Vrijednost dzamija

muharram23

New Member
Staff member
esselamu alejkum

Pokusavam naci jedno dobro predavanje uvezi "uloga dzamija" ili "vrijednost dzamija u zivout muslimana" itd. Ako mozete naci nesto, molim da postirate stranicu ili video. Ja se satra trazeci ali nemogu nista naci.

veselam
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Dzamija je sjeme iz kojeg nice Islamska civilizacija

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Zahvala pripada Uzvišenom Allahu, dž.š. Neka je salavat i selam na našeg posljednjeg Poslanika Muhameda, s.a.v.s.
Allahovi robovi, prvi savjet koji upucujem sebi i vama jeste da se bojimo Uzvišenog, Allaha, dž.š, u svakoj situaciji.

Takvaluk – bogobojaznost je Allahov vasijet – oporuka prijašnjim i kasnijim generacijama: ” Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, vec zapovjedili da se bojite Allaha. ”
Draga braco, hvala Allahu, dž.š, Koji nas je ucinio sljedbenicima vjere koja teži ka ostvarenju sveopce ljudske koristi i otklanjanju štete od ljudi. Islam ima za cilj postizanja ljudskih prava, ocuvanje vjere, života, imetka i razuma. To je vjera koja je cista od nasilja i terorizma.
U islamu se poziva na samilost i blagost, te na fleksibilnost kad su u pitanju nove okolnosti života, ali uz principijelno pridržavanje temeljnih i nepromjenjivih stvari. Islam nekada nije bio nemocan kada su u pitanju rješenja za probleme ummeta. On je osnovao najvecu civilizaciju u historiji i uspostavio principe saradnje sa drugima na osnovu konstruktivnog dijaloga i mudrog poziva. Islam poziva na uspostavljanje mostova saradnje medu civilizacijama kako bi ljudi spoznali njegovu suštinu, uzvišenost principa i potpunost propisa. To je vjera koja u sebi nosi dobrobit i srecu covjecanstvu.
O sljedbenici Muhammeda, s.a.v.s, kojeg je Allah, dž.š, poslao sa uputom i ispravnom vjerom. Poslao ga je svim ljudima da ih pozove Allahu, dž.š, i da im donese radosne vijesti. Preko njega je ljude izveo iz mraka idolopoklonstva na svjetlo imana. Poslanik, a.s, je pozivao na tevhid – vjerovanje u jedinog Allaha i na jedinstvo.


Kur’an i hadis, kao i historija, svjedoce nam da ako se ummet prihvati svoje vjere – muslimni ce imati stabilnu i trajnu državu, te ce biti snažni i ugledni. S druge strane, ako budu popustljivi u stvarima i pitanjima vjere – bit ce izgubljeni. Upravo to je razlog što su danas muslimani zapali u mnoge poteškoce i probleme. Svjedoci smo velikih izazova i zavjera protiv islamskih vrijednosti i svetinja. U procelju tih zavjera je pitanje prve kible i mjesta odakle je Poslanik, a.s., bio uzdignut u nebeske sfere. Zato se ummet mora iskreno pokajati, biti svjestan svojih ciljeva i, ako Allah da, povratiti svoju slavu.
Muslimanska braco, od pocetka islamskog poziva pa do današnjeg dana, džamije imaju nezamjenjivu ulogu u dostavljanju i prezentovanju islama i islamske civilizacije. Džamije su Allahove kuce i On svjedoci da je vjernik onaj ko ih gradi:

” Uistinu, Allahove džamije grade oni koji vjeruju u Njega i Sudnji dan.”
U Kuranu su mesdžidi – džamije spomenuti na 28 mjesta.
Poslanik, a.s, u hadisima podstice na njihovu gradnju: 'Ko sagradi džamiju Allah ce njemu sagraditi kucu u Džennetu” (Prenose Buhari i Muslim.) U drugom, hadisu veli: ” Džamije su Allahu najdraža mjesta.” (Prenosi Muslim)
Prenosi se od Aiše, r.a, da je rekla: ” Poslanik, a.s, nam je naredio da gradimo džamije, da ih cistimo i namirišemo.”
Prva stvar koju je Poslanik, a.s, uradio nakon seobe u Medinu jeste gradnja džamije. To je uradio zbog njene uzvišene uloge u životu muslimana. To je prva škola i sjeme iz kojeg nice njihova civilizacija. U njoj se obavlja najveca islamska obaveza, nakon šehadeta – namaz, koji je drugi temelj islama i razlika izmedu kufra i imana. U njoj se spajaju srca muslimana i jedni druge pomažu. Uistinu, o islamski ummete, džamija je centar upute i tvrdava preporoda. Kad god oslabi uloga džamije, islamski ummet zapadne u nezavidnu situaciju.
Cijenjena braco, ne može se opisati naša radost zbog otvaranja ovog centra i džamije u Bosni koja je opstala zahvaljujuci snazi imana. Mi osjecamo radost i ponos zbog toga. cestitamo ovome ummetu na iskrenim ljudima koji rade za islam, brinu se o svojoj braci muslimanima na svakom mjestu, žure da rješavaju njihove probleme i grade islamske centre i džamije.


