Najbolji dunjalučki dani

[GAZIJA]

Priredio: Elvedin Pezić

Pitanje: Kakva je vrijednost prvih deset dana zul-hidždžeta? Ako može, odgovorite sa dokazom iz sunneta Allahovog Poslanika!

Odgovor: Prvih deset dana zul-hidždžeta su među najvrednijim i najveličanstvenijim danima kod Uzvišenog Allaha. Imam Bezzar zabilježio je predaju, sa dobrim lancem prenosilaca, kao i imam Ebu J'ala, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, a to je sve spomenuo imam Munziri u poznatom djelu Et-Tergib, od Džabira, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ''Najbolji dunjalučki dani su deset dana zul-hidždžeta.'' Prisutni su upitali: ''Zar tim danima nije ravna borba na Allahovom putu?'', a Allahov Poslanik rekao je: ''Njima nije ravna čak ni borba na Allahovom putu, osim ako čovjek položi svoj život na Allahovom putu.'' (Šejh Albani smatrao je vjerodostojnim ovaj hadis)
Musliman bi trebao da se maksimalno potrudi u ovim blagoslovljenim danima u činjenju dobrih djela, zato što su dobra djela dodatno draga Uzvišenom Allahu u ovim danima, kao što je spomenuto u hadisu imama Buharije, kada su prisutni ashabi upitali Allahovog Poslanika: ''Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?'', on je kazao: ''Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak i ništa od toga ne vrati.''
(Izvor fetve: islamweb.net)


Šta treba činiti u prvih deset dana zul-hidždžeta?

Pitanje: Šta treba činiti u prvih deset dana zul-hidždžeta?

Odgovor: Prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta zasigurno su blagoslovljeni dani. Zbog njihove vrijednosti i blagoslova, Uzvišeni Allah se kune njima: ''Tako mi zore i deset noći'' (El-Fedžr, 1-2).
Imam Buharija zabilježio je hadis od Ibn Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ''Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima'' – misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Upitali su: ''Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?'' Poslanik je rekao: ''Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.''
Na osnovu spomenutog, muslimanu je propisano da se maksimalno potrudi u činjenju ibadeta u ovim danima: namaz, učenje Kur'ana, zikr – spominjanje Allaha, traženja oprosta, čuvanje rodbinskih veza – obilaskom rodbine itd.
Na osnovu prakse Allahovog Poslanika, vidimo da je post jedno od najpohvalnijih djela u ovim blagoslovljenim danima. U Ebu Davudovom Sunenu zabilježena je predaja od jedne supruge Allahovog Poslanika u kojoj se navodi: ''Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta….''
U Musnedu imama Ahmeda zabilježena je predaja od Ebu Katade, r.a., da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika: ''Šta kažeš o postu na dan Arefata?'', a Poslanik je odgovorio: ''Očekujem da će Allah onome ko posti taj dan oprostiti grijehe u prethodnoj i predstojećoj godini.''
Također, neka djela na koja islam stavlja akcent u ovim danima, za one koji žele klati kurban, jeste da ne briju ništa od dlaka, niti da potkraćuju nokte, na osnovu hadisa Ummu Seleme, r.a., da je Poslanik kazao: ''Kada vidite mlađak zul-hidždžeta, a neko od vas namjerava da kolje kurban, neka ne uzima ništa od dlaka – kose niti od nokata.''
(Izvor fetve: islamweb.net)


Da li se vrijednost dobrih djela u prvih deset dana zul-hidždžeta odnosi na posebna djela?

Pitanje: Je li propisan post u prvih deset dana zul-hidždžeta, što obuhvata i dan Bajrama?

