Pripremio: Muhamed Ikanović, prof.
Pojava fitni i nereda je jedna neminovnost života koja prati čovječanstvo kroz njegovu historiju. Kako za bilo koju stvar koja može zadesiti muslimana tako i za ovakva stanja postoji riješenje i savjeti. Obaveza svakog muslimana i muslimanke je da postupa po Kur'anu i sunnetu Allahova poslanika sallallahu alejhi ve sellem u svakoj prilici i svakom stanju koje ih može zadesiti. Velika je greška postupati onako kako to mi želimo bez obzira kako glasili islamski stavovi.
S toga je obaveza u svakoj situaciji koja nam nije poznata da se obratimo islamskoj ulemi i da se posavjetujemo sa njima po pitanju onoga što ne poznajemo ili djelimično poznajemo. Ovjde naročito treba podvući djelimično poznavanje vjere jer je to veliki problem današnjih muslimana. Ako pogledamo koliko se islam izučava i koliko se o islamu čita i brojnost problema s kojima se muslimani susreću vidit ćemo da se vrlo mali broj konsultuje sa ulemom ili im nije ni na pameti konsultovanje. Čak su i mnogi spremni da sami donose zaključke bez znanja jer površno znanje nije znanje.
Nekada se ljudi i zaslijepe time što završe dvije ili tri godine fakulteta islamskih nauka i misle da je dunja u njihovim rukama i da im više niko nije potreban da se savjetuju ili pitaju. A pitam se šta su radili imami ovog ummeta učeći kod svojih učitelja po deset, petnaest i više godina?!...
Savjetovanje je bila osobina Allahova poslanika alejhis-salatu ves-selam, njegovih ashaba i naših ispravnih predhodnika, pa šta mi onda o sebi mislimo ?!
Od Allahove milosti je i to što nam je u ummetu uvijek darivao one koji mogu upućivati i savjetovati muslimane pa i u našem vremenu imamo koga pitati i savjetovati se. Dakako sve nam je ovo bitno iz razloga što nam je obaveza da živimo i umiremo kao iskreni vjernici, „ O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojažnošću i ne umirite osim kao muslimani. „(Kur'an)
U sunnetu Allahova poslanika alejhis-salatu ves-selam jasno se vidi nagoviještaj pojavi fitni-nereda na Zemlji i dio toga i sami proživljavamo. Iskušenja od Allaha su dio Njegove mudrosti jer time iskušava Svoje robove kako bi se razdvojili iskreni od neiskrenih. Ali ako sami ljudi to uzrokuju kako bi se iskušavali onda je to nepohvalno i može biti veliki grijeh, kako to pojašnjava ibn Hažder u djelu „fethul-bari'“ na osnovu ajeta „a fitna je gora od ubistva.“
Kaže Allahov Poslanik sallallahu alejhi ves-selem: „ Vrijeme će brzo prolaziti, manje će biti ispravnih djela, raširit će se škrtost, pojavit će se neredi i povećat će se „herdž“, pa upitaše šta je to a on odgovori: ubijanje, ubijanje.“(Buharija)
Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ves-selem: „Dolazi vrijeme u kojem će najbolji imetak musliman biti stado s kojim će otići u brda, tražeći sebi pojilišta, bježeći od nereda(fitni) da bi sačuvao svoju vjeru.“(Buharija)
Ovi neredi će biti kako između muslimana tako i između muslimana i drugih o čemu mi danas svjedočimo.
Neki od razloga tog fesada-iskvarenosti su:
1- mediji- slobodno se može reći da su mediji u većini slučajeva šejtanova vojska koja otvoreno i bez imalo stida ruši moral. Sve ono što se naziva porokom današnjice možemo naći na medijima. I ne samo to nego more laži koje se proturaju među mase dolaze putem medija. I sve se to radi pod plaštom kulture i modernizacije. Ako bi išta mogli dazvati „savremenim Iblisom“onda bi to ime dali medijima.
2- Interent- isto kao i TV i pisani mediji tako i elektronski mediji tj. internet uopšteno uzrokom je mnogih laži koje uzrokuju nereda kao što su podjele, iskvarenosr morala i drugo.
3- Od razloga iskvarenosti muslimanskih sredina je masovno putovanje musliman u nemuslimanke zemlje radi posla gdje se bez imalo razmišljanja uzimaju njihovi običaji i način života koji u potpunosti odudara islamskom načinu života.
Iz svega navedenog obaveza nam je da znamo kako da se postavimo prema svemu tome i odolimo raznovrsnim iskušenjima.