Nek se muslimani raduju ostvarenju ovog mubarek projekta i neka cine dovu za onog ko je,nakon Allaha, dž.š, zaslužan da se sve ovo završi.
Važnost ovoga projekta je još veca ako imamo na umu da se ovaj islamski centar nalazi u zemlji otpora i džihada, zemlji koja je bila svjedok razarajuceg rata koji nije poznat u savremenoj historiji. Bosna je bila pozornicom velikog junaštva i dala je hiljade svojih sinova, za koje molimo Allaha, dž.š, da ih primi kao šehide. Koliko je samo ljudi ubijeno, koliko je krvi proliveno i koliko je osoba protjerano. Hvala Allahu, dž.š. Koji je ucinio da im njihova braca po vjeri pomognu, posebno braca iz dva casna harema – Meke i Medine, neka ih Uzvišeni sacuva. Mi se danas nalazimo u ovome centru koji je takode jedno od plemenitih dijela brace iz dva casna harema naspram njihove brace u BiH. Neka se muslimani Balkana raduju ovim uzvišenim i hairli projektima.
Neka Allah, dž.š, pomogne i nagradi one koji rade za dobrobit ummeta i u korist svoje vjere.
” Allah ce sigurno pomoci onoga ko Njega pomogne. On je, uistinu jak i mocan.”

” U džamijama koje se voljom Njegovom podižu i u kojima se spominje Njegovo ime – hvale Njega, ujutro i navecer, ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji namaz obavljaju i zekat udjeljuju i koji strepe od Dana u kome ce srca i pogledi biti uznemireni, da bi ih Allah lijepom nagradom za djela njihova nagradio i da bi im od dobrote Svoje i više dao. A Allah daje onom kome hoce, bez racuna.”
Draga braco, s obzirom da je dužnost muslimana da Allahu zahvaljuju i u dobru i u zlu, trebamo Mu zahvaljivati do svake nove blagodati. Jedna od Allahovih blagodati je i to da danas prisustvujemo otvaranju ove džamije koja je, uz Allahovu dozvolu, sagradena na takvaluku i imanu.
”Džamija ciji su temelji, vec od prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha, zaista više zaslužuje da u njoj obavljaš molitvu. U njoj su ljudi koji se vole cesto prati, a Allah voli one koji se mnogo ciste. Da li je bolji onaj koji je temelj svoje zgrade postavio u strahu od Allaha i u Njegovom zadovoljstvu, ili onaj koji je temelj svoje zgrade postavio na rub podlokane obale koja se nagnula, da se zajedno s njim u vatru džehenemsku sruši? A Allah nece ukazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu cini.”


Uistinu je otvaranje ove džamije i islamskog centra veliki historijski dogadaj koji mnogo znaci za islamsku civilizaciju. Ovo ce, ako Allah da, biti centar i svjetiljka upute. Ova i slicna plemenita djela predstavljaju novu stranicu u da’vetsko–obrazovnim projektima, što predstavlja veliku radost za vjernike. Ovo djelo nam u sjecanje vraca našu casnu historiju, jer smo mi ummet casne prošlosti i svijetle buducnosti.
Braca iz dva casna harema koju je Allah, dž.š, pocastio da opslužuju dvije najvece džamije na svijetu – Mesdžidul haram i Džamiju Božijeg poslanika, s.a.v.s, imali su cast da mnogo pomognu u ovim vrijednim islamskim djelima. To kažemo kako bismo ih podstakli i ohrabrili da urade još više dobra. Onaj ko je prisutan ima pravo da cini dovu za ljude koji stoje iza ovakvih projekata, ne tražeci ovosvjetsku nagradu ili zahvalu. Poslanik, a.s, kaže:
” Nije zahvalan Allahu onaj ko ne zahvaljuje ljudima.”

Ljudi na vlasti, daije, ulema, novinari i biznismeni trebalo bi da daju svoj doprinos u radu za vjeru i ummet. Potrebno je graditi džamije kao centre da’veta i pomagati bracu u Bosni. Allah vam se smilovao, donosite salavate na našeg poslanika i miljenika, Muhammeda, s.a.v.s, koji podstice na gradnju džamija. ”Allah i meleci Njegovi blagosivaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosivajte ga i vi i šaljite mu pozdrav.”

