Predrasude o islamu - Ramazan

Discussion in 'Pogresno Shvatanje' started by GAZIJA, Jul 24, 2009.

  1. GAZIJA
    Offline

    GAZIJA Well-Known Member Staff Member

    Joined:
    Dec 4, 2007
    Messages:
    1,403
    Likes Received:
    4
    Trophy Points:
    48
    Gender:
    Male
    Occupation:
    social work
    Location:
    chicago
    Ratings Received:
    +6 / 1
    O islamu kao i o njegovom pravnom sistemu postoje različite predrasude i raširene su laži i neistine. Satanizacija islama i muslimana normalna je pojava na Zapadu, a također i dvostruki aršini i standardi prilikom prezentacije istina o islamu i muslimanima. Zbog toga je neminovno da o tome imamo ispravan stav i mišljenje.

    Vjera je došla zbog koristi ljudima. Da bi uredila i uravnotežila ljudski život. Dragi Allah nema nikakvu potrebu za našom vjerom, žrtvom, milostinjom, molitvom, hodočašćem niti bilo kakvom drugom obredoslovnom aktivnošću.
    Međutim, sve te vjerske aktivnosti, nekom svojom funkcijom, služe za dobrobit čovjeka. Ustvari, vjera je objavljena upravo da bi vjernike fizički i duhovno održala u životu na dunjaluku, spasila na ahiretu i bila orijentir za normalan i uravnotežen načina života. Time postaje smisao i svrha življenja, kao što to Kur’an i konstatuje:
    Džinove i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.

    Želimo progovoriti o islamu i njegovom sistemu objektivno i bez predrasuda koje su naturene s kršćanskog Zapada. Zato se u metodologiji prezentacije nećemo libiti da upotrijebimo i filozofska apstrahiranjai.
    Islam se obraća razumu, traži da se upotrijebi iskustvo, empirija. Budi kritičko-istraživački duh.
    Da se traga za istinom, ali za naučnom istinom, ne kvaziistinom i lažnim teorijama koje su ateističke i ne vode Kreatoru.
    A najveća istina je Kreator istine.
    Kreator pojavnog i tajnog svijeta.
    Naravno, nikome se ideja vjere ne može silom naturiti jer ona je bit i svrha življenja na dunjaluku.
    Zbog toga vjeru treba naučavati i poučavati.
    U traganju za Istinom prvo što treba da se iskoristi jesu razum - logika, nauka i empirija. Vjerniku se ona otkriva u božanskom svjetlu. Sve što iskreni tragalac za Istinom susretne na tom puta sija Njegovim svjetlom. Za ,,slijepe“, koji to božansko svjetlo ne otkriju, radi se o ,,opijumu za narod“, o praznovjerju i mitovima.
    Kako je, samo, nit aksiologijskih istina tanka! Kako koprena i sljepilo mogu promašiti Istinu!
    U ovim danima ramazanskih fadileta i bereketa božansko svjetlo je posebno vidljivo. Mi ćemo ga pokušati otkriti i drugima na primjeru dva ramazanska događaja.