Odgovor: Pohvalno (sunnet) je postiti prvih devet dana zul-hidždžeta. To nam potvrđuje hadis Ibn Abbasa, r.a.: ''Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima'' – misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Prisutni su upitali: ''Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?'', a on je odgovorio: ''Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.'' (Buharija)
Jedna od supruga Allahovog Poslanika kazala je: ''Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta, dan Ašure i tri dana u svakom mjesecu.'' (Hadis je zabilježio Ahmed, Ebu Davud, slabim ga je ocijenio autor knjige Nasbur-rajeti, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
Što se tiče posta na dan Bajrama, on je strogo zabranjen, a to nam potvrđuje hadis Ebu Seida, r.a.: ''Allahov Poslanik zabranio je da se posti na dan Kurbanskog i Ramazanskog bajrama.'' (Buharija i Muslim)
Islamski učenjaci imaju jednoglasan stav u pogledu zabrane posta na dan Bajrama.
Dobra djela u ovim danima općenito su vrednija nego u drugim vremenima. Što se tiče posta, nije dozvoljeno u njima postiti osim prvih devet dana, a deseti dan je Bajram kada je zabranjeno postiti.
Na osnovu spomenutog možemo kazati da se pod pojmom vrijednost deset dan zul-hidždžeta, u pogledu posta, misli na post devet prvih dana, dok se spominju kao deset dana zbog prevladavanja broja deset.
Pogledati komentar Muslimove zbirke hadisa od imam Nevevija, br. hadisa 1176.
(Izvor fetve: islam-qa.com)


Je li dozvoljeno hadžiji (osobi koja obavlja hadž) da posti prvih deset dana zul-hidždžeta?

Pitanje: Je li dozvoljeno hadžiji (osoba koja obavlja hadž) da posti prvih deset dana zul-hidždžeta?

Odgovor: Hadžiji (osobi koja obavlja hadž) propisano je da posti prvih deset dana zul-hidždžeta, kao i u danima prije. Post u tim danima je pohvalan i njemu i drugima, osim što je sunnet za hadžiju da ne posti na dan Arefata, kada je sunnet za hadžiju da ne posti.
Kazao je imam Šafija: ''Ja volim (smatram propisanim) post tog dana (dan Arefata) osim ako je u pitanju hadžija, kada volim da tog dana ne posti, zato što je Allahov Poslanik ostavljao post na dan Arefata kada bi bio hadžija. To je pohvalno kako bi čovjek imao više snage za dovu, a najbolja dova je Arefatska dova.''
Što se tiče posta desetog dan zul-hidždžeta (dan Bajrama), to je zabranjeno hadžiji i onima koji to nisu.
A što se tiče obaveznog posta hadžiji koji nije u mogućnosti da zakolje kurban, to je post tri dan na hadžu, on je obavezan da se isposti na hadžu, na osnovu riječi Uzvišenog Allaha: ''A onaj ko ga ne nađe, neka posti tri dana u danima hadža, i sedam dana po povratku – to jest punih deset dana.'' (El-Bekare, 196) Velik broj učenjaka dozvolio je da se ova obaveza ispuni u danima tešrika (danima kada hadžije borave na Mini), a to su jedanaesti, dvanaesti, trinaesti dan zul-hidždžeta. Ako hadžiji nije obaveza da posti ove dane, on ne bi trebao da posti u ovim danima.
(Izvor fetve: islamweb.net)

 

[GAZIJA]

Znaj – moj brate muslimanu i sestro muslimanko – da se vrijeme činjenja dobrih dijela proteže tokom čitave godine. Zbog toga zahvaljujemo Uzvišenom Allahu i Njega veličamo. Gotovo da nema jednog odabranog vremena da prođe a da ga odmah ne slijedi drugo odabrano vrijeme u kojem je činjenje dobrih dijela posebno drago Allahu dž.š. Sa samim prolaskom mjeseca Ramazana, nastupaju dani Hadždža u kojima su i deset dana Zul-Hidždže koji su najbolji dani u toku čitave godine. Dobro djelo u tim danima bolje je od dobrog djela u drugim danima kao što nam to poručuje Poslanik, s.a.w.s.: ”Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo Allahu draže od djela učinjenog u deset dana Zul-Hidždžeta.”

Upitaše:
”Zar ni džihad na Allahovom putu?”
”Ni džihad na Allahovom putu, osim da čovjek izađe sa svojim životom i svojim imetkom pa izgubi i jedno i drugo.”- reče on, s.a.w.s..
(Hadis bilježi Buhari od Ibn Abbasa, r.a.).

Komentarišući prve ajete iz sure el-Fedžr komentatori Kur’ana kažu da se riječi Uzvišenog: ”… i deset noći” odnose na prvih deset dana Zul-Hidždžeta, i to je stav većine uleme, među kojima su Ibn Abbas, r.a., Ibn Zubejr, Mudžahid i mnogi drugi.
Ima i mišljenja da se taj ajet odnosi na deset zadnjih dana Ramazana.
Treće mišljenje je da se to odnosi na deset dana mjeseca Muharrema.
Prvo mišljenje je najprihvatljivije.