Iako se na dunjaluku stvari dešavaju po pravilu „uz suho gori i sirovo“, tj. da nekada zbog grijeha drugih nastradaju i oni koji nisu zaslužili za vjernika je radost ono što dolazi u hadisu Allahova poslanika alejhis-salata ves-selam da će Allah spustiti azab na neki narod i svi će stradati a potom će biti proživljeni na onome na čemu su bili.
Prije preciznijih savjeta obaveza je da znamo da je na nama generalno pravilo da se klonimo zablude i svega što njoj vodi kako ne bi bili od onih za koje će na Sudnjem danu biti rečano kada Poslanik alejhis-salatu ves-selam kaže: „To je moj ummet.“, pa će mu biti rečeno: ti ne znaš šta su mijenjali poslije tebe.
Nego na nama je da se generalno pridržavamo Allahove knjige i sunneta Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.
Od stvari koje pomažu u vremenu iskvarenosti i iskušenja su:
1- Čvrstina- Uzvišeni nas savjetuje: „O vjernici kada se susretnete sa skupinom neprijateljskom ostanite čvrsti..“(el-Enfal 45)
Vjernik mora da ostane postojan i čvrst u svakom naletu koji ga zadesi. Međutim to ne smije biti kruta čvrstina koja znači da će ga jaka oluja isčupati potpuno iz korijena nego fleksibilna čvrstoća poput drveta koje u sebi ima elastičnosti koja mu pomaže da ga jak nalet oluje ne izvali u potpunosti iz korijena. Mnogi se žalimo na stanje u ummetu ali nije ni čudo što je to takvo. Mnogo je muslimana koji posustanu pri prvom udaru ili su spremni da vrlo lahko prijeđu i prekrše granice islama. Islam i iskrenost se ogleda baš u požrtvovanosti i pokornosti a ni jedno ni drugo ne bivaju samo u blagostanju nego najčešće u tegobama i iskušenjima. Ili bolje rečeno u takvim situacijama se ogleda prava iskrenost. Ovakve situacije se često ogledaju u tome da neko ne želi da pogazi svoje JA radi islama. A možda se i desi da neko da ne bi bio proglašen ekstremom ili funadamentalistom ne želi ni biti u društvu muslimana vjernika koji praktrikuju islam u svakom segementu života. Neko ne želi da žrtvuje ni položaj pa se često „pere“ od islama i muslimana što je na žalost čest slučaj naših bošnjaka političara koji pokušavaju na sav havaz da se „operu“ od ekstremnog islama kojeg izumi Buš i njegovi bušići.
2- Sabur- „O vjernici, strpite se.......“(ali-Imran 139). I koliko je još ajeta i hadisa koji govore na ovu temu. Nedostatak sabura je jedan od razloga pojave tekfirskih ideja gdje neki nedostatak sabura pravdaju ljubomorom prema granicama islama koje trebaju da se brane pa onda naprave veće zlo okaljajući čast musliman ili čak uzrokuju međusobno prolijevanje muslimanske krvi. A dovoljno nam je da znamo, „A Allah je sa strpljivima.“ (Kur'an). Allahovi Poslanici su nam najbolji primjeri praktičnog sabura.
3- Imansko učvršćivanje- pod ovim se podrazumijeva ehli-sunnetsko pravilo da se iman povećava pokornošću a slabi griješenjem. Kod Muslima je zabilježene predaja: „ Ibadet u vremenu iskušenja je kao hidžra meni.“ To je bila praksa Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da kada ga zadesi neka nevolja klanja namaz. Mi danas uglavnom pribježemo metodi napada, svađi, prepucavanja, uvreda i mnogo težih stvari. „Potpomozite se obavljanjem namaza i saburom.“ (el-Bekare 45) Neko praktikuje i da kada nešto pritegne popustiti u vjeri jer je to lakše nego ustrajati i povećati svoju pokornost Allahu Uzvišenom. To sve iz razloga što bi mu praktrikovanje vjere ugrozilo njegov rahatluk. „I opskrbite se, a najbolja opskrba je bogobojaznost.“ (el-Bekare 198). Veliki dio onih je sa slabom opskrbom pa zato njihovo putovanje kratko traje. Islam gradimo od temelja tj. osnova pa kada njih upotpunimo onda idemo dalje.
