili muziku. A i oni su učenjaci imaju svoje dokaze.

Odgovor na spomenuti "argument" (šubhu):

· Ako bi uzeli da je ovo pitanje ono oko kojeg učenjaci imaju podijeljeno mišljenje, ibret je u tome da se slijedi onaj stav za koji učenjaci imaju najjače dokaze, a nema sumnje da dokazi Kur'ana i Sunneta koje smo spomenuli da su dovoljni da presude u korist učenjaka koji zabranjuju muziku.

· Mišljenje učenjaka se prihvata i radi po njemu ako se podudaraju sa Kur'anom i Sunnetom, kada po tom pitanje imamo jasne dokaze, a ako se protive istima odbacuje se.

· Allah, dželle š'enuhu, dao učenjake koji su napisali odgovore na dokazi onih koji su ohalalili muziku poput Ebul-Feredža Ibnul-Dževzija u knjizi "Telbisul-iblis". Ibnul-Kajjima u knjizi "Igasetul-lehefan" i od savremenih učenjaka Hamuda Et-Tuvejdžirija u knjizi "Faslul-hitab" koja je ujedno i najopsežnija i najbolja po ovom pitanju.

Drugi: Hadis kojeg bilježi Buharija u svim Sahihu od Aiše, radijallahu anha, koja kaže: "Ušao je Ebu Bekr u moju kuću a kod mene su dvije robinje od Ensarija pjevale o bici na Bedru, a one nisu pjevačice. Pa je rekao Ebu Bekr: zar su šejtanove frule u kući Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem? A to je bilo za bajram. Pa kaže poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "O Ebu Bekr, svaki narod ima svoj dan veselja (bajram-praznik) a ovo je naš dan".

Odgovor na spomenuti "argument" (šubhu):

· Najviše što se može dokazati sa hadisom Aiše, radijallahu anha, je dozvola pjevanja bez pratnje instrumenata na dan Bajrama, a što smo već na samom početku izuzeli kao dozvoljenu vrstu pjesama kao tzv. bajramske pjesme.

· U hadisu je naznačeno riječima Aiše, radijallahu anha, da dvije žene koje su pjevale nisu bile pjevačice, tj. one se nisu bavile pjevanjem kao zanimanjem.

· U samom hadisu Ebu Bekr, radijallahu anhu, naziva pjevanje bez muzičkih instrumenta šejtanskom frulom, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu ne negira te riječi nego mu stavlja do znanja da je ovo izuzetak zbog Bajrama koji je dan veselja.

· U svakom slučaju, ovo što je došlo u ovom hadisu ne može biti argument za dozvolu zabranjenih vrsta pjesama i muzike čija zabrana je došla u hadisima koji su jasni poput Sunca: "Biće u mom ummetu ljudi koji će ohalaljivati polni organ, svilu, vino i muzičke instrumente ...".

Rezime kompletne studije

Pjesme bez pratnje muzičkih instrumenta (koje u sebi sadrže opis žena, poziv na pokvarenost i griješenje i u kojima ima širka i novotarija) i muzika su zabranjeni po Kur'anu i vjerodostojnom Sunnetu na čemu su sve četiri mezheba hanefije, malikije, šafije i hanabile.

Izuzetak iz ove zabrane su sljedeće pjesme bez pratnje muzičkih instrumenata: radne, svadbene, džihadske, bajramske, uspavanke, zahidske i sve druge slične njima koje ispune sljedeća tri šarta:

1- Da bude bez opisa žena

2- Da u njoj nema pozivanja na pokvarenost i griješenje

3- Da ne sadrži u sebi širk i novotariju.

Takođe, od zabranjene muzike koja se izvodi uz pratnju muzičkih instrumenata izuzima se pjevanje uz def ali pod šartom da se zadovolje sljedeći šarti (s tim da se oko prva dva šarta učenjaci razilaze da li su uopšte šarti):

a- Da to bude u svadbi

b- Da pjevanje bude samo među ženama

c- Da u pjesmi ne bude širka, novotarija i podsticanja na grijeh.

A Allah zna najbolje, ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakic!
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Rad u restoranima, kafanam i grilovima u kojima se posluzuje alkohol

Pitanje:

Selam alejkum!

Situacija je sljedeca: Moja porodica ima gril u kojem se sluzi hrana pice kao i alkohol ( a on je strogo zabranjen) a ja, moj brat i majka radimo tu. dva dana u sedmici -subota i nedjelja. Ja nisam praktikovao islam ( osim bajrama i ponekad namaz) do maja ove 2010 godine od kada redovno klanjam i ucim o vjeri i pokusavam da svojojj porodici ukazem na pogreske koje rade ili skupa radimo: Ja bih se odmah odrekao rada u tom grilu da radim za nekog drugog ali posto moja majka tu radi i brat, i zivim ssa njima u kuci ( imam 23 godine - apsolvent sam na fakultetu a roditelji me finansiraju rahat duse bez prigovora i bez ikakvog smetanja meni).

Pitao sam o tome mladog ucevnijeg covjeka od mene i on mi kaze da se okanim sluzenja alkohola sto mi je i zelja, ali ako bih ja to napustio oni bi imali poteskoca u sluzenju i proipremi hrane itd. pranju posudja ... da ne duljim a probam se bar ja kloniti koliko mogu tako da vecinmom brat sluzi to pice ali nekad on nijje tu pa ja moram postaviti ili dodati alkohol nekomj musteriji: Pa ako moze neki savjet nesto kako dalje durat i tako-. Da vas Allah nagradi i oprosti i meni i vama. Subhaneke Allahume ve bi Hmdike eshedu enLa ilahe ila ente estagfiruke ve etubu ilejke!

Odgovor:

AlejkumusSelam!

Nije dozovljeno uopće raditi u restoranu, grilu i bilo kojoj vrsti radnji u kojima se poslužuje alkohol, svejedno posluživao alkohol licno ili ne. Jer u tome je pomaganje tih vrsta radnji u griješenju prema Allahu a to griješenje je konzumiranje alkohola koji je zabranjen po Kitabu, sunnetu i idžamu učenjaka.

A Uzvišeni kaže: "Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava". (El-Maide, 2) Takođe, u tome je potvrđivanje munkera (harama) i ostavljanje njegovog negiranja, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ko od vas vidi munker (haram djelo) neka ga ukloni rukom, ako ne može onda jezikom, a ako ne može ni jezikom onda srcem, a to je najslabiji vid imana" (Muslim 186).

Veći je grijeh onog ko radeći na tim mjestima (restoranima, kafanam, grilovima i slično) svojim rukama poslužuje ili priprema posluživanje alkohola, jer je to djelo sebeb (razlog) zbog kojeg ga Uzvišeni Allah proklinje. Prenosi Ibn Omer, radijallahu anhuma, da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je prokleo vino (alkohol), onog ko ga pije, ko ga toči, ko ga prodaje i kupuje, ko ga pravi i kome se pravi, ko ga nosi i kome se nosi", a kod Ahmeda, Hakima i Bejhekija ima dodatak: "I onog ko jede njegovu zaradu". Hadis bilježe Ebu Davud, Ahmed, Hakim i Bjeheki, a u rivajetu od Enesa, radijallahu anhu, bilježe ga Tirmizi i Ibn Madže, a u rivajetu od Osman ibn ebil-'Asa, radijallahu anhu, bilježe ga Taberani u "Kebiru" i "Evsatu". Hadis je zbog mnoštva rivajeta u najmanju ruku dobar, vjerodostojnim ga ocjenjuju Hakim, Ibn Hibban, Albani i mnogi drugi.

