Priredio i prilagodio: Emir Demir
Ispravan prijevod rijeèi sekularizam (secularism) je nevjera (ateizam) ili svjetovna teorija (laicizam). Sekularizam u terminologiji ne samo da je suprotan pojmu buduæeg svijeta, nego nosi specifiènije znaèenje nepovezanosti s vjerom ili potpunu proturjeènost vjeri.
Ovaj prijevod se jasno oèituje iz definicije koju navode rjeènici i strani znanstveni instituti. Britanski nauèni zavod, pojašnjavajuæi termin sekularizma, kaže: "To je socijalni pokret koji ima za cilj odvratiti ljude od zaokupljanja buduæim svijetom i usmjeriti ih ka posveæivanju ovom svijetu."
U srednjem vijeku postojala je nezainteresovanost za ovaj svijet. Ljudi su se uveliko posveæivali razmišljanju o Bogu i buduæem svijetu. Sekularizam se kroz borbu protiv ove pojave poèeo manifestirati putem razvitka humanistièkog pravca. U doba renesanse ljudi su poèeli pokazivati duboku privrženost humanistièko-kulturnim otkriæima i ostvarenju vlastitih ambicija na ovom svijetu.“
Zaokret ka sekularizmu postepeno se razvijao kroz èitavo savremeno doba kao pokret suprotan vjeri i kršæanstvu.[1]
U rjeèniku "Novi svijet" od Webstera stoji tumaèenje istog pojma:
1. Ovosvjetski duh ili ovosvjetski pravci. Posebno, sistem saèinjen od principa i prakse koji kategorièki odbija svaki oblik vjere i obreda.
2. Uvjerenje da vjera i crkva nemaju pravo miješanja u državu, a posebno u opæi odgoj."[2]
Oksfordski rjeènik, tumaèeæi rijeè (secular), kaže:
1. Ovosvjetski ili materijalni. Nije ni vjerski ni duhovni. Kao: ateistièki odgoj ili ateistièka umjetnost i muzika; ateistièka vlast – vlast suprotna crkvi.
2. Mišljenje koje kaže da vjera ne treba biti temeljem ponašanja i odgoja.[3]
"Novi internacionalni rjeènik" o sekularizmu kaže:
"Pravac u životu ili bilo kojem domenu koji poèiva na osnovi da se vjera ili vjerska tumaèenja ne smiju miješati u vlast. Odnosno, namjerno udaljavanje tih tumaèenja. Ova rijeè npr. oznaèava: ''Vlast sa èistom ateistièkom politikom". "Sekularizam je društveni sistem ponašanja zasnovan na ideji obligatnosti postojanja moralnih vrijednosti i ponašanja prema savremenim tumaèenjima života i društvenosti bez osvrta na vjeru"[4]
Orijentalista Arberi u knjizi "Vjera Srednjeg istoka" kaže: "Nauèni materijalizam, humanizam, prirodnjaèki pravac i pozitivizam su ateistièki pravci. Ateizam je posebno izražen u Evropi i Americi. Iako su pojave sekularizma prisutne na Srednjem istoku, nisu dobile posebnu filozofsko-književnu formulaciju. Glavni primjer za to je odvajanje vjere od države u Republici Turskoj."[5]
U savremenoj islamskoj literaturi sekularizam je uveliko definisan kao "odvajanje vjere od države". U stvarnosti, ovakva definicija ne daje potpuno znaèenje važeæe za pojedince i njihove postupke koji nisu u uskoj vezi s državom.
Da je reèeno da je sekularizam "odvajanje vjere od života", definicija bi bila daleko preciznija. Znaèi, ispravno znaèenje sekularizma je "izgradnja života bez uplita vjere", bez obzira na društvo ili pojedinca. Države i pojedinci, sa ogranièenim shvatanjem, imaju razlièite stavove o vjeri. Neki sistemi dozvoljavaju vjeru, kao liberalno-demokratska društva, i njihov pravac je "umjereni antireligiozni sekularizam", tj. ateistièka društva koja se ne bore protiv vjere. Suprotno njima stoji "ekstremni antireligiozni sekularizam" koji se oštro suprotstavlja vjeri kao u komunistièkim i njima sliènim totalitarnim društvima.
Nema nikakve razlike izmeðu ova dva naziva ako gledamo s stanovišta islama. Sve što nije vjersko, od principa do prakse, ono je u suštini antireligiozno. Islam i ateizam su dva potpuno nespojiva pojma.[6]
''Sekularizam'' od dr. Sefera el-Havalija
--------------------------------------------------------------------------
[1]Ency. Britanicca vol. IX.p.19
[2] Websters New World dictionary ; 128. B.
[3]Oxford Advacend Learne's Die. of current English; 785.
Websters third New !nt~rnational die. 2053.
[5] Religion in the Middle East A.J. Arbery; vol. 2; 606-607.
[6] Pogledaj: "Stav islama prema sekularizmu'' u petom poglavlju ove knjige.