4- Muslimani moraju suosjećato jedni sa drugima- to nam je uvijek jedan podsjetnik na krizu koja može i same nas da zadesi. Iako o predaji: „Koga ne brine naše stanje nije od nas.“ Ima govora da je slaba njeno značenje je bez imalo polemike ispravno. Pogrešno je biti hladnokrvana na ono što se dešava muslimanima ma gdje bili. Islam nas je opisao kao jedno tijelo i takvi moramo u praksi biti.
5- Iznošenje jasnih stavova islama- sve što postoji u islamu ima jasan argument. Bilo kakva filozofiranja koja nemaju šerijatske osnove su samo štetna po islam. Mnogo je toga danas na veliku žalost. Baš neki na takav način pristupa pojašnjenja islamskih stavova žele da „ugode“ drugima, odnosno da pojasne islam ono kako to njima paše. Islam je jasan i treba da ostane takav. Nemamo potrebe da bilo šta krijemo islam je ono što stoji u Kur'anu i sunnetu Božijeg poslanika alejhis-selam. Poslanik lajeih-selam kaže: „Halal i haram su jasni....“ Vidimo kako nevjrenički svijet jasno iznosi svoju mržnju prema bilo čemu što je od islam pa zašto da se mi stidimo što smo njegovi pripadnici. Nismo mi krivi što je u islamu nešto tako jer ga nismo mi krojili, kao neki svoju vjeru.
6- Islamsko jedinstvo- ako imamo potrebe za nečim u ovome vremenu imamo za jedinstvom muslimanskih saffova. „Allahova užeta se jako držite i ne razjedinjujte se..“ (Kur'an). O ovome se često i govori i piše ali u praksi vrlo malo sprovodi.
7- Izučavanje islama- neznanje je veliki neprijatelj čovjeka, a naročito muslimana. Poslanik nam je nagovijestio vrijeme u kojem će se raširiti džehl, ali mi ne budimo od skupine neznalica-džahila. Samo se sjetimo prvihj objavljenih ajeta i stvar će biti u potpunosti jasna.
8- Osjećati da je svako pitanje vezano za islam kao naša lična stvar- na taj način insan je uvijek „aktivan“ a u tome leži jedna velika korist jer u životu nema stagniranja, ili je napredak ili nazadak. A onaj ko radi za islam je u napretku jer time održava „formu“. I nikada šejtan neće biti zadovaljan koliko god imana insan u sebi imao sve dok od njega ne učini nevjernika.
Pojava fitni i nereda je jedna neminovnost života koja prati čovječanstvo kroz njegovu historiju. Kako za bilo koju stvar koja može zadesiti muslimana tako i za ovakva stanja postoji riješenje i savjeti. Obaveza svakog muslimana i muslimanke je da postupa po Kur'anu i sunnetu Allahova poslanika sallallahu alejhi ve sellem u svakoj prilici i svakom stanju koje ih može zadesiti. Velika je greška postupati onako kako to mi želimo bez obzira kako glasili islamski stavovi.
S toga je obaveza u svakoj situaciji koja nam nije poznata da se obratimo islamskoj ulemi i da se posavjetujemo sa njima po pitanju onoga što ne poznajemo ili djelimično poznajemo. Ovjde naročito treba podvući djelimično poznavanje vjere jer je to veliki problem današnjih muslimana. Ako pogledamo koliko se islam izučava i koliko se o islamu čita i brojnost problema s kojima se muslimani susreću vidit ćemo da se vrlo mali broj konsultuje sa ulemom ili im nije ni na pameti konsultovanje. Čak su i mnogi spremni da sami donose zaključke bez znanja jer površno znanje nije znanje.
Nekada se ljudi i zaslijepe time što završe dvije ili tri godine fakulteta islamskih nauka i misle da je dunja u njihovim rukama i da im više niko nije potreban da se savjetuju ili pitaju. A pitam se šta su radili imami ovog ummeta učeći kod svojih učitelja po deset, petnaest i više godina?!...
Savjetovanje je bila osobina Allahova poslanika alejhis-salatu ves-selam, njegovih ashaba i naših ispravnih predhodnika, pa šta mi onda o sebi mislimo ?!