Ovo je šerijatski stav rada u restoranima, kafanama i slično u kojima se poslužuje alkohol. Pa tako nije dozovljeno onome koji na takvom mjestu već radi da, nakon što sazna propis, nastavi raditi i dalje. Osim ako ne može naći neki drugi dozvoljen posao sa kojim može izdržavati sebe i svoju porodicu ili nema uopće sredstava od kojih izdržava sebe i one koje je obavezan izdržavati, u tom slučaju je dozovljeno da privremeno radi ili nastavi raditi sa takvim poslom zbog nužde, pod šartom da se maksimalno potrudi da što prije nađe drugi posao koji mu je halal. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakic!
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Plaćanje "kamate" zbog neblagovremenog plaćanja struje, telefona i sličnog

Esselamu alejkum, dragi brate, mi koji živimo u nevjerničkim zemljama vladaju i nevjernički zakoni tako da kad dođe nešto za platiti struja ili slično a u tim momentima nisi u mogućnosti platiti onda ti stavljaju kamatu. Kakav je stav islama o ovoj vrsti kamate? Allah vas nagradio za vaš odgovor. Esselamu alejkum.

ODGOVOR: Alejkumusselam.

Plaćanje struje, telefona i slično je zasnovano na relaciji korištenja usluga koje daju te institucije ili firme prilikom čega je korisnik obavezan da plati korištenje tih usluga, tj. oni daju korisniku struju i usluge telefoniranja a zauzvrat traže da im se to plati.

Slično ovome su i saobraćajne kazne, poput kazni zbog brzine, pogrešnog parkiranja, vožnje bez vozačke i slično, koje se zasnivaju na kažnjavanju učesnika u saobraćaju kada prekrše unaprijed određeni saobraćajni propis.

U oba ova slučaja, plaćanje struje i slično i plaćanja saobraćajnih kazni, uvedeno je (u nekim zemljama) da onaj ko na vrijeme ne plati svoje obaveze prema distribuciji i PTT-u i saobraćajnu kaznu policijskoj upravi da ga dodatno kažnjavaju sa određenom "kamatnom stopom" shodno dužini vremena odgađanja.

Sada se postavlja pitanje da li je ovo što oni zovu kamatnom stopom ili kamatom zaista kamata u Šerijatu. Treba znati da mnogi poslovni ugovori za koje oni tvrde da u njima ima kamata da se to što oni nazivaju kamatom u Šerijatu ne naziva kamatom a i obrnuto, za mnoge stvari koje oni ne smatraju kamatom nego ih nazivaju rentom, profitnom maržom, provizijom i slično, u Šerijatu se to tretira čistom kamatom.

Naime, tri su vrste kamate u islamu, dvije kupoprodajne i jedna kamata zbog duga:

1. Kupoprodajna kamata:

Prva vrsta: kamata zbog viška – tj. da prilikom kupoprodaje ili razmjene iste vrste imetka dođe do razlike u količini, težini ili vrijednosti. Na primjer: prodaja 1.5 kg neobrađenog zlata za 1 kg zlata u nakitu, ovo je čista kamata.

Druga vrsta: kamata zbog odgode – tj. da prilikom kupoprodaje ili razmjene iste vrste imetka ili različite vrste imetka u kojoj ide kamata, dođe do nepreuzimanja na licu mjesta. Na primjer: mijenjanje 50 eura za 97,5 KM, ali bez preuzimanja na licu mjesta, je u Šerijatu čista kamata.

2. Kamata u dugu – tj. da jedna osoba posudi drugoj neki imetak da bi joj ova vratila istu količinu ili vrijednost tog imetka uz šart da joj učini neku drugu materijalnu uslugu. Na primjer: davanje pozajmice o 5000 KM da se vrati isti iznos za godinu dana, što je šerijatski ispravno, ali uz šart da mu npr. preveze namještaj. Zbog ovog šarta (prevoz namještaja) ovakvo pozajmljivanje je kamata po idžmau učenjaka ovog Ummeta.

Kada uporedimo vrste kamata u islamu i ono na čemu su zasnovane sa tzv. "kamatnom stopom", koja je u stvari vid kažnjavanja onih koji na vrijeme ne plate struju, telefon i saobraćajnu kaznu, dolazimo do sljedećeg rezultata. Da to što oni nazivaju kamatom zbog neblagovremenog plaćanja nema veze sa kupoprodajnom kamatom, nijednom njenom vrstom. Zato što davanje usluga struje i telefona i obaveza poštivanja saobraćajnih zakona u ovim stvarima uopšte ne teče kamata. Međutim, ostaje nejasnoća da li se plaćanje te "kamate" zbog neblagovremenog plaćanja može tretirati kao kamata u dugu. Zato što onaj koji treba da plati struju i telefon, to se smatra kao dug koji on mora da plati, a tražiti da se dug vrati u većoj količini zbog kašnjenja je čista džahilijetska kamata. Prvo: što se tiče saobraćajnih kazni i plaćanja "kamate" zbog kašnjenja to apsolutno nije zasnovano na kamati i nema veze sa kamatom, nego je plaćanje kazne zbog prijestupa i jedno i drugo, tj. i sama kazna i sama "kamata" zbog kašnjenja.

Drugo: što se tiče plaćanje "kamate" zbog neblagovremenog plaćanja struje, telefona i slično, ispravno je da ovo nije kamata u dugu niti neka od kupoprodajnih kamata. Nego je to tzv. šart džezai odnosno, šart kažnjavanja zbog kašnjenja koji je u ovom slučaju dozvoljen po većini savremenih učenjaka. A dokaz da je dozvoljen je hadis: "Nema štete niti nanošenja štete", kojeg prenosi Ebu Se'id El-Hudri, radijallahu anhu, a bilježi Ibn Madže, Darekutni, Hakim, Ahmed i ostali, takođe prenosi se od 'Ubadete ibn Es-Samita, Ibn Abbasa, Džabira i Aiše, radijallahu anhum, u mnogo drugih rivajeta u kojima ima slabosti ali koji jedan drugog podupiru. Imam Malik ga bilježi kao hadis mursel (što znači da je slab), ali u svakom slučaju kao što je pojasnio šejh Albani, nakon što je sakupio sve rivajete ovog hadisa, hadis je dobar zbog mnoštva rivajeta i on je općeprihvaćen među učenjacima. Time što korisnici struje i telefona na vrijeme ne plate korištenu uslugu samim time nanose materijalnu štetu tim firmama ili kompanijama, a nanošenje štete je zabranjeno po tekstu hadisa te je njima dozvoljeno da nadoknade tu štetu. Pogotovo što sami korisnici svjesno pristaju da uđu u takav ugovor i znaju za taj šart a on je šerijatski dozvoljen, te s toga nema nikakve smetnje u ovoj vrsti kažnjavanja koju oni nazivaju kamata. Ako bi neko od korisnika prigovorio da on nije pristao na ovaj šart niti ga je potpisao, odgovor bi bio da samo njegovo korištenja usluga nakon saznanja za taj šart kažnjavanja znači pristanak. Ili u protivnom neka prekine koristiti njihove usluge, pa neće biti ni obavezan plaćati tzv, "kamatu" zbog kašnjenja. Ve billahi tevfik.

elhidaje.com
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Upotreba novca od kamatnog kredita

Esselamu alejkum,
Moji roditelji imaju velike dugove, ukratko - oni podižu novac s banke koji nisu zaradili (idu u minus), a banka im na to naravno uzima kamatu. Ja sam student, imam dosta obaveza i ne mogu da radim. Da li ja od tih para mogu normalno da živim, bez velikog trošenja, ali recimo da platim svoj trening, da odem nekad na kafu s prijateljem ili da dam 'marku' nekome ko prosi na ulici?