Allahu, blagoslovi našeg poslanika i miljenika Muhammeda ibn Abdullaha. Budi zadovoljan njegovim halifama, ashabima, tabiinima i onima koji ih slijede u dobrocinstvu do Sudnjega dana. Budi Zadovoljan i s nama, o Ti koji si najmilostiviji. Allahu, uzdigni islam i muslimane, a ponizi širk i mušrike. Uništi neprijatelje vjere, a muslimanska mjesta ucini sigurnim, o Gospodaru svjetova.

Hutba imama Mekkanskog harema šejha dr. Abdur-rahmana es-Sudejsa
 

GAZIJA

Well-Known Member
Staff member
Uticaj dzamije na ljudsku psihu

Rijec “džamija” je arapskog porijekla, a u bosanskom jeziku oznacava vjerski (islamski) objekat u kome se okupljaju vjernici radi zajednickog obavljanja namaza (salata), ili povodom nekih drugih aktivnosti. U bosanskom jeziku, tj. u rjecniku muslimana BiH, džamija je nezamisliva bez munare, pa se svaki vjerski (islamski) objekat bez munare naziva se mesdžidom ili mektebom. Stoga svi ti nazivi u jezickoj upotrebi Bošnjaka odreduju mjesto za namaz.


Medutim, ti pojmovi arapskog su porijekla, te smatramo potrebnim dati pojašnjenje za svaki od njih pojedinacno, u izvornom arapskom jeziku:

a) Džamija: korijen ove rijeci je “džemea”, a u sebi nosi znacenje skupa, zajednice, društva, udruženja, grupa ili tome slicno, tako da njen korijen u arapskom jeziku daje bogatu lepezu znacenja medu kojima je i to da se u arapskom jeziku i univerzitet naziva džamijom. Iz istog korijena je i rijec “džemat”, što oznacava skupinu vjernika.

b) Mesdžid: korijen ove rijeci je “sedžede”, a znaci mjesto gdje se cini sedžda, tj. spuštanje cela i nosa na zemlju za vrijeme namaza. Na taj nacin mesdžid postaje svaki objekat, prostor, soba ili drugi lokalitet gdje vjernici obavljaju namaz.

U jednom od hadisa (izreka Muhameda, s.a.v.s.) kaže se da je on, Muhammed, s.a.v.s, odlikovan izmedu ostalih Allahovih poslanika i po tome što mu je Allah dž.š. cijelu Zemlju ucinio cistom, te se zato molitve mogu obavljati i na livadi, šumi, poljima i drugim cistim dijelovima zemljine površine.

Na taj nacin saznajemo da se džemat (skup) može formirati cak i prije izgradnje objekta za obavljanje namaza. U arapskoj islamskoj literaturi izraz “mesdžid” je u široj upotrebi u odnosu na druge izraze, te svi takvi objekti (dakle, sa i bez munare) nose u sebi znacenje glavnog objekta u vjerskom životu muslimana.

Zanimljivo je reci i to da se u Kur’anu uopcte ne spominje rijec džamija (u smislu vjerskog objekta), nego da se, u tom smislu, uvijek upotrebljava rijec mesdžid.

c) Mekteb (mejtef): korijen ove rijeci je “ketebe” što znaci pisati, te to tako oznacava mjesto gdje se nešto piše, cita, uci ili poducava. On je vrlo cest sinonim, u bosanskom jeziku, rijecju mesdžid. Medutim, u savremenom arapskom jeziku ova rijec znaci biro, ured, kancelarija i tome slicno.

Nakon svih ovih jezickih odredenja za pomenute pojmove u daljem tekstu cemo koristiti uobicajeni bosanski izraz džamija, i podrazumijeva ulogu sva tri spomenuta izraza.


DŽAMIJA (MESDŽID) U KUR’ANU

“Allahove džamije grade samo oni koji u Allaha i Onaj svijet vjeruju, koji namaz klanjaju i koji zekat daju i koji se osim Allaha nikoga ne boje...”

“O ljudi, lijepo se uredite (uljepšajte) kada u džamiju podete...”

Osim ovakvih ajeta (recenica) u Kur’anu koji upucuju na pravilan odnos spram džamije i njene uloge, Kur’an navodi i mogucnost zloupotrebe objekata u svrhu razbijanja zajednice. Tako, Uzvišeni Allah kaže: “A oni koji džamiju sagradiše da bi štetu nanijeli, da bi nevjerovanje podsticali i medu vjernicima razdor napravili i da bi je mjestom zasjede ucinili... Allah svjedoci da su oni zbilja lažljivci”.