Od Allahove milosti je i to što nam je u ummetu uvijek darivao one koji mogu upućivati i savjetovati muslimane pa i u našem vremenu imamo koga pitati i savjetovati se. Dakako sve nam je ovo bitno iz razloga što nam je obaveza da živimo i umiremo kao iskreni vjernici, „ O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojažnošću i ne umirite osim kao muslimani. „(Kur'an)
U sunnetu Allahova poslanika alejhis-salatu ves-selam jasno se vidi nagoviještaj pojavi fitni-nereda na Zemlji i dio toga i sami proživljavamo. Iskušenja od Allaha su dio Njegove mudrosti jer time iskušava Svoje robove kako bi se razdvojili iskreni od neiskrenih. Ali ako sami ljudi to uzrokuju kako bi se iskušavali onda je to nepohvalno i može biti veliki grijeh, kako to pojašnjava ibn Hažder u djelu „fethul-bari'“ na osnovu ajeta „a fitna je gora od ubistva.“
Kaže Allahov Poslanik sallallahu alejhi ves-selem: „ Vrijeme će brzo prolaziti, manje će biti ispravnih djela, raširit će se škrtost, pojavit će se neredi i povećat će se „herdž“, pa upitaše šta je to a on odgovori: ubijanje, ubijanje.“(Buharija)
Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ves-selem: „Dolazi vrijeme u kojem će najbolji imetak musliman biti stado s kojim će otići u brda, tražeći sebi pojilišta, bježeći od nereda(fitni) da bi sačuvao svoju vjeru.“(Buharija)
Ovi neredi će biti kako između muslimana tako i između muslimana i drugih o čemu mi danas svjedočimo.
Neki od razloga tog fesada-iskvarenosti su:
1- mediji- slobodno se može reći da su mediji u većini slučajeva šejtanova vojska koja otvoreno i bez imalo stida ruši moral. Sve ono što se naziva porokom današnjice možemo naći na medijima. I ne samo to nego more laži koje se proturaju među mase dolaze putem medija. I sve se to radi pod plaštom kulture i modernizacije. Ako bi išta mogli dazvati „savremenim Iblisom“onda bi to ime dali medijima.
2- Interent- isto kao i TV i pisani mediji tako i elektronski mediji tj. internet uopšteno uzrokom je mnogih laži koje uzrokuju nereda kao što su podjele, iskvarenosr morala i drugo.
3- Od razloga iskvarenosti muslimanskih sredina je masovno putovanje musliman u nemuslimanke zemlje radi posla gdje se bez imalo razmišljanja uzimaju njihovi običaji i način života koji u potpunosti odudara islamskom načinu života.
Iz svega navedenog obaveza nam je da znamo kako da se postavimo prema svemu tome i odolimo raznovrsnim iskušenjima.
Iako se na dunjaluku stvari dešavaju po pravilu „uz suho gori i sirovo“, tj. da nekada zbog grijeha drugih nastradaju i oni koji nisu zaslužili za vjernika je radost ono što dolazi u hadisu Allahova poslanika alejhis-salata ves-selam da će Allah spustiti azab na neki narod i svi će stradati a potom će biti proživljeni na onome na čemu su bili.
Prije preciznijih savjeta obaveza je da znamo da je na nama generalno pravilo da se klonimo zablude i svega što njoj vodi kako ne bi bili od onih za koje će na Sudnjem danu biti rečano kada Poslanik alejhis-salatu ves-selam kaže: „To je moj ummet.“, pa će mu biti rečeno: ti ne znaš šta su mijenjali poslije tebe.
Nego na nama je da se generalno pridržavamo Allahove knjige i sunneta Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.
Od stvari koje pomažu u vremenu iskvarenosti i iskušenja su:
1- Čvrstina- Uzvišeni nas savjetuje: „O vjernici kada se susretnete sa skupinom neprijateljskom ostanite čvrsti..“(el-Enfal 45)
Vjernik mora da ostane postojan i čvrst u svakom naletu koji ga zadesi. Međutim to ne smije biti kruta čvrstina koja znači da će ga jaka oluja isčupati potpuno iz korijena nego fleksibilna čvrstoća poput drveta koje u sebi ima elastičnosti koja mu pomaže da ga jak nalet oluje ne izvali u potpunosti iz korijena. Mnogi se žalimo na stanje u ummetu ali nije ni čudo što je to takvo. Mnogo je muslimana koji posustanu pri prvom udaru ili su spremni da vrlo lahko prijeđu i prekrše granice islama. Islam i iskrenost se ogleda baš u požrtvovanosti i pokornosti a ni jedno ni drugo ne bivaju samo u blagostanju nego najčešće u tegobama i iskušenjima. Ili bolje rečeno u takvim situacijama se ogleda prava iskrenost. Ovakve situacije se često ogledaju u tome da neko ne želi da pogazi svoje JA radi islama. A možda se i desi da neko da ne bi bio proglašen ekstremom ili funadamentalistom ne želi ni biti u društvu muslimana vjernika koji praktrikuju islam u svakom segementu života. Neko ne želi da žrtvuje ni položaj pa se često „pere“ od islama i muslimana što je na žalost čest slučaj naših bošnjaka političara koji pokušavaju na sav havaz da se „operu“ od ekstremnog islama kojeg izumi Buš i njegovi bušići.