ODGOVOR: Alejkumusselam. Da bi se razumi odgovor na ovo pitanje treba pojasniti koji imetak je haram imetak u islamu i koje su njegove vrste.

Naime, haram imetak se dijeli na dvije vrste: haram imetak sam po sebi i haram imetak zbog načina na koji je zarađen.

Haram imetak sam po sebi je onaj koji je kao imetak šerijatski zabranjeno posjedovati, poput alkohola, svinje, kipova, zabranjeni muzički instrumenti, nečistoće, krvi i slično.

Uzvišeni Allah je naveo neke vrste ovog imetka u plemenitom Kur'anu u prevodu značenja: "Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno - i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto - osim ako ste ga preklali - i što je na žrtvenicima žrtvovano, i zabranjuje vam se gatanje strelicama" (El-Maide 3). Takođe, u drugom ajetu kaže u prevodu značenja: "O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite" (El-Maide 90).

Haram imetak zbog načina zarade je svaki imetak koji je sam po sebi dozvoljeno posjedovati, međutim postao je zabranjen zbog načina sticanja, poput novca zarađenog kamatom ili imetka steknutog putem zabranjenih kupoprodaja i slično.

Haram imetak zbog načina zarade može se podijeliti na dvije vrste:

Prva vrsta – haram imetak koji je stečen bez dozvole njegovog vlasnika, poput: ukradenog imetka, uzetog mitom, otimačinom, monopolom, prevarom i falsifikovanjem.

Druga vrsta – haram imetak koji je stečen uz dozvolu njegovog vlasnika, poput: imetka stečenog kockanjem, kamatom, klađenjem i zabranjenim vrstama trgovine.

U tvom slučaju, podizanje novca sa banke uz vraćanje sa kamatom, što se naziva ulaskom u minus, je zabranjena kamata čija zabrana je došla u Kitabu i Sunnetu i oko čega su složni učenjaci ovog Ummeta. Prema tome, to što rade tvoji roditelji je veliki grijeh, trebaju se pokajati i prestati da to rade.

Samo pozajmljivanje novca sa vraćanjem duga uz kamatu koje je haram ne znači da je sav taj novac haram-novac, tj. haram imetak kojeg nije dozvoljeno posjedovati i koristiti. Pa tako, ako bi neko posudio drugoj osobi 5000 eura a da mu ovaj vrati 6000 eura, haram novac u ovom slučaju je samo onaj iznos kamate od 1000 eura, što znači da nije sav taj imetak koji je zasnovan na kamati haram imetak. Haram imetak u ovom primjeru je 1000 eura onome ko uzima taj imetak a i onome ko ga daje.

Prema tome, novac koji uzimaju tvoji roditelji od banke nije haram sam po sebi kao novac i dozvoljeno ga je koristiti, nego je haram postupak koji oni rade, tj. da podižu novac uz vraćanje sa kamatom, ali kad su već podigli taj novac sam novac nije haram. U njihovom slučaju haram novac je onaj koji će oni vratiti banci kao kamatu, te im nije dozvoljeno dizati uopšte taj kredit, niti davati banci taj dio, a ni banci da uzima taj dio, tj. kamatu. A tebi je bolje da ako ikako možeš da izbjegneš korištenja tog imetka, ne zato što je on sam haram, nego radi zabrane postupka dolaska do tog imetka a i da upozoriš roditelje da to što rade nije u redu.Ve billahi tevfik.

elhidaje.com
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li uciti Fatihu kada se klanja za imamom

Pitanje:
Esselamu Alejkum,

- Koliko sam upoznat da se fatiha ne uci stav je: Ebu Hanife, Malika, Hanbela i Sejh Albania. Dok recimo Safije kazu da je pod moranje, kao i Sejhul Islam Ibn Tejmije da je strogo preporucljivo.
Mene interesuje, vase licno misljenje o ucenju Fatihe iza imama kada imam uci naglas, znaci poslije AMIN, ko ima jace dokaze i koji stav je prihvatila vecina ucenjaka ovog ummeta? Da vam Allah da svako dobro, amin!

ODGOVOR:
AlejkumusSelam!

Pitanje učenja Fatihe u namazu, kako kaže Ibn Tejmije: "Oko nje učenjaci imaju spor i neusaglašenost uz istovremenu veliku potrebu (ljudi) za ovim pitanjem"(El-Fetava 23/265). Ovo što si spomenuo os stavova učenjaka nije baš precizno jer u ovom pitanju ima više mes'ela:

Prva mes'ela: propis učenja Fatihe u namazu.

Nema razilaženja među učenjacima četiri mezheba da je učenje Fatihe u namazu vadžib svejedno bio imam ili muktedija.

Druga mes'ela: valjanost namaza u kojem se ne prouči Fatiha.

Učenjaci tri mezheba: malikijskog, šafijskog i hanbelijskog su na stavu da namaz u kojem se ne prouči Fatiha nije ispravan, s tim da su se međusobno razišli da li je dovoljno da se prouči jedna Fatiha u čitavom namazu ili se mora proučiti na svakom rekatu. Dokazuju to sa hadisom mutefekun alejhi "Nema namaza onome ko ne prouči umul-kur'an (Fatihu)".

Dok hanefije i u rivajetu kod imama Ahmeda smatraju da ako se klanja namaz bez Fatihe s tim da se prouči nešto drugo od Kur'ana da je namaz ispravan. Dokazuju to ajetom: "A vi iz Kur'ana učite ono što je lahko" (El-Muzemil 20) i hadisom o čovjeku koji je neispravno klanjao koji je mutefekun alejh: "... Zatim uči ono što je lahko od Kur'ana...".

Treća mes'ela: propis učenja Fatihe za muktediju.

Prvo mišljenje je da je vadžib učiti Fatihu u namazima u kojima se naglas uči Kur'an i u kojima se u sebi uči i imamu i muktediji, te da je učenje Fatihe rukn namaza bez kojeg namaz nije ispravan. S tim da su se učenjaci ovog stava razišli oko namaza u kojima se Kur'an uči naglas (akšam, jacija i sabah).

Najjači argument pored hadisa "Nema namaza onome ko ne prouči umul-kur'an (Fatihu)" (mutefekun alejhi) je hadis u kome je došlo da je Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, prekorio ashabe kada je primijetio da i oni uče u namazu kada on uči naglas, pa im je rekao: "Nemojte to raditi osim (da učite) Fatihu". Ovaj hadis bilježi Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i Darekutni i oko njegove vjerodostolnosti je veliko razilaženje.

Jedna skupina od onih koji su na ovom mišljenju kaže da je obaveza učiti Fatihu uporedo dok imam uči, dok druga skupina kaže da ako imam ostavi vremena za učenje Fatihe vadžib mu je da uči, a ako ne ostavi vadžib je da sluša učenje imama i spada sa njega obaveza učenja Fatihe. Stav druge skupine je, naravno po meni, najbliži istini, a između ostalih izabrao ga je Ibnul-Munzir i Ibn Tejmije i pripisao ga većini selefa.

