tarik-adilovi-263
New Member
Nakšibendije uglavnom praktikuju tajni (hafi) zikr. Namjera ovog tarikata je prije svega da oživi islam boreći se protiv zloupotrebe vjere i vjerskih osjećanja. Odigrao je krupnu ulogu u vezivanju turskog naroda za sunnijsku tradiciju. Čuveni sufijski pjesnik Džami je pripadao ovom tarikatu.
Nakšibendijski tarikat je osnovao Muhammed Beha’uddin Nakšibend El-Buhari poznatiji po imenu Šah-i Nakšibend. Potiče iz mjesta Kasr-i Arifan u blizini Buhare. Od djetinjstva se nalazio u tesavvufskom okruženju. Otac mu je bio murid Hadže Muhammed baba Semmasija, kadesallahu sirrehu, jednog od prvaka među velikim hadžegan šejhovima tog doba. Baba Semmasi je njegovu naobrazbu dao pod nadzor svog halife Emir Kulal, kadesallahu sirrehu. Tako je Beha’uddinov sohbet i iršad šejh bio šejh Emir Kulal, kadesallahi sirrehu, a uvejsi muršid Abdulhalik Godždevani, kadesallahu sirrehu. Iako je Gudždevani preselio mnogo prije Beha’uddin Nakšibenda između njih je postojala uvejskijska duhovna veza, budući da su bili sličnih mešreba. I Abdulhalik Gudždevani i Beha’uddin Nakšibend su preferirali hafi zikr u odnosu na džehri. Beha’uddin Nakšibend, kadesallahu sirrehu je tokom svog duhovnog usavršavanja bio i murid jesevijskim šejhovima šejh Kasimu i Halilu Ata’u.
U nakšibensijskom tarikatu postoji jedanaest postulata, tj. osnova i principa. Osam ih je postavio Abdulhalik Gudždevani, a tri Šah-i Nakšibend. ti postulati su sljedeći:
Nakšibendijski tarikat je osnovao Muhammed Beha’uddin Nakšibend El-Buhari poznatiji po imenu Šah-i Nakšibend. Potiče iz mjesta Kasr-i Arifan u blizini Buhare. Od djetinjstva se nalazio u tesavvufskom okruženju. Otac mu je bio murid Hadže Muhammed baba Semmasija, kadesallahu sirrehu, jednog od prvaka među velikim hadžegan šejhovima tog doba. Baba Semmasi je njegovu naobrazbu dao pod nadzor svog halife Emir Kulal, kadesallahu sirrehu. Tako je Beha’uddinov sohbet i iršad šejh bio šejh Emir Kulal, kadesallahi sirrehu, a uvejsi muršid Abdulhalik Godždevani, kadesallahu sirrehu. Iako je Gudždevani preselio mnogo prije Beha’uddin Nakšibenda između njih je postojala uvejskijska duhovna veza, budući da su bili sličnih mešreba. I Abdulhalik Gudždevani i Beha’uddin Nakšibend su preferirali hafi zikr u odnosu na džehri. Beha’uddin Nakšibend, kadesallahu sirrehu je tokom svog duhovnog usavršavanja bio i murid jesevijskim šejhovima šejh Kasimu i Halilu Ata’u.
U nakšibensijskom tarikatu postoji jedanaest postulata, tj. osnova i principa. Osam ih je postavio Abdulhalik Gudždevani, a tri Šah-i Nakšibend. ti postulati su sljedeći:
- Vukuf-i Zemani; činiti samokontrolu svakog trenutka i u svakom stanju
- Vukuf-i Adedi; pridržavati se konkretno određenog broja ponavljanja tokom činjenja zikra i biti usredsređen na njega.
- Vukuf-i Kalbi; dijeli se na dvoje: a )zakir je u svakom trenutku svjestan Allaha i misli na Njega, a u srcu ne ostavlja mjesto za bilo šta drugo osim Njega; b) zakir se u toku činjenja zikra okreće prema svome srcu, tačnije prema onom dijelu tijela koji se nalazi ispod lijeve strane njegovih grudi i tako spriječava taj dio tijela da vude u gafletu od zikra.
- Huš der dem; pri svakom udisaju čuvati svoj smiraj i truditi da se ne bude u gafletu od Allaha.
- Nazar ber kadem; Pogled oboriti ka vrhovima nožnih prstiju.
- Seher der vatan; putovanje od ljudi do Gospodara
- Halvet der endžumen; osama među narodom. Biti sa svijetom, ali sam, biti među stvorenjima ali sa Stvoriteljem.
- Jad kerd; činjenje zikra ujedno i srcem i jezikom.
- Baz gešt; udaljavanje ili odstranjivanje misli i ostalog što nas ometa u toku zikra
- Nigah dašt; čuvanje srca kao mjesta Božije manifestacije od svih stvari koje su strane i ne odgovaraju ovom uzvišenom mjestu
- Jad dašt; dublje značenje postulata Nigah dašt. Povratak Allahu i očuvanje tog stanja bez govora.