2- Sabur- „O vjernici, strpite se.......“(ali-Imran 139). I koliko je još ajeta i hadisa koji govore na ovu temu. Nedostatak sabura je jedan od razloga pojave tekfirskih ideja gdje neki nedostatak sabura pravdaju ljubomorom prema granicama islama koje trebaju da se brane pa onda naprave veće zlo okaljajući čast musliman ili čak uzrokuju međusobno prolijevanje muslimanske krvi. A dovoljno nam je da znamo, „A Allah je sa strpljivima.“ (Kur'an). Allahovi Poslanici su nam najbolji primjeri praktičnog sabura.
3- Imansko učvršćivanje- pod ovim se podrazumijeva ehli-sunnetsko pravilo da se iman povećava pokornošću a slabi griješenjem. Kod Muslima je zabilježene predaja: „ Ibadet u vremenu iskušenja je kao hidžra meni.“ To je bila praksa Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da kada ga zadesi neka nevolja klanja namaz. Mi danas uglavnom pribježemo metodi napada, svađi, prepucavanja, uvreda i mnogo težih stvari. „Potpomozite se obavljanjem namaza i saburom.“ (el-Bekare 45) Neko praktikuje i da kada nešto pritegne popustiti u vjeri jer je to lakše nego ustrajati i povećati svoju pokornost Allahu Uzvišenom. To sve iz razloga što bi mu praktrikovanje vjere ugrozilo njegov rahatluk. „I opskrbite se, a najbolja opskrba je bogobojaznost.“ (el-Bekare 198). Veliki dio onih je sa slabom opskrbom pa zato njihovo putovanje kratko traje. Islam gradimo od temelja tj. osnova pa kada njih upotpunimo onda idemo dalje.
4- Muslimani moraju suosjećato jedni sa drugima- to nam je uvijek jedan podsjetnik na krizu koja može i same nas da zadesi. Iako o predaji: „Koga ne brine naše stanje nije od nas.“ Ima govora da je slaba njeno značenje je bez imalo polemike ispravno. Pogrešno je biti hladnokrvana na ono što se dešava muslimanima ma gdje bili. Islam nas je opisao kao jedno tijelo i takvi moramo u praksi biti.
5- Iznošenje jasnih stavova islama- sve što postoji u islamu ima jasan argument. Bilo kakva filozofiranja koja nemaju šerijatske osnove su samo štetna po islam. Mnogo je toga danas na veliku žalost. Baš neki na takav način pristupa pojašnjenja islamskih stavova žele da „ugode“ drugima, odnosno da pojasne islam ono kako to njima paše. Islam je jasan i treba da ostane takav. Nemamo potrebe da bilo šta krijemo islam je ono što stoji u Kur'anu i sunnetu Božijeg poslanika alejhis-selam. Poslanik lajeih-selam kaže: „Halal i haram su jasni....“ Vidimo kako nevjrenički svijet jasno iznosi svoju mržnju prema bilo čemu što je od islam pa zašto da se mi stidimo što smo njegovi pripadnici. Nismo mi krivi što je u islamu nešto tako jer ga nismo mi krojili, kao neki svoju vjeru.
6- Islamsko jedinstvo- ako imamo potrebe za nečim u ovome vremenu imamo za jedinstvom muslimanskih saffova. „Allahova užeta se jako držite i ne razjedinjujte se..“ (Kur'an). O ovome se često i govori i piše ali u praksi vrlo malo sprovodi.
7- Izučavanje islama- neznanje je veliki neprijatelj čovjeka, a naročito muslimana. Poslanik nam je nagovijestio vrijeme u kojem će se raširiti džehl, ali mi ne budimo od skupine neznalica-džahila. Samo se sjetimo prvihj objavljenih ajeta i stvar će biti u potpunosti jasna.
8- Osjećati da je svako pitanje vezano za islam kao naša lična stvar- na taj način insan je uvijek „aktivan“ a u tome leži jedna velika korist jer u životu nema stagniranja, ili je napredak ili nazadak. A onaj ko radi za islam je u napretku jer time održava „formu“. I nikada šejtan neće biti zadovaljan koliko god imana insan u sebi imao sve dok od njega ne učini nevjernika.