Ispravan prijevod rijeèi sekularizam (secularism) je nevjera (ateizam) ili svjetovna teorija (laicizam). Sekularizam u terminologiji ne samo da je suprotan pojmu buduæeg svijeta, nego nosi specifiènije znaèenje nepovezanosti s vjerom ili potpunu proturjeènost vjeri.
Ovaj prijevod se jasno oèituje iz definicije koju navode rjeènici i strani znanstveni instituti. Britanski nauèni zavod, pojašnjavajuæi termin sekularizma, kaže: "To je socijalni pokret koji ima za cilj odvratiti ljude od zaokupljanja buduæim svijetom i usmjeriti ih ka posveæivanju ovom svijetu."
U srednjem vijeku postojala je nezainteresovanost za ovaj svijet. Ljudi su se uveliko posveæivali razmišljanju o Bogu i buduæem svijetu. Sekularizam se kroz borbu protiv ove pojave poèeo manifestirati putem razvitka humanistièkog pravca. U doba renesanse ljudi su poèeli pokazivati duboku privrženost humanistièko-kulturnim otkriæima i ostvarenju vlastitih ambicija na ovom svijetu.“
Zaokret ka sekularizmu postepeno se razvijao kroz èitavo savremeno doba kao pokret suprotan vjeri i kršæanstvu.[1]
U rjeèniku "Novi svijet" od Webstera stoji tumaèenje istog pojma:
1. Ovosvjetski duh ili ovosvjetski pravci. Posebno, sistem saèinjen od principa i prakse koji kategorièki odbija svaki oblik vjere i obreda.
2. Uvjerenje da vjera i crkva nemaju pravo miješanja u državu, a posebno u opæi odgoj."[2]
Oksfordski rjeènik, tumaèeæi rijeè (secular), kaže:
1. Ovosvjetski ili materijalni. Nije ni vjerski ni duhovni. Kao: ateistièki odgoj ili ateistièka umjetnost i muzika; ateistièka vlast – vlast suprotna crkvi.
2. Mišljenje koje kaže da vjera ne treba biti temeljem ponašanja i odgoja.[3]
"Novi internacionalni rjeènik" o sekularizmu kaže:
"Pravac u životu ili bilo kojem domenu koji poèiva na osnovi da se vjera ili vjerska tumaèenja ne smiju miješati u vlast. Odnosno, namjerno udaljavanje tih tumaèenja. Ova rijeè npr. oznaèava: ''Vlast sa èistom ateistièkom politikom". "Sekularizam je društveni sistem ponašanja zasnovan na ideji obligatnosti postojanja moralnih vrijednosti i ponašanja prema savremenim tumaèenjima života i društvenosti bez osvrta na vjeru"[4]
Orijentalista Arberi u knjizi "Vjera Srednjeg istoka" kaže: "Nauèni materijalizam, humanizam, prirodnjaèki pravac i pozitivizam su ateistièki pravci. Ateizam je posebno izražen u Evropi i Americi. Iako su pojave sekularizma prisutne na Srednjem istoku, nisu dobile posebnu filozofsko-književnu formulaciju. Glavni primjer za to je odvajanje vjere od države u Republici Turskoj."[5]
U savremenoj islamskoj literaturi sekularizam je uveliko definisan kao "odvajanje vjere od države". U stvarnosti, ovakva definicija ne daje potpuno znaèenje važeæe za pojedince i njihove postupke koji nisu u uskoj vezi s državom.
Da je reèeno da je sekularizam "odvajanje vjere od života", definicija bi bila daleko preciznija. Znaèi, ispravno znaèenje sekularizma je "izgradnja života bez uplita vjere", bez obzira na društvo ili pojedinca. Države i pojedinci, sa ogranièenim shvatanjem, imaju razlièite stavove o vjeri. Neki sistemi dozvoljavaju vjeru, kao liberalno-demokratska društva, i njihov pravac je "umjereni antireligiozni sekularizam", tj. ateistièka društva koja se ne bore protiv vjere. Suprotno njima stoji "ekstremni antireligiozni sekularizam" koji se oštro suprotstavlja vjeri kao u komunistièkim i njima sliènim totalitarnim društvima.
Nema nikakve razlike izmeðu ova dva naziva ako gledamo s stanovišta islama. Sve što nije vjersko, od principa do prakse, ono je u suštini antireligiozno. Islam i ateizam su dva potpuno nespojiva pojma.[6]
''Sekularizam'' od dr. Sefera el-Havalija
--------------------------------------------------------------------------
[1]Ency. Britanicca vol. IX.p.19
[2] Websters New World dictionary ; 128. B.
[3]Oxford Advacend Learne's Die. of current English; 785.
Websters third New !nt~rnational die. 2053.
[5] Religion in the Middle East A.J. Arbery; vol. 2; 606-607.
[6] Pogledaj: "Stav islama prema sekularizmu'' u petom poglavlju ove knjige.