Drugo mišljenje je da muktediji nije vadžib učiti Fatihu u namazima u kojima se naglas uči Kur'an (akšam, jacija, sabah) nego je obaveza slušati učenje imama, a u namazima u kojima se u sebi uči (podne i ikindija) je vadžib. Svoj stav da nije vadžib dokazuju ajetom u kojem Uzvišeni naređuje da kada se uči Kur'an da se sluša: "A kad se uči Kur'an, vi ga slušajte i šutite da biste bili pomilovani" (El-E'araf 204).

Treće mišljenje na čemu je većina hanefija da je muktediji vadžib da šuti na svim namazima. Dokazuju to sa hadisom: "Ko klanja za imamom učenje imama je učenje i za njega". Hadis bilježi Ibn Madže i Ahmed u rivajetu od Džabira a prenosi se i od grupe ashaba. Kaže Ibn Hadžer da su svi ovi rivajeti slabi. Prema tome ovo mišljenje je jako slabo.

Odabrano mišljenje u svim ovim mes'elama je da fatihu vadžib proučiti makar jednom u namazu našto ukazuju gore spomenuti dokazi o obavezi učenja Fatihe. A onaj ko ne prouči Fatihu u namazu je griješan s tim da mu je namaz ispravan. Dokaz da mu je namaz ispravan bez Fatihe je hadis koji presuđuje po ovom pitanju a bilježi ga Muslim u svom Sahihu: "Ko klanja namaz u kojem nije učio umul-kur'an (Fatihu), namaz mu je hidadž (krnjav), (rekao je to) tri puta, nepotpun".

Prema tome hadis jasno i nedvosmisleno naznačava da je namaz nepotpun i krnjav bez Fatihe a to znači riječi "nema namaza" u hadisu mutefekun alejhi "Nema namaza onome ko ne prouči umul-kur'an (Fatihu)" znače nema potpunog namaza a ne da mu namaz nije ispravan. Muktediji koji klanja za imamom u namazima kada imam uči naglas je vadžib proučiti Fatihu ako mu imam ostavi prostora za to. U protivnom spada sa njega obaveza učenja Fatihe jer je vadžib da sluša učenje Kur'ana, kao što je došlo u ajetu.

Ovo takođe podupire hadis mutefekun alejhi: "Imam je postavljen da bi se slijedio, pa kada izgovori tekbir izgovorite i vi, kada uči vi slušajte...", ovaj dodatak "kada uči vi slušajte" navodi ga samo Muslim i ocjenjuje vjerodostojnim a sa tim dodatkom se izdvojio ravija Sulejman Et-Tejmi, te zbog toga ostali muhadisi poput Buharije i Darekutni ocjenjuju taj dodatak slabim. Ve billahi tevfik.

Na pitanja odgovorio mr. Zijad Ljakic!
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Stranica sufijskog šejha Mustafe Čajlakovića

Pitanje: Moje pitanje se odnosi na Mustafu Čajlakovića, za kojeg sam ja dozno preko interneta. Internet stranica je ljepo uređena, nudi mnogo stvari. Jedino rubrika "pitanja i odgovori" je mene navela da vas pitam za jednu cenzuru o njemu.
Mnogi ljudi pitaju stvari vezane za...

sudbinu, nafaku, probleme, imena svoja salju kao i imena drugih osoba. Nekim osobama preporucuje da ga licno posjete kako bi rijesili njihov problem. Molim vas odgovorite mi na ova dva pitanja.
Unaprijed hvala. Da vam ALLAH podari dobro!!

ODGOVOR:
Pregledao sam njegovu stranicu i ono što on i njegova stranica nude. Bila bi dovoljna stvar sama činjenica to da je on sufijski šejh rifaijskog tarikata da musliman ne treba da ide na ovu stranicu i na njene sadržaje i traži islamsku uputu sa nje, jer sve što je došlo od sufizma je stranputica i dalalet samo je razlika u nijansama i kategorijama dalaleta među samim sufijama. Neki od njih su otišli čak i u kufr i širk, dok oni najblaži od njih baziraju vjeri na tzv. novotarskim zikrovima, pročišćavanju duše i sličnih nakaradnih tumačenja koja su im svojstvena.

Međutim, belaj kod ovog šejha nije samo taj što je sufija i što je na dalaletu i odvodi druge koji ga slijede na dalalet, nego i u tome što se bavi gatanjem, proricanjem sudbine i sihrom. Pa ko sazna za ovo treba znati da mu nije dozvoljeno uzimati tumačenje vjere od njega niti se obraćati njemu tražeći pomoć u rješavanju svojih životnih problema kod njega. Njegovu stranicu može da posjeti samo učen čovjek kako bi ustanovio stepen njegovog dalaleta i upozorio ljude na njega.

Znači, nije kod njega s*!*!*!*!a samo rubrika pitanja i odgovori u kojima se jasno i nedvosmisleno vidi da se bavi proricanjem sudbine i sihrom, nego kompletna stranica i sam šejh. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Pitanja o nijjetu, potiranju vrata, skidanju minđuša prilikom abdesta

Pitanje: Selam alejkum! Moja pitanja glase: Da li se nijet (za abdest) radi srcem ili riječima, zatim, zanima me da li je pri uzimanju abdesta dozvoljeno prati vrat, zatim, ako žena nosi minđuse da li ih treba skinuti prilikom uzimanja abdesta i posljednje pitanje je, ne snalazim se u računanju muslimanskog vremena tj. koji mjesec odgovara mjesecima na običnom kalendaru, nisam nikad sigurna kad je muslimanska hidžretska nova godina. Hvala na odgovorima, neka vas Allah swt nagradi!

ODGOVOR:
AlejkumusSelam!

Svi nijetovi za sve ibadete se čine srcem, odnosno, nijet je odluka da se učini određeni ibadet. Nije prenešeno u šerijatskim tekstovima da se nijet za bilo koji ibadet, bio to namaz, post, abdest i slično, čini riječima. A onaj ko izgovara nijet za određeni ibadet riječima praktikujući to stalno on time čini novotariju.

Oko pranja ili potiranja vrata prilikom abdesta nije ništa vjerodostojno prenešeno u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Po ovom pitanju bilježi Ebu Davud u svom Sunnenu hadis u kojem je došlo da je poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potrao svoju glavu tako da je dostigao početak potiljka. Ovaj hadis je šejh Albani ocijenio slabim, a imam Nevevi kaže da je ovaj hadis slab oko čega su složni učenjaci. Takođe, navodi Gazali da je potiranje vrata sunnet zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Potiranje vrata je sigurnost od omči". Kaže imam Nevevi i šejh Albani da je ovo izmišljen hadis.

Kaže Šejhul-islam Ibn Tejmije: "Nije ništa vjerodostojno prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je on potirao svoj vrat pri abdestu, nego čak nije prenešeno oko pranja vrata ni jedan prihvatljiv hadis. Svi vjerodostojni hadisi u kojima se opisuje način abdesta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije u njima spomenuto da je potirao svoj vrat. Zbog toga to većina učenjaka nije smatrala preporučljivim, poput Malika, Šafije i Ahmeda.

A oni koji to smatraju preporučenim oslanjaju se na predaju od Ebu Hurejre, ili na hadis prenešen u slabom senedu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potrao svoju glavu sve do početka potiljka. Nešto poput ovog ne može biti osnov niti se može uporediti sa onim na što ukazuju drugi hadisi. Onaj ko ostavi potiranje vrata abdest mu je ispravan na čemu su složni učenjaci". (Medžmu'ul-fetava 21/127)

Prema tome, potiranje vrata pri abdestu nije propisano i bliže je da je to novotarija kao što kaže imam Nevevi.