    Noć kadra i Dan Bedra

    Lejletul-Kadr je najvrednija noć tokom čitave godine, a dokaz za to su Allahove, dž.š.: riječi
    - Mi smo ga (Kur'an) objavili u Noći kadr.
    - Noć kadr je bolja – vrednija od hiljadu mjeseci. /El-Kadr:1,3/
    Odnosno, ibadet u taj noći, tj. klanjanje učenje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih mjeseci u kojima nema te noći.
    Lijepo je tražiti tu noć u neparnim noćima posljednje trećine ramazana jer su se islamski učenjaci razlišli u njenom određivanju. No, oni ne izlaze iz okvira da je Noć u nekoj od neparnih noći zadnje trećine ramazana:
    1. dvadeset i prvoj;
    2. dvadeset i trećoj;
    3. dvadeset i petoj;
    4. dvadeset i devetoj;
    5. ili, da ova noć prelazi iz jedne u drugu neparnu noć posljednje trećine ramazana.
    Većina smatra da je Lejletul-kadr (Noć kadr) dvadeset i sedma noć ramazana.
    Ahmed bilježi hadis s vjerodostojnim lancem prenosilaca od Ibn Omera, r.a., da je Poslanik, a.s., rekao:
    Ko je bude tražio, neka je traži dvadeset i sedme noći.
    Buharija i Muslim bilježe hadis koji prenosi Ebu Hurejre po kojem je Poslanik, a.s., rekao:
    Ko provede Noć kadr na kijamu s imanom, iskreno, tražeći Allahovo zadovoljstvo i nagradu, bit će mu oprošteni učinjeni grijesi.
    Ahmed, Ibn-Madždže i Tirmizi (koji hadis koji slijedi smatraju vjerodostojnim), prenose od Aiše, r.a.:
    Rekla sam: Poslaniče, što misliš ako saznam koja je to Noć kadr, šta da učim u njoj?
    Poslanik reče: Reci: ,,Allahumme inneke 'afuvvun tuhibbul'afve fa'fu 'anni.'' (O moj Gospodaru, Ti si Taj Koji oprašta, voliš oprost pa mi oprosti.)
    Treba posebno naglasiti da nema nikakve posebne nafile pod nazivom ''Lejletul- kadr' s posebnim nijetom i posebnim učenjem.
    Nafila te noći je obična noćna nafila koja se nijeti srcem i klanja kao bilo koji dvorekatni namaz. Cilj je što veći dio noći provesti klanjajući nafilu, učeći Kur'an i čineći zikr Allahu, dž.š.
    Ovo su uvodne napomene da bismo se upoznali s pravnim aspektom ove noći. Međutim, ono što želimo istaći ovdje, u kontekstu naše teze islama kao pravog izbora za sve stanovnike Kosmosa, sa svim njegovim različitostima jeste da Noć kadr pregraničava značaj ramazana samo za populaciju muslimana i ne vezuju se samo za trenutni, aktualni mjesec nego ima epohalan kosmički i kosmopolitski značaj. Noć kadr, ali i događaj Bedra imaju zajedničko svojstvo – kosmički razmjer i značaj.
    Bitka na Bedru odigrala se u ramazanu. Koliki značaj za muslimane ima ta bitka govori činjenica da se ona spominje u Kur'anu i naziva Danom rastavljanja' (Jevmul-furkan), odnosno danom kada se rastavljaju dvije epohe u historiji ljudskog roda. Bio je to dan kada su se sukobile dvije skupine; vjernička i ateistička i od kada započinje epoha vjere, ispravne monoteističke vjere u Jednog i Jedinog Boga koja će trajati do Sudnjega Dana.
    Koje bi nesagledive posljedice i konsekvence globalnog karaktera za islam i muslimane donio poraz u toj bici i šta bi sve bilo dovedeno u pitanje ukoliko bi ta bitka bila izgubljena?
    Bitka na Bedru se, zbog svog značaja, raznih poruka, koristi i ibreta spominje u Kur'anu i muslimani se u svom ibadetu, klanjanju i učenju Kur'ana (posebno ramazanom kada se uči i mukabela) stalno podsjećaju na to. To je škola koju pohađaju muslimani prilikom susreta s Kur'anom i zato ćemo se fokusirati na neke segmente iz kojih se razumije značaj Bedra.
    Kur’an nije objavljen i poslan samo plemenu Kurejš, iz kojega potiče Muhammed, a.s., niti je poslan samo Saudijcima, niti samo Arapima.
    Nije poslan samo jednoj zemlji niti samo jednom narodu, niti samo jednoj rasi.
    Nije poslan samo vjernicima, niti samo muslimanima.