Takođe, komentarišući Allahove riječi:
”… da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali… ” (Al-Hagg : 28).
Ibn Abbas, r.a., kaže da su to deset dana (tj. Zul-Hidždže).
Ovo mišljenje zastupaju i Ebu Musa el-Eš’ari, Mudžahid, Qatade, Ata’, Seid ibn Džubejr, Hasan, Dahhak, Ata’ Horosani, Ibrahim Nehaijj i to je mišljenje Ša’fije i Ahmeda.

Ibn Omer, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.w.s., rekao:
”Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo uzvišenije i draže Allahu od ovih deset dana. Pa što više u tim danima izgovarajte tehlil (la ilahe illallah), tekbir (Allahu Ekber) i tahmid (elhamdulillah)”.

Imami Ahmed nam prenosi od Džabira, r.a., da je Resulullah, s.a.w.s., rekao:
”Deset je deseti Zul-Hidždže (dan Kurban-bjrama), neparni je dan Arefata, a parni je prvi dan Kurban-bajrama.”
Komentarišući hadis u Buhariji Ibn Hadžer, r.a., kaže: ”Ono što je očito je da je razlog posebne odlike ovih deset dana Zul-hidždže to što se u njima susreću najodabraniji ibadeti (ummul-ibadat), a to su, namaz, post, sadaka i hadždž. A to nema u drugim danima.”


ŠTA JE POZELJNO RADITI U TIM DANIMA?

-- NAMAZ: Jako je poželjno u ovim danima raniti s izvršavanjem fardova, i klanjati što više nafila, jer to su najbolja djela koja približavaju roba Allahu. U jednom hadisu kog nam prenosi Seuban, r.a., Poslanik, s.a.w.s., je rekao:
”Padaj što više na sedždu, jer ti nećeš učiniti ni jedne sedžde a da te Allah neće uzdignuti za jednu deredžu (stepen) i njome ti izbrisati jedno ru`no djelo.” Hadis je općenit za svako vrijeme.

– POST: To zbog toga što, nesumnjivo, post ulazi u dobra djela.
Jedna od žena Allahova Poslanika, s.a.w.s., nam prenosi sljedeću predaju:
”Poslanik, s.a.w.s., je postio deset dana Zul-Hidždže, deseti dana Muharrema (Ašura), i postio je tri dana od svakog mjeseca.”
Imam Nevevi kaže da je postiti ovih deset dana jako poželjno.

– TEKBIR, TEHLIL i TAHMID.

Jako je poželjno izgovarati riječi: Allahu Ekber, La ilahe illallah i El-hamdulilla kako je to već spomenuto u hadisu Ibn Omera. Imam Buhari kaže:
”Ibn Omer i Ebu Hurejre, r.a., bi ovim danima izlazili na čaršiju donoseći tekbire, pa bi i ostali ljudi sa njima donosili tekbire.”

On dalje kaže:
”Omer, r.a., bi u svom šatoru na Mini izgovarao tekbire. U tom bi ga čuli oni koji su bili u džamiji pa bi i oni izgovarali tekbire. Tekbire su izgovarali i oni u čaršiji tako da bi se Mina tresla od tekbira. I Ibn Omer bi u tim danima na Mini mnogo izgovarao tekbire. To je radio nakon namaza, u svojoj postelji, u svom šatoru, na mjestu gdje je sjedio, a i tamo kuda bi hodao; i to tokom svih tih dana.”
Poželjno je tekbire izgovarati glasno shodno postupku Omera, Ibn Omera i Ebu Hurejre, r.a...

Zato, oživimo ove dane tekbirima i vratimo praksu selefa u našu stvarnost.

NACIN IZGOVARANJA TEKBIRA:

Od ashaba i tabi’ina se navode tri forme tekbira:
1. Allahu Ekber, Allahu Ekber, Allahu Ekber Kebira.
2. Allahu Ekber, Allahu ekber. La ilahe illallahu. Allahu Ekber.
Allahu Ekber. We lillahil-hamd.
3. Allahu Ekber. Allahu Ekber. Allahu Ekber. La ilahe illallahu. Wallahu Ekber.
Allahu Ekber, Allahu Ekber. We lillahil-hamd.