Žena koja nosi minđuše nije obavezna da skida minđuše prilikom abdesta jer se taj dio uha gdje stoje minđuše u osnovi i ne pere pri abdestu. A ako bi neko pitao da li ih treba skidati prilikom gusula, odgovor bi bio da su žene za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nosile minđuše i da su naravno uzimale gusul a nije prenešeno da im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da ih skidaju prilikom gusula.

Hidžretski kalendar se ne poklapa sa gregorijanskim i ne samo to nego se svake godine hidžretski mjeseci pomjeraju za deset dana unaprijed tako da za trideset šest godina po gregorijanskom kalendaru nabere se jedna godina više po hidžretskom kalendaru. Praćenje i poznavanje hidžretskog kalendara je vrlo bitno za jednog muslimana, jer se svi propisi koji imaju veze sa vremenom računaju po hidžretskom kalendaru. Kao na primjer početak i kraj posta mjeseca Ramazana, dan Ašure, post bijelih dana, dan Arefata, obredi Hadždža, idet žene i tome slično. Tebi je najbolje da koristiš takvime koji imaju i hidžretski i gregorijanski kalendar. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li se nakon svakog namaza uci odnosno da li je obaveza ucenja zikra i dove sa tesp

ODGOVOR: Zikrenje poslije farz namaza je potvrđeni sunnet, tj. ko ga praktikuje ima nagradu a ko ga izostavi nema grijeha za to, s tim da ne priliči muslimanu da potpuno ostavi zikrenje poslije farz namaza. Znači učenje zikra poslije farz namaza nije obaveza nego sunnet tako da nema smetnje da se nekada izostavi pogotovo ako za to postoji neki razlog. Od sunneta je da se zikri na prste, pojedinačno svako za sebe a ne džematski sa tesbihom.

Namasku dovu nije učio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, niti je prenešena u sunnetu. Ako se zikri (tj. uči 33 puta Subhanalah, 33 puta Elhamdulillah i 33 puta Allahu ekber) sa tespihom radi lakšeg brojanja onda nema smetnje po većini učenjaka da se tespih koristi, iako je od sunneta zikriti na prste. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li muskarac mora prije svakog farza da uči ikamet i da li to vrijedi i za naklanja

ODGOVOR: Ako muškarci klanjaju u džematu u mesdžidu onda je farz kifaje da se prouči ezan i ikamet. A ako muškarci klanjaju u džematu van mesdžida ili muž sa svojom porodicom u kući, onda je sunnet da se prouči ezan i ikamet. S tim da ako bi ezan izazvao pometnju kod komšija onda je bolje da se ne uči ili da se uči samo unutar kuće.

Muškarac koji klanja sam van džemata farz namaz mustehab mu je da prouči i ezan i ikamet ako njegovo učenje ezana neće izazvati pometnju kod susjeda. Dokaz da je propisano učiti ezan i ikamet onome koji ne klanja u džematu su opći dokazi kojima se obavezuje učenje ezana i ikameta.

A što se tiče učenja ezana i ikameta prilikom naklanjavanja opravdano propuštenog namaza ono je takođe sunnet jer bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, spominjući priču u kojoj je došlo da su prespavali sabah namaz, pa im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da promijene mjesto a zatim naredio Bilalu, radijallahu anhu, da prouči ezan i ikamet. Znači, hadis ukazuje na propisanost učenaj ezana i ikameta prilikom naklanjavanja propuštenog namaza.

Takođe se to potvrđuje u događaju na Handeku kada su propustili ikindiju namaz zbog bitke, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio Bilalu, radijallahu anhu, da prouči ezan i ikamet pa su klanjali nakon što je Sunce zašlo prvo ikindiju a zatim akšam.

Kaže Ibn Tejmije: "Učenje ezana prilikom naklanjavanja propuštenih namaza nije vadžib. A ko klanja sam za sebe pojedinačno, svejedno klanjao namaz u njegovom namaskom vremenu ili ga naklanjavao pa prouči ezan i ikamet uradio je ono što je bolje, a ako prouči samo ikamet to mu je dovoljno. A ako bi prilikom naklanjavanja nekoliko propuštenih namaza proučio ezan na početku a za ostale namaze proučio samo ikamet takođe bi učinio ono što je bolje" (El-Ihtijaratu el-fikhijje, str. 70). Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
POSTOJI LI "BID'AT HASEN" (LIJEPA NOVOTARIJA)

Pitanje:
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu. Da li postoji nešto kao "bid'at hasen". Po onom hadisu: "Ko uvede u vjeru nešto dobro imaće nagradu onih koji to čine, a ko uvede nešto loše imaće grijeh onih koji to čine." Dali se tu misli na oživljavanje nekog zaboravljnog suneta ili?

ODGOVOR:
Alejkumusselam.

Naravno da postoji bid'at hasen. On postoji kod novotara koji pokušavaju da dokažu svoje slijeđenje strasti i zabludjelo tumačenje vjere sa nečim što se zove lijepa novotarija i postoji "bid'at hasen" koji je spomenut u tekstu hadisa. Novotari žele da dokažu kako eto ima ružna i lijepa novotarija, a novotarije mevluda, sedmina, četresnica, Ajavatovice, učenja Fatihe u svim prigodama, Jasina i hatmi za novac i slično, to su kod njih lijepe novotarije. Nije mi poznato šta onda ubrajaju u ružne novotarije. Naravno, suvišno je pojašnjavati i dokazivati ništavnost i pogrešnost ovakog nakaradnog tumačenja.

A "bid'at hasen" koji je spomenut u hadisu njegovo razumijevanje i tumačenje se može rezimirati u sljedećem:

Bilježi Muslim u svom Sahihu od Džerir ibn Abdullaha, radijallahu anhu, da su neki ljudi od beduinskih plemena došli kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nosili su vunenu odjeću. Nakon što je vidio njihovo loše stanje i siromaštvo koje ih je zadesilo, podstakao je ljude na sadaku, a oni su se sporo odazivali tome tako da se to vidjelo na njegovom licu. Zatim je neki Ensarija došao i dao kesu sa srebrom, nakon njega je došao drugi pa su dolazili jedan za drugim tako da se radost (zbog toga) prepoznala na njegovom licu. Pa je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko uvede u Islamu lijep sunet pa se po njemu radi poslije njega, imaće nagradu poput nagrade onog ko po njemu radi a da to neće umanjti od njihove nagrade ništa. Ko uvede u Islamu loš (ružan) sunet pa se po njemu radi poslije njega, imaće grijeh poput grijeha onog ko po njemu radi a da to neće umanjti od njihovih grijeha ništa".

Značenje ovog hadisa je, kako to pojašnjava imam Nevevi, da se pod "lijepim sunetom" (sunnetun hasenetun) u hadisu misli na djelo Ensarije, znači djelo koje je inače propisano (poput sadake u ovom događaju) ali je trenutno zapostavljeno, koji je prvi došao sa kesom i dao je kao sadaku čime je podstakao ostale prisutne muslimane na davanje sadake, a ne na dozvolu ili podsticanje na uvođenje novotarija (ibadeta za koje ne postoji dokaz u Šerijatu). Ako se ne bi ovako protumačilo onda nema smisla da to kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovim povodom, jer u čitavom događaju nema ništa što ukazuje na uvođenje novotarija (nekog novog ibadeta) u vjeri.