“Ti u toj džamiji nemoj nikada klanjati. Džamija koja je od prvog dna na bogobojaznosti zasnovana ima prece pravo da ti u njoj namaz klanjaš. U njoj su ljudi koji se vole cesto cistiti, a Allah doista voli one koji se ciste”.

Zadovoljicemo se navedenim brojem ajeta, mada ih znatno veci broj ukazuje na ulogu džamije.


DŽAMIJE U HADISU (rijecima Muahmmeda, s.a.v.s)


“Naredio nam je Allahov Poslanik, a.s, da gradimo džamije, te da ih cistim održavamo i lijepim mirisom namirišemo”

”Allahu su najdraža mjesta – džamije”

“Zabranjeno je ulaziti u džamiju džunup osobama i ženama za vrijeme menstruacije.”

“Ko sagradi džamiju u ime Allaha, On ce mu takvu sagraditi u Džennetu.”

“Ko bude jeo bijeli luk, neka se ne približava džamiji.” , a misli se sve dotle dok ne prestane djelovanje njegovog neugodnog mirisa.

“Kada bi se Poslanik vratio sa puta, prvo bi otišao u džamiju, a potom svojoj kuci.”



“Namaz koji covjek obavi u džematu bolji je od namaza koji obavi sam u kuci ili u ducanu, za dvadeset pet stepeni.” , tj. dvadeset pet puta.




Veoma mnogo je hadisa koji govore o džamiji i svi su povezani zajednickom idejom o potrebi medusobnog povezivanja i zajednickog ulaganja truda da džamije budu odraz medusobnog, složnog i zdravog društva u svakom pogledu.




O DŽAMIJI I ŠERIJATSKO PRAVO

Islamski ucenjaci su na osnovama Kur’ana i sunneta uspostavili i mnoge pravne norme koje se odnose na ponašanje ljudi naspram džamije. Navešcemo nekoliko primjera koji mogu poslužiti boljem razumijevanju teme.

- Dozvoljava se boravak u džamiji i mimo odredenih termina za vaktove, s ciljem ucenja Kur’ana ili sticanju novog znanja.

- Zabranjuje se trgovina (kupoprodaja) u džamijama.

- Zabranjuje se svaka svada i podizanje glasa.

- Nije poželjno da u džamiju ulaze mentalno bolesne osobe, osim zbog njihovog lijecenja.

- Dozvoljava se i poželjno je držati naucna predavanja, pogotovo iz vjerskih oblasti.
- Lijepo je da je džamija otvorena i da je dozvoljen pristup u svim vaktovima, kao i van njih, osim ako se smatra da postoje opravdani razlozi za ocuvanje džamije i zaštitu njenog inventara pod kljucem.

- Zabranjuje se gradnja džamija na mezarima (grobovima).

- Nije poželjano da se izlazi iz džamije, poslije proucenog ezana, sve dok se namaz (molitva) na završi.

Pošto se džamije nazivaju i Allahovim kucama, onda je moguce i svakome pametnom covjeku shvatiti da se u njima mogu raditi samo Allahu ugodne stvari, a sve nasuprot tome je zabranjeno.


DŽAMIJA I DŽEMAT

Po islamskom ucenju covjek je i dualisticko i socijalno živo bice. Dualisticko je po tome što se sastoji od tijela i duše. Uzvišeni Allah kaže:
“Stvorio sam covjeka u najljepšem obliku.” Takoder, u tom smislu kaže da je covjek stvoren od zemlje, kome je zatim On udahnuo od Sebe dušu”, a cime ga je odlikovao iznad ostalih stvorenja.

Covjek je i socijalno bice, jer samo kao clan zajednice može dobiti na vrijednosti. Zato je institucija džamije i džemata osnova za pravilan i zdrav razvoj islamskog društva. Džematlije pripadaju odredenoj džamiji i upuceni su jedni na druge u svim segmentima zajednickog im života. Cijelim nizom propisa, od kojih smo neke vec spomenuli, islam je posvetio posebnu pažnju podizanju svijesti pojedinca u zajednici, svijesti o ljubavi prema braci muslimanima, kao i humanizmu prema svim drugim ljudima i bicima.

U kombinaciji dualistickog i socijalnog covjeka islam zahtijeva ravnotežu duha i tijela, jer takav sklad omogucava napredak i u duhovnom i u materijalnom pogledu, kako pojedinaca, tako i društva u cjelini. Svaki poremecaj ravnoteže odražava se na život i zdravlje, opet i pojednica i zajednice.
Džamija sa aktivnim imamom i džematlijama pruža velike mogucnosti u ravoju i napretku društva, kako na duhovnom, tako i u materijalnom pogledu.
Uloga džamije u pogledu psihickog razvoja džematlija su raznovrsne, a mi cemo ovdje nevesti samo neke od njih...
 
Top