Vidimo za korisnim ovdje ukazati na to da tekbira postoje dvije vrste:
Opći. Oni koji se izgovaraju tokom svih ovih deset dana i u danima bajrama.
Posebni. Tekbiri koji se izgovaraju nakon svakog namaza počevši sa sabah-namazom dana Arefata (dakle, uoči Kurban-bajrama), a završivši s ikindijom četvrtog dana bajrama. To su tekbiri Ejjamut-tešrika.

– POST NA DAN AREFATA (uoči Kurban-bajrama).

Posebno treba voditi računa o postu na dan Arefata – za onog ko nije na Hadždžu --. Od Poslanika, s.a.w.s., se prenosi da on, s.a.w.s., nije postio na dan Arefata kada je obavljao Hadždž. A o vrijednosti posta tog dana za one koji nisu na Hadždžu on, s.a.w.s., je rekao:
”On briše grijehe prošle i buduće godine.”

- KLANJE KURBANA

Zaklati kurban je potvr|ena praksa Poslanika, s.a.w.s., koju bi trebao da izvrsava svaki imucni musliman. Dovoljno je da glava porodice zakolje jedan kurban za svoju porodicu.
Kaže Poslanik, s.a.w.s,:
”O ljudi koljite kurban i računajte na Allahovu nagradu za tu žrtvu, jer kurbanska krv kako pada na zemlju, tako se i prima kod Allaha, dž.š..” (At-Taberani)
U drugom hadisu Resul, s.a.w.s., je rekao:
"Ko zakolje kurban, imajući pri tome iskren nijjet i računajući na Allahovu nagradu, taj kurban će mu biti zastita od džehennemske vatre.” (At-Taberani).

Sunnet je za onoga ko odluči da zakolje qurban da, s ulaskom mjeseca Zul-Hidždže, ne uzima ništa od svoje kose, ostalih dlaka tijela i da ne skraćuje nokte sve dok ne zakolje qurban. To shodno predaji koju bilježi imam Muslim od Ummu Seleme, r.a., da je Resul, s.a.w.s., rekao:
"Kada uđu deset dana Zul-Hidždže a neko od vas želi da zakolje qurban, neka ne uzima ništa od svoje kose i svojih noktiju sve dok ne zakolje qurban”.

– VRIJEDNOST PRVOG DANA QURBAN-BAJRAMA (Jewmun-nahr).

Mnogi muslimani nisu svjesni ogromne vrijednosti koju ima ovaj prvi dan Kurban-bajrama. Ovo i pored toga što neka ulema smatra da je ovaj dan, općenito, najbolji dan u toku godine, pa čak šta više bolji je i od dana Arefata.
Ibnul-Kajjim je rekao:
”Najbolji dan je jeumun-nahr (prvi dan Kurban-bajrama). i to je dan velikog Hadždža, kao što je to potvrđeno od njega, s.a.w.s., u hadiskim zbirkama:
„Najbolji dan je jeumun-nahr (prvi dan Kurban-bajrama), zatim jeumul-karr (tj. dan ustaljivanja na Mini – drugi dan Kurban-bajrama)”.

Neki kažu da je dan Arefata bolji od njega, zato što post toga dana briše grijehe za dvije godine i nema tog dana u kojem Allah oslobodi više robova od dana Arefata. Tog dana Uzvišeni Allah se primakne svojim robovima i ponosi se pred Njegovim melekima na one koji stoje na Arefatu. Ali, najispravnije je prvo mišljenje, koje kaže da je prvi dan Kurban-bajrama najbolji dan, jer hadisu koji na to upućuje ne suprostavlja se nijedan drugi hadis ili ajet.

I svejedno bio on vrijedniji ili dan Arefata na muslimanu – bio hadždžija ili ne – je obaveza da iskoristi tu priliku i zaradi ogromnu nagradu koju nudi činjenje dobrih djela u tom danu.

Zato, na muslimanu je da ove dane dočeka iskrenom teubom Allahu, odustajanjem od svih grijeha i zabluda, jer grijesi spriječavaju i lišavaju čovjeka blagodati Njegova Gospodara, a srce mu čini kamenim.
Zatim, da se posveti iskrenom ibadetu i činjenju dobrih djela i da ne dozvoli sebi da mu ova velika prilika ode u nepovrat.

We ahiru da’wana enil-hamdu lillahi Rabbil-alemin.

Priredio, Abdul-Medzid
muslimanka.net