    Nije poslan samo ljudima, niti samo Zemljanima.
    On je poslan Allahovim stvorenjima u Kosmosu.
    Prema tome, Alahova Objava (Kur’an) je multidržavnog, multinacionalnog, multirasnog i kosmičko-svemirskog karaktera!
    Kur’anu i islamu su se praksom odazvali stanovnici nebesa i Zemlje:
    Njega veličaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na njima; i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga; ali vi ne razumijete veličanje njihovo.- On je doista blag i mnogo prašta. /El-Isra': 44/
    Zar ne znaš da se i oni na nebesima i oni na Zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drveće, i životinje, i mnogi ljudi, a mnogi i kaznu zaslužuju.../El-Hadždž:18/
    Muslim bilježi predanje:
    „Svaki pojedinac koji čuje za mene, bilo da se radi o židovu ili kršćaninu, a ne povjeruje u moju misiju, ući će u vatru pakla.''
    Kur’an se obraća čovjeku: (O, čovječe!), ali i džinima: (O, džini i ljudi!).
    Dakle, Kur’an ne korespondira samo sa Zemljanima, nego i sa stanovnicima svemira, melekima i džinima.
    Zbog čega sve ovo navodimo? Zato da bi se razumjelo kako konsekvence koje bi nastupile porazom muslimana na Bedru ne bi bile ograničene na tu malobrojnu grupu ashaba (ne više od 317 članova) koji su direktno učestvovali u borbi. Konsekvence bi imale kosmički karakter, jer da je ova grupa ashaba pobijena i zatrana zajedno s Allahovim Poslanikom, a.s, na čelu, kao zadnjim pečatom poslanstva, značilo bi to da se zatire i posljednja kosmička vjera a time gubi nada u spas svih onih koji bi trebalo da budu objekt ove vjere. I danas ne bismo govorili o jedinoj ispravnoj vjeri u kosmosu.
    Zbog ove istine i činjenice muslimani nisu mogli i nisu smjeli da izgube ovu bitku. Ulog je bio suviše velik. Ne samo fizičko-biološki opstanak Poslanika, a.s., i ove grupe njegovih ashaba, nego opstanak vjere u Kosmosu.
    Zato Allah, dž.š., nije prepustio ovu bitku slučaju ili snazi grupe prvih muslimana nego se direktno umiješao u ishod šaljući svoje meleke koji su odlučili bitku. I u Kur'anu se spominju meleki i pomoć koju je Allah, dž. š., direktno poslao.
    I kad ste od Gospodara svoga pomoć zatražili; On vam se odazvao: ,,Poslaću vam u pomoć hiljadu meleka koji će jedni za drugima dolaziti.' /El-Enfal:9)
    Vi njih niste ubijali nego Allah; i nisi ti bacio, nego je Allah bacio... /El-Enfal:17/
    Na bojnom polju ashabi su bili u čudu. Dešavalo se da se bore s neprijateljem kojemu glava sleti s ramena, iako ga niko od njih ne stigne udariti. Tako Ebu Davud el-Mazini pripovijeda:
    Zaokupio sam jednog mušrika, kada mu glava odleti s ramena prije nego ga je moja sablja dosegla. Znadoh da ga je ubio neko drugi.
    Dakle, događaj Bedra je, ustvari, zemaljsko rastavljanje dvije epohe historije čovječanstva. Epohe kufura – paganstva, i epohe vjere – monoteizma u kojoj su učestvovali, na istoj strani, insani kao materijalna bića ali i meleki kao duhovna bića koja su im, Allahovom naredbom, došla upomoć.
    Iz navedenih tekstova razumije se da je čitav kosmos primio i prihvatio islam, Allahu je pokoran, slavi Ga, veliča i ibadet mu čini. Samo dio ljudi i džina se ne pokorava, ne zato što su u stanju da Allahu, dž.š., prkose ili da iziđu ispod njegove kontrole.
    Ne!!!
    Nego samo zato što im je On dao slobodnu volju da se odrede i prema tome budu nagrađeni ili kažnjeni. To što je dio ljudi i džina nepokoran Allahu, dž.š., ne vjeruju i ne praktikuju islam, u globalnom pogledu malo je i zanemarljivo, u odnosu na pokornost i vjeru čitavog Kosmosa.
    Uzvišeni Allah ljude ne prisiljava na vjeru. U Kur'anu se proklamuje:
    Nema prisile u vjeru, Pravi put se jasno razli¬kuje od zablude! /El-Bekare: 256/