Takođe, ako se ne bi ovako protumačilo onda bi ovaj hadis bio oprečan mnogim drugim hadisima u kojima je došla zabrana uvođenja novotarija i nazivanja svake novotarije zabludom i dalaletom. U hadisu mutefekun alejhi (Buharija i Muslim) je došlo: "Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbacuje", a bilježi Tirmizi: "Čuvajte se novina, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija je dalalet, a svaki dalalet vodi u Vatru". Jer kako će svaka novotarija vodit u Vatru ako bi bila dozvoljena takozvana "lijepa novotarija". Ve billahi tevfik.


mr. Zijad Ljakic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
UČENJE FATIHE POSLIJE EZANA

Pitanje:
Selam.
Na čemu se zasniva učenje Fatihe poslije ezana ? I da li je bolje učiti Fatihu ili dovu poslije ezana?

ODGOVOR:
Alejkumusselam.

Onome ko čuje muezina kada uči ezan propisano je da ponavlja za njim ono što on uči, a kada završi ezan treba donijeti slavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim proučiti poznatu dovu poslije ezana. Sve ovo je prenešeno u vjerodostojnim hadisima.
Bilježi Muslim u svom Sahihu od Abdullah ibn Amr ibn El-'As, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada čujete muezina recite ono što on govori, zatim donesite salavat na mene, jer ko donese jedan salavat na mene Allah donese na njega deset salavata. Zatim tražite od Allaha za mene vesile, ono je menzile (posebno mjesto) u Džennetu koje ne priliči osim nekom robu od Allahovih robova, nadam se da ću to ja biti. Ko zatraži meni vesilet biće mu dozovljen šefa'at".

Bilježi Buharija u svom Sahihu od Džabir ibn Abdullaha, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko kaže kada čuje ezan: ALLAHUMME RABBI HAZIHIDDAVETITTAMME VESSALATIL-KAIME ATI MUHAMMEDEN EL-VESILE VEL-FADILE, VEB'ASHU MEKAMEN MAHMUDEN ELLZI VE'ADTEHU, biće mu dozvoljen moj šefa'at na Sudnjem danu".

Bilježi Muslim u svom Sahihu od Sa'd ibn ebi Vekkasa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko kaže kada čuje muezina: EŠHEDU EN LA ILAHE ILLELLAH VAHDEHU LA ŠERIKE LEH, VE ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU, REDITU BILLAHI RABBEN VE BI MUHAMMEDIN RESULA, VE BIL ISLAMI DINA, biće mu oprošten grijeh". O tome kada se ovo kaže postoja dvije mogućnosti: da ovo izgovori kada čuje muezina da je rekao "EŠHEDU EN LA ILAHE ILLELLAH" ili na kraju kada muezin završi sa ezanom, i jedno i drugo ima osnova s tim da je zadnje priličnije jer ako bi ovo proučio na početku ezana to bi ga odvelo da mu prođe dio ezana koji treba ponavljati za muezinom.

A što se tiče učenja Fatihe nakon ezana, to nema osnova u Šerijatu, a kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharijaq i Muslim u svojim Sahihima od Aiše, radijallahu anha: "Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbacuje". Takođe, u hadisu kojeg bilježi Tirmizi od 'Irbad ibn Sarije, radijallahu anhu: "Čuvajte se novina, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija je dalalet, a svaki dalalet vodi u Vatru". Ve billahi tevfik.

mr.Zijad Ljakic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
NOŠENJE SURME, ŠMINKE I SLIČNO OD STRANE ŽENE PRED MUŠKARCIMA KOJI JOJ NISU MAHREM

Pitanje:
Esselamu Alejkum.

Da li je dozvoljeno ženi koja pokriva lice (ne pokriva oči) da nosi surmu kada izlazi van kuće? Džezakellahu hajren.

ODGOVOR:
Alejkumusselam.

Nije dozvoljeno stavljanje surme na oči ženi koja izlazi van kuće pri čemu će je vidjeti ljudi koji joj nisu mahremi, svejedno bilo to žena koja ne pokriva lice ili koja pokriva lice ali ne pokriva oči. A dozvoljeno je ženi pod nikabom koja pokriva oči da stavlja surmu kada izlazi iz kuće.

Dokaz za ovo je ajet u suri En-Nur koji obavezuje svaku mu'minku da sakriva svoje ukrase od muškaraca stranaca, tj onih koji joj nisu mahremi. Kaže Uzvišeni: "I reci vjernicama da obore poglede svoje i čuvaju furudže svoje, i neka ne pokazuju ukrase svoje, izuzev šta je vanjsko od njega; i neka pokrivače svoje stave na grudi svoje, i neka ne pokazuju ukras svoj, izuzev muževima svojim ili očevima svojim, ili očevima muževa svojih, ili sinovima svojim ili sinovima muževa svojih, ili braći svojoj ili sinovima braće svoje, ili sinovima sestara svojih ili ženama svojim, ili onom šta posjeduju desnice njihove, ili slugama svojim od ljudi koji nemaju sposobnost, ili djeci koja ne spoznaju awrete žena. I neka ne udaraju nogama svojim da bi se saznalo šta kriju od ukrasa svog. I pokajte se svi Allahu, o vjernici, da biste vi uspjeli" (En-Nur, 31).Dokaz iz ajeta su riječi Uzvišenog: "i neka ne pokazuju ukrase svoje", a pod ukrase spada surma, šminka, nakit i slično koje je dozvoljeno ženi pokazati muškarcima spomenutim u nastavku ajeta. A što se tiče riječi Uzvišenog u istom ajetu: "izuzev šta je vanjsko od njega", kaže Ibn Kesir u svom tefsiru: "To jest, neka muškarcima strancima (koji im nisu mahremi) ne otkrivaju ništa od ukrasa osim onoga što se ne može sakriti, kaže Ibn Mes'ud: poput ogrtača i odjeće".

Prema tome, upotreba surme je uopćeno propisana, međutim nije dozvoljeno ženi da muškarcima pokazuje svoje ukrase, u što ulazi i surma, osim mužu i mahremima. Ve billahi tevfik.

mr. Zijad Ljakic
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Da li Allaha obuhvataju vrijeme i prostor

Pitanje:

Esselamu alejkum. Šta znače rijeći Allahove : 'A samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po vašem računanju". (Al-Hajj, 47)
"K Njemu se penju meleki i Džibril u danu koji pedeset hiljada godina traje". (Al-Me'aridž, 4), jer Allaha ne obuhvata vrijeme ni prostor, pa molim za tumačenje ajeta, jer sam ne znam tumačiti.