    Zbog toga Uzvišeni Alllah u Noći kadr šalje objavu Kur'ana da pozove one koji ga hoće prihvatiti da im se pokaže Put i Uputa. Te noći Kur'an je spuštan do Dunjalučkih nebesa do «Bejtul-'izze», a poslije toga u Noći kadra započinje i njegova distribucija na Zemlju tokom dvadeset i tri godine. Poslaničke misije. Noć kadr je, dakle, noć objave Kur'ana u kosmičkom i zemaljskom smislu.
    U Kur'anu se kaže:
    Mi smo ga objavili u Noći kadr, /1/
    Noć kadr je bolja od hiljadu mjeseci, /Ed-Duhan:3/
    U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima, jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga posti, a ko bolestan bude ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti. Allah hoće da vam olakša, a ne da teškoće imate, da određeni broj dana ispunite i da Allaha veličate za uputu koju vam je dao, te da zah¬valni budete. /El-Bekare:185/

    Ovo je kosmička dimenzija Noći kadr.


    I kao što je Bitka na Bedru označila prekretnicu u zemaljskom-dunjalučkom smislu rastavljajući povijest ljudskog roda na dvije epohe, isti takav značaj ima i Noć kadr, ali u kosmičkom smislu. Te noći dolazi do potpune derogacije i stavljanja van snage svih prijašnjih nebeskih religija, objava i vjera. Objavljuje se Kur'an kao pečat svim dotadašnjim objavama. I ovdje se može napraviti epohalna granica. Granica koja rastavlja epohu objave u jednog Jedinog Boga i epohu politeizma, paganstva i širka, ali u kosmičkom smislu. To je historijska uloga Noći kadra u kojoj je Kur'an prvo objavljen/spuštan do dunjalučkih nebesa a onda, također u Noći kadr započinje njegovo postupno objavljivanje, prizemljenje i distribucija čovječanstvu.
    Objavu Kur'ana do dunjalučkih nebesa pratili su meleki kroz nebeske sfere. Bio je to jedan od najznačajnijih kosmičkih događaja.
    Tim činom Objave derogirane su i dokinute sve prijašnje vjere i religije i propisana
    obaveza slijeđenja Kur'ana.
    Ovim činom ukazuje se na posebnu odlikovanost misije Kur'ana i zadnjeg Allahovog Poslanika koji je poslan svjetovima:
    ...a Tebe smo samo kao milost svjetovima poslali. /El-Enbija:107/

    Tim činom spuštanja Objave (Kur'an) trebalo je da prođe vijest kroz nebeske sfere i da je saznaju nebeski stanovnici.
    Da se pročuje među njima o veličanstvenoj Objavi, o posljednjem odabranom Poslaniku, i o njegovom ummetu koji je najodabraniji ummmet izveden na lice Zemlje.
    Vi ste najbolji narod koji se ikada pojavio: tražite da se čini dobro, a odvraćate od zla, i vjerujete u Allaha!' /110/

    Taj ummet razlikuje se od ranijih subjekata objave. Prije su objave slane grupama, narodima, stanovnicima jednog kraja, jednom plemenu ili jednoj naciji. Ova Objava poslana je multietničkoj, multirasnoj i multinacionalnoj kategoriji. Poslana je insanu, čovjeku bilo kojeg roda, plemena nacije, rase i boje. Ali ne samo čovjeku nego i ostalim bićima kao što su džini.
    Nebeski stanovnici su doživili tu kosmičku svečanost objave Kur’ana. Kur’an je objavljen u pratnji velikog broja meleka do dunjalučkih nebesa.
    A u dunjalučkom smislu bereket i značaj tog događaja sačuvao je Uzvišeni Allah i za ljude. Odredio je da ta noć ne bude samo jedan historijski trenutak koji bude i prođe, nego da se Noć kadr obnavlja svake godine i da to bude u korist onih Allahovih robova koji su Mu odani i koji hoće tražiti tu noć ibadetom u zadnjoj trećini ramazana. Zato je odredio, također, da ta noć bude vrijedna kao hiljadu drugih mjeseci, kao što kaže Kur'an:
    - Noć kadr je bolja- vrednija od hiljadu mjeseci. /El-Kadr:3/ Odnosno, ibadet u toj noći vredniji je od ibadeta hiljadu mjeseci, što je, otprilike, prosječan ljudski vijek. Dakle, onaj koji pogodi izbor Noći kadra - čiji smo i pravni aspekt spomenuli navodeći različita mišljenja i mogućnosti izbora - iskreno u ime Allaha, dž.š, kao da je izibadetio čitav zemaljski život u vremenu kada nema te noći. I to je ta zemaljska dimenzija ove noći.

    Piše: Muharem Štulanović

    Preneseno iz časopisa Novi horizonti

Share This Page