Odgovor:

Alejkumusselam. Što se tiče riječi Uzvišenog: ''A samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po vašem računanju" (Al-Hadž, 47), kažu mufesiri da ovaj ajet može imati jedno od dva sljedeća značenja.
Prvo – Da je kratak vremenski period kod Allaha isti kao dugi vremenski period, jedan dan i hiljadu godina su isti kod Allaha uzimajući u obzir moć Uzvišenog Allaha i zbog toga Uzvišeni odgađa kažnjavanje zulumćara i onih koji zaslužuju kaznu.
Drugo – Da jedan dan žestine, straha i strahote na Sudnjem danu je kao hiljadu godina žestine, straha i strahote na dunjaluku.
A što se tiče drugog ajeta, tj. riječi Uzvišenog: "K Njemu se penju meleki i Džibril u danu koji pedeset hiljada godina traje" (Al-Me'aridž, 4), takođe mufesiri kažu da može imati dva značenja:
Prvo – Da se pod melecima misli na meleke koji su zaduženi da rade poslove koje ih je Allah zadužio, a pod "ruhom" (kako je spomenuto u ajetu) se misli na sve duše dobrih i loših ljudi, odnosno duše mu'mina i duše kjafira. A pod "penjanjem" meleka i duša se misli na vrijeme dunjalučkog života, odnosno da meleci rade penjući se prema Allahu ono za što su zaduženi u ovom vremenskom periodu, a da se duše nakon smrti penju prema nebesima onako kako je opisano u vjerodostojnim hadisima (pri čemu se penjanje duša mu'mina razlikuje od penjanja duša kjafira), a sve to traje pedeset hiljada godina dunjalučkog vremena. A u svemu ovome se ogleda Allahov kudret i Njegova moć.
Drugo – Da se meleci i Džibril (gdje se pod terminom "ruh" misli na njega) penju Allahu u Danu, tj. na Sudnjem danu koji će trajati pedeset hiljada godina u kojem će biti ljudima sviđan račun, a zatim će nakon toga stanovnici Dženneta završiti u Džennetu a stanovnici Vatre završiti u Vatri.
Ovo su značenja i tumačenja ovih ajeta i mislim da su dovoljno jasni. A što se tiče tvojih riječi "jer Allaha ne obuhvata vrijeme ni prostor", ajeti uopće ne govore o tome niti ičim ukazuju na takvo nešto. Allah je Stvoritelj i vremena i prostora.
Od akide Ehlu sunneta vel džema'ata je da Allahovu moć i kudret ne umanjuje niti utiče na nju vrijeme i prostor. A to da li Allaha obuhvata vrijeme i prostor nije u takvom kontekstu nešto došlo u šerijatskim tekstovima. Ono što je došlo o prostoru i vremenu je sljedeće:
U šerijatskim tekstovima Kur'ana i Sunneta je došlo da je Allah, dželle še'nuhu, svojim bićem iznad Arša, odvojen od Svojih stvorenja, što je akida Ehlu sunneta vel džem'ata.
Takođe, bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima u hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kaže Uzvišeni Allah: "Uznemirava me sin Ademov, psuje vrijeme a Ja sam vrijeme, smjenjujem noć i dan", a u rivajetu kod Muslima: "Nemojte psovati vrijeme jer zaista je Allah vrijeme". Ovaj hadis znači da vrijeme samo po sebi ne može uraditi ništa i nema nikakve moći, nego da je Allah taj koji u tom vremenu radi šta hoće, stvara, oživljuje, umrtvljuje i slično. A to znači da je psovanje vremena u stvari psovanje Allaha, dželle še'nuhu, i zato je došla ova zabrana psovanja vremena. Riječi "Ja sam vrijeme" ne znače da je vrijeme jedno od Allahovih imena, nego da psovanje vremena se vraća na psovanje Allaha, dželle še'nuhu, jer On je Taj ko djeluje u tom vremenu a ne da vrijeme samo po sebi radi nešto. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakić
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Kako posluje islamska banka

Pitanje:

Esselamu alejkum. Šta je to islamska banka i kako posluje ako nema kamate?

Odgovor:

Alejkumusselam.
Da bi se na ovo odgovorilo neophodno je nešto neći o klasičnim komercijalnim bankama, zatim navesti zašto i kada su nastale islamske banke i tek onda u kratkim crtama pojasniti na čemu se zasniva rad islamske banke koja nema kamate.

Nastanak, razvoj i poslovanje komercijalnih banaka

Riječ banka je nastala od talijanske riječi "Banco" a koja znači stol. Razlog ovog naziva se vraća na to što je u srednjem vijeku mijenjač novčanih valuta sjedio za stolom na javnim mjestima prodavajući i kupujući razne valute. Zatim je ovaj posao, tj. mijenjanje valuta, uznapredovao do oblika današnjih banaka.
Prva banka (mjenjačnica valuta) je osnovana u Italiji u gradu Budukije 1157. god. po Miladiju, a zatim je uslijedilo osnivanje drugih mjenjačnica (banaka) a njene aktivnosti su postepeno postale raznovrsnije i naprednije. S tim da se stvarni početak osnivanja banke u njenom savremenom obliku može smatrati osnivanjem mjenjačnice pod imenom "Banco della pizza dirialto" u istom talijanskom gradu Bundukije 1587. god. po Miladiju. Zatim je slična banka osnovana u Holandiji pod imenom "Amsterdam" 1609. god. po Miladiju, a koja je bila primjer po kojem su osnovane većina evropskih banaka poslije toga. Prva banka koja se pojavila u islamskim zemljama bila je "Privatna egipatska banka" koja je osnovana u Egiptu 1898.god. po Miladiju, a zatim je uslijedilo otvaranje banaka u drugim dijelovima islamskog svijeta.
Funkcije i poslovne aktivnosti komercijalnih banaka su prošle kroz određene faze: novčanu, investicionu i kreditnu. Novčana funkcija se ogleda u mijenjanju valuta, bankovnim depozitima (ostavljanja novca u banku na čuvanje), sortiranje, vaganje i određivanju vrijednosti kovanica i tome slično. Nakon novčane funkcije bankovno poslovanje se proširilo i uznapredovalo sa investicionim aktivnostima u raznoraznim oblastima ekonomske djelatnosti. I na kraju, jedna od zadnjih faza razvoja i napretka bankovnog poslovanja je kreditna funkcija. Naravno, ono što je glavna karakteristika poslovanja komercijalnih banaka je poslovanje sa kamatom.
Zabrana kamate je općepoznata u Islamu. Idžma (jednoglasan stav) učenjaka ovog Ummeta je na zabrani kamate. Ovaj idžma prenose Kurtubi, Ibnul-Munzir, El-'Ajni, Ibn Kudame, El-Merdavi, Ibn Hadžer, Ibn Tejmije, Ševkani, Ibn Hubejre, Nevevi, Ibn Hadžer El-Hejtemi i mnogi drugi. Na zabranu kamate ukazuju mnogi šerijatski tekstovi. Kaže Uzvišeni: "A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu" (El-Bekare 275). Kamata je veliki grijeh sa kojim se onima koji ga čine objavljuje rat od Allaha i Njegovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, nek znate, - rata od Allaha i Poslanika Njegova!" (El-Bekare 278-279). Takođe, kamata je jedan od sedam upropaštujućih grijeha kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima: "Klonite se sedam upropaštujućih grijeha ...", od kojih je jedenje kamate. U hadisu kojeg bilježi Muslim od Džabira, radijallahu anhu, je došlo da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, prokleo onog koji uzima kamatu, koji je daje, zapisuje i dvojicu svjedoka, i kaže: "Oni su isti". Nema sumnje da je kamata koja se daje banci ili uzima od nje da je to kamata koja je Šerijatom zabranjena.

Nastanak, razvoj i poslovanje islamskih banaka

Mnogi islamski učenjaci smatraju da je preče umjesto riječi banka koristi šerijatski termin MASRIF. Jezički masrif znači promjena nečega za nešto drugo a njegovo šerijatsko značenje je prodaja novca za novac.
Čim su se komercijalne banke a koje su naravno zasnovane na kamatnom sistemu pojavile u islamskom svijetu oglasili su se učenjaci i intelektualci Ummeta, upozorili su muslimane na ophođenja sa tim bankama u onim aktivnostima koji su zasnovani na kamati. Među prvim učenjacima koji su pojasnili zabranu poslovanja sa bankama su bili Rešid Rida i Ebul-E'ala el-Mevdudi.
Reakcija islamskih učenjaka na pojavu komercijalnih banaka u islamskim zemljama nije se svela samo na upozorenje i odvraćanje muslimana od istih zbog njihove zasnovanosti na kamati nego su tražili i nudili alternativnu zamjenu za iste. Pa je tako pokrenuta ideja osnivanja islamskih banaka koje ne posluju na kamatnom sistemu niti sadrži neke druge Šerijatom zabranjeno vrste poslovanja kao i da se muslimani oslobode slijeđenja Zapadne ekonomije. Rezultat ovih iskrenih namjera i inicijativa je osnivanje preko 150 islamskih investicionih banaka.
Prvo iskustvo sa islamskom bankom je bilo 1963. god. po Miladiju kada je u Egiptu u gradu Mejtgamr osnovana banka čije se poslovanje slaže sa šerijatskim principima ekonomije. Međutim, ubrzo nakon otvaranja ova banka je prestala sa radom zbog zlonamjernih glasina koje su bile usmjerene protiv nje. Nakon ovoga i sličnih pokušaja u Džiddi je 1975.god. osnovana Islamska banka za razvoj koja je otvorila vrata svim islamskim zemljama da učestvuju u njoj, a cilj osnivanja banke je doniranje ekonomskog razvoja i društvenog napretka u zemljama učesnicama. Iste godine u Ujedinjenim arapskim emiratima je osnovana Islamska banka Dubej čiji je glavni cilj da poslovanje ove banke zasnuje na islamskim osnovama. Nakon toga, 1977.god. osnovane su tri islamske banke koje su formirale Međunarodnu federaciju islamskih banaka, a te banke su: Islamska banka Fejsal u Sudanu, Islamska banka Fejsal u Egiptu i Kuvajtski bejtul temvil. A od značajnih banaka u Saudijskoj arabiji koje su svoje poslovanje uskladili sa šerijatskim propisima a ne nose u svom nazivu prefiks "islamska" su svakako Banka Er-Radžihi i Banka El-Bilad.
Naravno, cilj svih ovih islamskih banaka je da izbjegnu poslovanja sa kamatom, usklade svoje aktivnosti sa šerijatskim propisima a da istovremeno pokrivaju ekonomske i društvene potrebe u razvoju i finansiranju mjesta i sredina u kojima djeluju. Na ovom mjestu neophodno je naglasiti da većina islamskih banaka nisu sve svoje aktivnosti uskladile sa principima islamskog poslovanja a naročito se to odnosi na odjele tih banaka u zapadnim zemljama.

Oblici i vrste usluga i poslovanja na kojima se zasniva islamska banka

Islamska banka sa svim svojim raznovrsnim aktivnostima se u osnovi zasniva na podržavanju razvoja društvene zajednice a od najistaknutijih aktivnosti islamske banke je investiranje sa imetkom položenim u banku. Osnove investiranja u islamskim bankama su:
- izbjegavanje kamate u svim oblicima poslovanja,
- zabrana držanja monopola,
- zasnivanje investiranja na razvoju proizvodnje,
- samilost u odgađanju vraćanju duga od strane siromašnih dužnika,
- usklađenost investicionih projekata sa Šerijatom.
Od vrsta i oblika investiranja i poslovanja u islamskim bankama su sljedeći:
Prva – mudareba, tj. ugovor između dvije strane, u ovom slučaju banke i klijenta, pri čemu jedna strana daje novac a druga učestvuje sa radom, a zaradu ili gubitak dijele procentualno (50%-50%, ili 70%-30%) shodno kako se dvije strane dogovore.
Druga – mušareka, tj. uzajamno učešće, a to je ugovor između dvije strane pri čemu obje učestvuje sa određenom količinom imetka, obje strane imaju pravo raspolaganja sa čitavim imetkom, pri čemu se dobit dijeli shodno kako se dogovore dvije strane a gubitak se dijeli na obje strane shodno veličini učešća. Ova vrsta poslovanja ima više oblika a može biti u zajedničkoj kupovini (banke i klijenta) neke nekretnine nakon čega banka prodaje svoj udio klijentu ili poslovnog investiranja pri čemu banka dijeli dobit sa klijentom sve dok klijent ne otplati novac koji je uzeo od banke.
Treća – murabeha, tj. kupoprodaja pri čemu je dobit poznata, odnosno klijent traži od banke da ona nabavi i kupi određenu robu koju će klijent kupiti od banke po cijeni po kojoj se dogovore a u kojoj će banka imati zaradu, svejedno da li otplaćivanje bilo odjedanput ili u ratama.
Četvrta – prodaja SELEM, tj. prodaja pri čemu kupac unaprijed da novac za robu a preuzima je nakon određenog dogovorenog vremena.
Peta – istisna', tj. kupoprodaja po narudžbi, odnosno kupovina pri kojoj kupac kupuje robu sa dogovorenim karakteristikama koju prodavač tek treba napraviti ili proizvesti.
Šesta – davanje beskamatnog kredita iz posebnih izvora banke određenih za kreditiranje.
Sedma – investiranje investicionih firmi i kompanija pri čemu banka dijeli dobit ili gubitak shodno njenom učešću.
Osma – investiranje kupovine dionica od firmi čija proizvodnja ili poslovanje nije zasnovano na haramu uz isti gore spomenuti princip.
Deveta – el bej'u bit-taksit, tj. prodaja na rate uz veću cijenu.
Deseta – prebacivanje novca sa jedne banke na drugu pri čemu se naplaćuje usluga prebacivanja. I mnoge druge vrste i oblici poslovanja.
Ono što je primjetno a što treba naglasiti je to da islamska banka u osnovi ne zasniva svoj rad samo na davanju beskamatnih kredita nego svoje poslovanje koncentriše na poslovnom i proizvodnom investiranju pri čemu ona učestvuje u dobiti a rizikuje gubitak zajedno sa klijentom. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakić
 

LASTB

New Member
Reakcije tijela tokom namza

Selam alejkum, zanima me šta znači kada se tresu ruke u toku namaza tačnije na kijamu i na sedždi ?
 

elqouds2020

Junior Member
فضل المصافحة‎

Selam alejkum, zanima me šta znači kada se tresu ruke u toku namaza tačnije na kijamu i na sedždi ?
.....


بسم الله الرحمن الرحيم
السلام عليكم ورحمة الله وبركاته

فضل المصافحة‎

‏‏عَنْ حُذَيْفَةَ ابْنِ اليَمَانِ رَضِيَ الله عَنْهُ، عَنِ النَّبِيِّ صَلَّى الله عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: "إِنَّ الْمُؤْمِنَ إِذَا لَقِيَ الْمُؤْمِنَ فَسَلَّمَ عَلَيْهِ وَأَخَذَ بِيَدِهِ فَصَافَحَهُ تَنَاثَرَتْ خَطَايَاهُمَا كَمَا يَتَنَاثَرُ وَرَقُ الشَّجَرِ". أخرجه الطبراني فى الأوسط (1/84 ، رقم 245 ) وصححه الألباني في "السلسلة الصحيحة" ( 6
 

elqouds2020

Junior Member
AlphaU ime Boga Milostivog
Mir, milost i blagoslov Allaha

Preferirana rukovanje

Hudhayfah sin Croata Allah biti zadovoljan s njim, Poslanik savs je rekao: "Ako osiguranik bio osiguran ga pozdravio i uzeo njegov ruka Vsafha puna Khtaaihama papir i razasute stabla." Pripovijeda Tabarani na Istoku (1/84, broj 245) i konja u "string pravilan
 
Top